Prijeđi na sadržaj

Velika loža Islanda

Izvor: Wikipedija
Velika loža Islanda
Frímúrarareglan á Íslandi
{{{logo opis}}}
{{{logo opis}}}
Skraćenica FaI
Moto sub specie æternitatis[a]
Utemeljena 23. srpnja 1951.
Osnivač Danski red slobodnih zidara
Tip regularna velika loža
Sjedište Reykjavik
Lokacija Island
Broj članova 3.500
Službena stranica frimurarareglan.is

Velika loža Islanda,[b] odnosno Islandski red slobodnih zidara (isla. Frímúrarareglan á Íslandi),[c] skraćeno FaI, je regularna slobodnozidarska velika loža u Islandu. Velika loža, odnosno Red, uspostavljena je 1951. uz pomoć Danskog reda slobodnih zidara.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Bratstvo islanskih slobodnih zidara osnovano je 15. studenoga 1913. godine kao udruga u Reykjaviku a pod zaštitom Danskog reda slobodnih zidara. Većina islandskih slobodnih zidara u to vrijeme bila je u Loži "Zorobabel i Frederik okrunjenoj nadi" u Kopenhagenu. Pored njih, islandskih slobodnih zidara bilo je u ložama u Sjevernoj Americi i Škotskoj.[6]

Na Bogojavljenje, 6. siječnja 1918. godine, Bratstvo islanskih slobodnih zidara postala je instrukcijska loža u cilju pripreme za uspostavu potpune lože unutar Švedskog obreda koji djeluje u Danskoj i na Islandu. Godinu dana nakon toga, 6. siječnja 1919. godine, također na Bogojavljenje, otvorena je prva loža u Reykjavíku. Loža je dobila naziv "Edda" koje je preuzeto iz islandske srednjovjekovne zbirke nordijske mitološke i herojske poezije. Bilo je četrnaest osnivača.[6][7] Trinaest godina kasnije, 1932. godine, osnovana je druga loža na Islandu, i to Loža "Runa" u Akureyriju.

Tijekom 1950-ih dolazi do značajnijeg organizacijskog razvoja slobodnog zidarstva u Islandu. Prvo je, 23. srpnja 1951. godine, uspostavljena Velika loža Islanda kao potpuno suverena velika loža.[6][7] Nakon toga osnivaju se još tri lože, dvije u Reykjavíku, Loža "Mimir" (1952.) i Loža "Gimli" (1957.), kao i Loža "Njala" u Ísafjörðuru 1953. godine.[8]

Godine 1963. osnovana je Loža "Čekić" u Hafnarfjörðuru. Deset godina kasnije, u 1973. godini, osnovana je Loža "Polje" u Akranesu, a ubrzo nakon toga, 1975. godine, Loža "Glitnir" u Reykjavíku. Loža "Sindri" u Njarðvíku osnovana je 1978. godine.[8]

Tijekom 1980-ih osnovane su dvije nove lože. U Selfossu je 1983. godine je osnovana Loža "Sunce", a u Reykjavíku Loža "Fjolnir" četiri godine kasnije (1987.).[8]

Na prijelazu tisućljeća osnovane su dvije lože. Godine 1999. osnovana je Loža "Njord" u Hafnarfjörður a 2001. godine osnovana je Loža "Maelifell" u Sauðárkrókuru.[8]

U prvoj polovici 2010-ih uspostavljeno je čak pet loža, posebno u 2010. godini, kada su osnovane čak tri lože: "Snorri" i "Iduna" u Reykjavíku, te Loža "Bdjenje" u Egilsstaðiru. Dve godine kasnije, 2012. godine, osnovana je Loža "Ljiljan" u Reykjavíku. Konačno, najnovija Loža "Hler" osnovana je 2014. godine u Reykjavíku.

Ustroj

[uredi | uredi kôd]

Sjedište Velike lože Islanda je u Reykjaviku. Velika loža ima svoj časopis Frímúrarinn (u prijevodu Slobodni zidar) kojeg izdaje od 2005. godine.[9]

Lože

[uredi | uredi kôd]

Godine 2022. godine Velika loža Islanda imala je pod svojim okriljem 18 loža koje rade na Ivanovskim stupnjevima Švedskog obreda.[10][6][11][8] Od toga je devet u Reykjaviku, dvije su u Hafnarfjörðuru, te po jedna u Akranesu, Akureyriju, Egilsstaðir, Ísafjörðuru, Njarðvíku, Sauðárkrókuru i Selfossu.

