Velika nacionalna loža Srbije
| Velika nacionalna loža Srbije
Велика национална ложа Србије | |
|---|---|
| Skraćenica | VNLS |
| Utemeljena | 26. rujna 1997. |
| Tip | tradicionalna velika loža |
| Sjedište | Beograd |
| Lokacija | Srbija[a] |
| Broj članova | 500 (2019.) |
| Službena stranica | vnls |
Velika nacionalna loža Srbije (srp. Велика национална ложа Србије), skraćeno VNLS, je tradicionalna i druga po brojnosti slobodnozidarska velika loža u Srbiji. Osnovana je 1997. godine uz pomoć Velike lože Francuske.
U rujnu 1997. godine iz Velike lože Jugoslavije izdvaja se skupina slobodnih zidara koji uz pomoć Velike lože Francuske osnivaju Veliku nacionalnu ložu Jugoslavije.[1] Ova velika loža mijenja svoj naziv još dva put u skladu s promjenom imena države u kojoj djeluje, i to 2003. godine u Veliku nacionalnu ložu Srbije i Crne Gore, a potom 2007. godine u Veliku nacionalnu ložu Srbije.[2] Dragan Malešević Tapi je bio ključna ličnost ove lože do svoje smrti 2002. godine.
Ove velika loža je 18. lipnja 2000. godine u Parizu s Velikom ložom Francuske i Velikom tradicionalnom i simboličkom ložom "Opera" osnovala Konfederaciju ujedinjenih velikih loža Europe (GLUDE).[3] Godine 2003. je oko 100 članova prešlo u Regularnu veliku ložu Srbije.[4]
U lipnju 2009. godine tri kompletne lože, Loža "Harmonija", Loža "Ivanjski vijenac" i Loža "Dositej", kao i većina članova Lože "Sveti Sava" i Lože "Pobratim" prelaze pod zaštitu Velikog orijenta Francuske.[4]
Velika loža je 2014. godine u Ljubljani, uz pomoć Velike lože Francuske, osnovala Veliku regularnu ložu Slovenije.[5][6]
Članovi koji su napustili ovu veliku ložu osnovali su Veliku ujedinjenu ložu Srbije (2006.), Tradicionalnu veliku masonsku ložu Srbije (2012.) i Veliku ložu Srbije Škotskog reda drevnog i prihvaćenog (2015.).[4]
U svibnju 2023. godine u Beogradu osnovana je Loža "Samuel Kernbеiser" koja radi na francuskom jeziku.[7]
U travnju 2024. godine u Beogradu su Velika nacionalna loža Srbije, Velika regularna loža Hrvatske, Velika regularna loža Slovenije i Velika regularna loža Sjeverne Makedonije potpisali sporazum o međusobnoj zajedničkoj suradnji.[8]
Sjedište Velike nacionalne lože Srbije je u Beogradu.[9] Ova velika loža od 2009. godine izdaje svoj časopis Sirijus.[10][11]
U prosincu 2025. godine, pod zaštitom Velike nacionalne lože Srbije radi 29 loža, od toga devet u Beogradu, šest u Nišu, dvije u Kragujevcu, po jedna u Knjaževcu, Kruševcu, Novom Sadu, Požarevcu, Srijemskoj Mitrovici, Subotici, Šabcu, Valjevu i Zaječaru. Također, velika loža ima svoje lože u Bosni i Hercegovini (Banja Luka i Bijeljina) i Crna Gora (Podgorica).[12]
- Loža "Pobratim" (Ложа "Побратим") br. 4, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1891. godine.
- Loža "Nemanja" (Ложа "Немања") br. 5, Niš – nosi naziv po vladaru Stefanu Nemanji, kao i po niškoj loži utemeljenoj 1892. godine.[13]
- Loža "Istina" (Ложа "Истина") br. 12, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1920. godine.
- Loža "Sloboda" (Ложа "Слобода") br. 18, Beograd – nosi naziv po loži utemeljenoj 1925. godine u Dubrovniku.
- Loža "Bratstvo" (Ложа "Братство") br. 33, Šabac – nosi naziv po loži utemeljenoj 1939. godine u Zagrebu.
- Loža "Đorđe Weifert" (Ложа "Ђорђе Вајферт") br. 36, Beograd – nosi naziv po bankaru i slobodnom zidaru Đorđu Weifertu, prvom velikom majstoru Velike lože "Jugoslavija".
- Loža "Sveti Sava" (Ложа "Свети Сава") br. 37, Beograd – nosi naziv po arhiepiskopu i princu Svetom Savi.
Loža "Svitanje" (Ложа "Свитање") br. 41, Bijeljina – nosi naziv po svitanju.- Loža "Timakum" (Ложа "Тимакум") br. 42, Knjaževac – nosi naziv po arheološkom lokalitetu Timakum Minus pored Knjaževca.
- Loža "Slobodan Jovanović" (Ложа "Слободан Јовановић") br. 44, Niš – nosi naziv po pravniku, povijesničaru i političaru Slobodanu Jovanoviću.
- Loža "Konstantin Veliki" (Ложа "Константин Велики") br. 45, Niš – nosi naziv po rimskom caru Konstantinu I. Velikom.
- Loža "Dunav" (Ложа "Дунав") br. 46, Novi Sad – nosi naziv po rijeci Dunav.
- Loža "Knez Mihailo" (Ложа "Кнез Михаило") br. 47, Kragujevac – nosi naziv po vladaru Mihailu Obrenoviću.
- Loža "Mihajlo Pupin" (Ложа "Михајло Пупин") br. 48, Beograd – nosi naziv po znanstveniku i slobodnom zidaru Mihajlu Pupinu.
