Nacionalna velika loža Poljske
Nacionalna velika loža Poljske
Wielka Loża Narodowa Polski
| |
---|---|
Skraćenica | WLNP |
Utemeljena | 17. prosinca 1991. |
Tip | regularna velika loža |
Sjedište | Varšava |
Lokacija | Poljska |
Službena stranica | wlnp |
Nacionalna velika loža Poljske (polj. Wielka Loża Narodowa Polski) je regularna velika loža u Poljskoj.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Godine 1950. u Parizu, pod zaštitom Velike lože Francuske, osnovana je Loža "Kopernik" br. 679 od strane poljske doseljenika koja je radila na francuskom jeziku. Ova loža je 1961. godine osnovana i u Varšavi gdje je radila u potpunoj tajnosti sve do 1990. godine. Godine 1991. varšavska Loža "Kopernik" je podijeljena na tri nove lože: Matičnu ložu "Kopernik" i Ložu "Valerian Lukasinski" u Varšavi te Ložu "Pobijeđeno praznovjerje" u Krakovu. Ove tri nove lože su 17. prosinca iste godine formirale i Nacionalnu veliku ložu Poljske. Dvije godine kasnije, 1993., ova velika loža je upisana u registar udruga Poljske.[1][2]
Ustroj[uredi | uredi kôd]
Sjedište Nacionalne velike lože Poljske je u Varšavi.
Lože[uredi | uredi kôd]
Pod zaštitom ove velike lože radi 16 loža, od toga osam ih radi u Varšavi, po dvije u Krakovu i Katowicama, te po jedna u Gdanjsku, Poznanju, Wrocławu i Lublinu:[3][4][5]
- Matična loža "Kopernik" (Loża Matka "Kopernik") br. 1, Varšava[6] – nosi naziv po Nikoli Koperniku, astronomu.
- Loža "Valerian Lukasinski" (Loża "Walerian Łukasiński") br. 2, Varšava – nosi naziv po Valerianu Lukasinskom, časniku i političkom aktivisti.
- Loža "Pobijeđeno praznovjerje" (Loża "Przesąd Zwyciężony") br. 3, Krakov – nosi naziv po krakovskim ložama utemeljenim 1786. i 1935. godine.
- Loža "Francuska" (Loża "La France") br. 4, Varšava – radi na francuskom jeziku.
- Loža "Hram Himna jedinstva" (Loża "Świątynia Hymnu Jedności") br. 5, Poznanj
- Loža "Eugenija pod okrunjenim lavom" (Loża "Eugenia Pod Ukoronowanym Lwem") br. 6, Gdanjsk – nosi naziv po gdanjskoj loži utemeljanoj 1775. godine.
- Loža "Pod sretnom zvijezdom" (Loża "Pod Szczęśliwą Gwiazdą") br. 7, Varšava
- Loža "Ivan Luckievič" (Loża "Iwan Łuckiewicz") br. 8, Varšava – nosi naziv po Ivanu Luckieviču, bjeloruskom publicisti i arheologu te radi na bjeloruskom jeziku.
- Loža "Šleska" (Loża "Silesia") br. 9, Katowice – nosi naziv po Šleskoj, povijesnoj regiji u Srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj.
- Loža "Emil Drach" br. 11, Katowice – nosi naziv po Emilu Drachu, njemačkom glumacu i redatelju.
- Loža "Pi" br. 12, Varšava[7] – nosi naziv po broju pi.
- Loža "Semper In Altum" br. 13, Krakov[8] – nosi naziv po latinskoj krilatici što u prijevodu znači "uvijek na visini"
- Loža "Ponovna sloboda" (Loża "Wolność Odzyskana") br. 14, Lublin[9] – nosi naziv po lublinskoj loži utemeljanoj 1811. godine.
- Loža "Enigma" br. 15, Varšava – radi na engleskom jeziku.
- Loža "Andrzej Syta" br. 17, Varšava
- Loža "Ispod tri kostura" (Loża "Pod Trzema Szkieletami") br. 18, Wrocław
Popis velikih majstora[uredi | uredi kôd]
Dosadašnji veliki majstori Nacionalne velike lože Poljske su:
- Tadeusz Gliwic (1991. – 1994.)
- Janusz Maciejewski (1994. – 1999.)
- Tadeusz Cegielski (2000. – 2003.)
- Ryszard Siciński (2003. – 2006.)
- Marek Złotek-Złotkiewicz (2006. – 2012.)
- Aleksander Kalinowski (2012. – 2015.)
- Jacek Klocek (od 2015.)
Međunarodna suradnja[uredi | uredi kôd]
Velika loža sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju sa skoro 70 regularnih velikih loža.[10]
Obredi[uredi | uredi kôd]
Nacionalna velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim masonskim stupnjevima.
Pridružena tijela i redovi[uredi | uredi kôd]
Upravljanje visokim masonskim stupnjevima ova velika loža provodi u pridruženim tijelima i redovima, od kojih svaki predstavlja jedan obred kao što je Drevni i prihvaćeni škotski red, a na temelju potpisanih konkordata. Ova tijela i redovi su:
- Vrhovno vijeće 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog obreda slobodnih zidara Poljske (polj. Rada najwyższa 33 i ostatniego stopnia rytu dawnego uznanego wolnych i przyjętych mularzy Polski) – nadležno za rad Škotskog obreda.[11]
Vrhovno vijeće je član Europske konfederacije vrhovnih vijeća (engl. European Confederation of Supreme Councils).
Vidi još[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ KALENDARIUM WOLNOMULARSTWA POLSKIEGO. wlnp.pl (poljski). Pristupljeno 30. studenoga 2023.
- ↑ Historia polskiego wolnomularstwa. wlnp.pl (poljski). Pristupljeno 30. studenoga 2023.
- ↑ Loże WLNP. wlnp.pl (poljski). Pristupljeno 30. studenoga 2023.
- ↑ Willma, Adam. 27. veljače 2010. O polityce w loży nie mowimy - przekonuje redaktor naczelny "Wolnomularza Polskiego". pomorska.pl (poljski). Pristupljeno 1. prosinca 2023.
- ↑ Wójtowicz, Norbert. 13. listopada 2003. Co to jest masoneria?. opoka.org.pl (poljski). Pristupljeno 1. prosinca 2023.
- ↑ Witaj w „Koperniku". lmkopernik.org (poljski). Pristupljeno 30. studenoga 2023.
- ↑ Loza Pi 12. 12pi.pl (poljski). Pristupljeno 30. studenoga 2023.
- ↑ Loża Semper In Altum. semperinaltum.pl (poljski). Pristupljeno 30. studenoga 2023.
- ↑ Wolność Odzyskana, Loża nr 14, WLNP. wolnoscodzyskana.pl (poljski). Pristupljeno 30. studenoga 2023.
- ↑ WOLNOMULARSTWO NA ŚWIECIE. wlnp.pl (poljski). Pristupljeno 30. studenoga 2023.
- ↑ SUWERENNY ZAKON RYTU SZKOCKIEGO DAWNEGO UZNANEGO WOLNYCH I PRZYJĘTYCH MULARZY POLSKI. rejestr.io (poljski). Pristupljeno 30. studenoga 2023.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]