  • Loža "Edda" (St. Jóhannesarstúka Edda) br. 1, Reykjavík – nosi naziv po poemama i pjesmama iz islandskih saga.
  • Loža "Runa" (St. Jóhannesarstúka Rún) br. 2, Akureyri – nosi naziv po runama, slovima runske abecede.
  • Loža "Mimir" (St. Jóhannesarstúka Mímir) br. 3, Reykjavík – nosi naziv po Mimiru, divu u nordijskoj mitologiji.
  • Loža "Njala" (St. Jóhannesarstúka Njála) br. 4, Ísafjörður – nosi naziv po Njala, islandskoj sagi iz 13. stoljeća.
  • Loža "Gimli" (St. Jóhannesarstúka Gimli) br. 5, Reykjavík – nosi naziv po Gimliju, mjestu u nordijskoj mitologiji.
  • Loža "Čekić" (St. Jóhannesarstúka Hamar) br. 6, Hafnarfjörður – nosi naziv po čekiću.
  • Loža "Polje" (St. Jóhannesarstúka Akur) br. 7, Akranes – nosi naziv po njivi.
  • Loža "Glitnir" (St. Jóhannesarstúka Glitnir) br. 8, Reykjavík – nosi naziv po Glitniru, palači u kojoj živi nordijski bog Forseti.
  • Loža "Sindri" (St. Jóhannesarstúka Sindri) br. 9, Njarðvík – nosi naziv po Sindriju, patuljku u nordijskoj mitologiji.
  • Loža "Sunce" (St. Jóhannesarstúka Röðull) br. 10, Selfoss – nosi naziv po staronordijskoj riječi za Sunce.
  • Loža "Fjolnir" (St. Jóhannesarstúka Fjölnir) br. 11, Reykjavík – nosi naziv po mitskom kralju Fjolniru u nordijskoj mitologiji.
  • Loža "Njord" (St. Jóhannesarstúka Njörður) br. 12, Hafnarfjörður – nosi naziv po Njordu, bogu pomorstva u nordijskoj mitologiji.
  • Loža "Maelifell" (St. Jóhannesarstúka Mælifell) br. 13, Sauðárkrókur – nosi naziv po Maelifellu, vulkanu na jugu Islanda.
  • Loža "Snorri" (St. Jóhannesarstúka Snorri) br. 14, Reykjavík – nosi naziv po Snorriju, ratniku iz islandskih saga.
  • Loža "Iduna" (St. Jóhannesarstúka Iðunn) br. 15, Reykjavík – nosi naziv po Iduni, božici proljeća u nordijskoj mitologiji.
  • Loža "Bdjenje" (St. Jóhannesarstúka Vaka) br. 16, Egilsstaðir – nosi naziv po staronordijskoj riječi za Bdjenje.
  • Loža "Ljiljan" (St. Jóhannesarstúka Lilja) br. 17, Reykjavík – nosi naziv po cvijetu ljiljan.
  • Loža "Hler" (St. Jóhannesarstúka Hlér) br. 18, Reykjavík – nosi naziv po Aegiru, bogu mora u nordijskoj mitologiji.

Pored toga, Velika loža Islanda ima i tri instrukcijske lože, u Húsavíku, Siglufjörðuru i Stykkishólmuru.[12]

Popis velikih majstora

[uredi | uredi kôd]
Prva dva predsjednika Islanda Sveinn Björnsson (lijevo) i Asgeir Asgeirsson (desno) bila su veliki majstori Velike lože Islanda.

Velikom ložom Islanda upravlja veliki majstor (isla. Stórmeistari) koji se bira na četvorogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori bili su:[13]

  1. Sveinn Björnsson (1951. – 1952.), predsjednik Islanda
  2. Ólafur Lárusson (1952. – ?.)
  3. Asgeir Asgeirsson (?. – ?.), predsjednik Islanda
  4. Valdimar Stefánsson (?. – ?.)
  5. Ásgeir Magnússon (?. – ?.)
  6. Víglundur Möller (?. – ?.)
  7. Gunnar J. Möller (?. – 1988.)
  8. Indridi Pálsson (1988. – 1999.)[14]
  9. Sigurður Örn Einarsson (1999. – 2007.)
  10. Valur Valsson (2007. – 2019)[15]
  11. Kristján Þórðarson (2019. – 2025.)[16]
  12. Kristján Sigfús Sigmundsson (od 2025.)[16]

Međunarodna suradnja

[uredi | uredi kôd]

Velika loža Islanda sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih velikih loža. Također, potpisao je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 120 regularnih velikih loža.

Obredi

[uredi | uredi kôd]

Primarni slobodnozidarski obred Velike lože Islanda je Švedski obred i to je izvorni obred svih loža. Velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim stupnjevima na dodatna tijela i redove.

Pridružena tijela i redovi

[uredi | uredi kôd]

Uobičajno je da upravljanje visokim stupnjevima svaka velika loža provodi kroz pridružena tijela i redove od kojih svaki predstavlja jedan obred a na temelju potpisanih konkordata. Međutim upravljanje visokim stupnjevima u Švedskom obredu provodi "velika loža" odnosno sam Red.

Švedski obred

[uredi | uredi kôd]

Struktura Velike lože Islanda u visokim stupnjevima Švedskog obreda, u srpnju 2024. godine, uključuje sljedeće:

  • jedan kapitel (za stupnjeve od 7. do 11.) u Reykjaviku: Nacionalna velika loža na Islandu (Landsstúka Frímúrarareglunnar á Íslandi),[11]
  • jedna podvornička loža (Stúartstúka) za kapitel (samo 7. stupanj) u Akureyriju,[11]
  • šest loža koje rade na stupnjevima sv. Andrije (od 4. do 6. stupnja), i to su četiri u Reykjaviku i po jedna u Akureyriju i Ísafjörðuru.[17][11]
    • Andrijevska loža "Helgafell" (St. Andrésarstúka Helgafell) br. 1, Reykjavík – nosi naziv po planini Helgafell.
    • Andrijevska loža "Hulda" (St. Andrésarstúka Huld) br. 2, Akureyri – nosi naziv po ženi koja je prakticirala magiju u nordijsoj mitologiji.
    • Andrijevska loža "Hlin" (St. Andrésarstúka Hlín) br. 3, Reykjavík – nosi naziv po Hlin, božici u nordijsoj mitologiji povezanoj s Frigg.
    • Andrijevska loža "Hekla" (St. Andrésarstúka Hekla) br. 4, Reykjavík – nosi naziv po Hekli, vulkanu na jugu Islanda.
    • Andrijevska loža "Harpa" (St. Andrésarstúka Harpa) br. 5, Ísafjörður
    • Andrijevska loža "Hugin" (St. Andrésarstúka Huginn) br. 6, Reykjavík – nosi naziv po Huginu, jednom od dva gavrana boga Odina u nordijsoj mitologiji.
  • jedna instrukcijska loža za stupnjeve sv. Andrije u Egilsstaðiru.[18]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. sub specie æternitatis u prijevodu s latinskog jezika znači: s gledišta vječnosti.[1]
  2. Velika loža Islanda (Grand Lodge of Island) nije službeni naziv organizacije no ovaj naziv se često koristi.[2][3][4][5]
  3. Doslovni prijevod glasi Slobodno zidarstvo na Islandu.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. sub specie aeternitatis. enciklopedija.hr. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2021. Pristupljeno 11. rujna 2023.
  2. The Icelandic Order of Freemasons — Grand Lodge of Iceland. frimurarareglan.is (engleski). Pristupljeno 6. siječnja 2026.
  3. Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England. ugle.org.uk (engleski). Pristupljeno 6. siječnja 2026.
  4. Strane velike lože priznate od VLH. freemasonry-croatia.org. Pristupljeno 6. siječnja 2026.
  5. Seznam Velikih Lož v svetu, s katerimi ima Velika Loža Slovenije. prostozidarstvo.si (slovenski). Pristupljeno 6. siječnja 2026.
  6. 1 2 3 4 The Icelandic Order of Freemasons. frimurarareglan.is (engleski). Pristupljeno 11. rujna 2023.
  7. 1 2 Ritstjórn, Eftir. 16. veljače 2019. Hundrað ára starf íslenskra frímúrara. viljinn.is (islandski). Pristupljeno 9. srpnja 2024.
  8. 1 2 3 4 5 Stúkur. mason33.org (islandski). Pristupljeno 9. srpnja 2024.
  9. Frímúrarinn - Fréttablað Frímúrarareglunnar á Íslandi. frimurarareglan.is (islandski). Pristupljeno 6. siječnja 2026.
  10. St. Jóhannesarstúkur. frimurarareglan.is (islandski). Inačica izvorne stranice arhivirana 2. rujna 2022. Pristupljeno 9. srpnja 2024.
  11. 1 2 3 4 Stúkurnar. frmr.is (islandski). Inačica izvorne stranice arhivirana 15. ožujka 2010. Pristupljeno 9. srpnja 2024.
  12. St. Jóhannesarfræðslustúkur. frimurarareglan.is (islandski). Inačica izvorne stranice arhivirana 27. svibnja 2022. Pristupljeno 9. srpnja 2024.
  13. Lúðvíksson, Steinar J. 2007. Stórmeistaraskipti (PDF). Frímúrarinn. Reykjavík. izdanje 2, svezak 3: 3
  14. Indriði Pálsson 1927-2015. ornbardur.com (islandski). Pristupljeno 25. srpnja 2024.
  15. Stefánsson, Stefán E. 24. kolovoza 2019. Eins og að fara í ræktina. mbl.is (islandski). Pristupljeno 9. srpnja 2024.
  16. 1 2 Nýr stórmeistari Frímúrara kjörinn. mbl.is (islandski). 8. studenoga 2025. Pristupljeno 6. siječnja 2026.
  17. St. Andrésarstúkur. frimurarareglan.is (islandski). Inačica izvorne stranice arhivirana 27. svibnja 2022. Pristupljeno 9. srpnja 2024.
  18. St. Andrésarfræðslustúkan Herðubreið. frimurarareglan.is (islandski). Inačica izvorne stranice arhivirana 25. lipnja 2022.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]