- Loža "Stevan Sremac" (Ложа "Стеван Сремац") br. 49, Niš – nosi naziv po književniku i slobodnom zidaru Stevanu Sremcu.
- Loža "Knez Lazar" (Ложа "Кнез Лазар") br. 50, Kruševac – nosi naziv po vladaru knezu Lazar Hrebeljanoviću.
- Loža "Istok" (Ложа "Исток") br. 51, Zaječar – nosi naziv po istoku.
Loža "G9" (Ложа "Г9") br. 55, Podgorica- Loža "Quatuor Coronati" br. 56, Beograd – ova istraživačka loža nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj Loži "Quatuor Coronati" br. 2076, osnovanoj 1886. godine pod zaštitom Ujedinjene velike lože Engleske (UGLE).
- Loža "Probitas" (Ложа "Пробитас") br. 57, Srijemska Mitrovica – nosi naziv po latinskoj riječi za poštenje.
- Loža "Samuel Kernbеiser" br. 59, Beograd – nosi naziv po francuskom slobodnom zidaru Samuelu Kernbеiseru i radi na francuskom jeziku.
- Loža "Prota Mateja Nenadović" (Ложа "Прота Матеја Ненадовић") br. 60, Valjevo – nosi naziv po svećeniku i političaru Mateji Nenadoviću iz razdoblja Prvog srpskog ustanka.
- Loža "Hiram" (Ложа "Хирам") br. 61, Požarevac – nosi naziv po Hiramu Abifu.
- Loža "Bratska ljubav" (Ложа "Братска љубав") br. 62, Niš
- Loža "Sretenje" (Ложа "Сретење") br. 63, Kragujevac – nosi naziv po srpskom nazivu za Svijećnicu.
Loža "Ban Milosavljević" (Ложа "Бан Милосављевић") br. 64, Banja Luka – nosi naziv po Svetislavu Tisi Milosavljeviću, prvom banu Vrbaske banovine.- Loža "Aura" (Ложа "Аура") br. 65, Subotica – nosi naziv po auri.
- Loža "Zlatni rez" (Ложа "Златни пресек") br. 66, Beograd – nosi naziv po zlatnom rezu, matematičko-strukturalnom pojmu.
- Loža "Stevan Sinđelić" (Ложа "Стеван Синђелић") br. 67, Niš – nosi naziv po vojskovođi Stevanu Sinđeliću.
Brojevi loža od 1 do 34 u skladu su s brojevima loža koje su do 1940. godine bile pod okriljem Velike lože SHS "Jugoslavija" tako da brojevi od 6–11, 17, 19–32 i 34 nisu dodjeljeni niti jednoj loži nakon 1997. godine.[14]
U okviru ove velike lože radile su i[14]
- Loža "Svjetlost Balkana" (Ложа "Светлост Балкана") br. 1, Beograd – nosila naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1876. godine.[15]
- Loža "Srpska zadruga" (Ложа "Српска задруга") br. 2, Beograd – nosila naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1881. godine.
- Loža "Sloga, rad i postojanstvo" (Ложа "Слога, рад и постојанство") br. 3, Beograd – nosila naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1883. godine.
- Loža "Dositej" (Ложа "Доситеј") br. 16, Novi Sad – nosila naziv po prosvjetitelju i slobodnom zidaru Dositeju Obradoviću, kao i po loži utemeljenoj 1922. godine u Zemunu; godine 2009. je prešla u Veliki orijent Francuske.
- Loža "Ivanjski vijenac" (Ложа "Ивањски венац") br. 35, Sremska Mitrovica – godine 2009. prešla u Veliki orijent Francuske.
- Loža "Harmonija" (Ложа "Хармонија") br. 38, Beograd – godine 2009. prešla u Veliki orijent Francuske.
- Loža "Dragan Malešević Tapi" (Ложа "Драган Малешевић Тапи") br. 39, Beograd – nosila naziv po slikaru i slobodnom zidaru Draganu Maleševiću, velikom zapovjedniku Vrhovnog savjeta Srbije 1912.
- Loža "Mudrost" (Ложа "Мудрост") br. 40, Beograd
Loža "Sveti Ivan Krstitelj" (Ложа "Свети Јован Крститељ") br 43, Banja Luka – nosila naziv po sv. Ivanu Krstitelju.- Loža "Dimitrije Martinović" (Ложа "Димитрије Мартиновић") br. 52, Beograd
- Loža "Svod" (Ложа "Свод") br. 53, Novi Sad – nosila naziv po svodu, arhitektonskom elementu.
- Loža "Justicia" (Ложа "Јустиција") br. 54, Niš – nosila naziv po Justiciji, rimskoj boginji pravde.
- Loža "Svjetionik" (Ложа "Светионик") br. 58, Vrbas – nosila naziv po svjetioniku.
Velikom nacionalnom ložom Srbije upravlja veliki majstori koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:[16]
Milan Lajhner (1997. – 2001.)[b]
Predrag Manojlović[17] (2001. – 2003.)
Dragan Martinović (2003. – 2009.)
Dragoslav Pavlović (2009. – 2012.), I. put
Branko Medojević (2012. – 2013.)
Momir Mirić (v.d., 2013. – 2014.)
Dragoslav Pavlović (2014. – 2017.), II. put
Nikola Mitrović (2017. – 2021.)
Saša Tričković (v.d., 2021)
Bratislav Uraković (od 2021.)
Velika nacionalna loža Srbije je članica sljedećih međunarodnih saveza:
- CIGLU[c] (suosnivač, od 2000. godine),
- Udruga za slobodnozidarsku arhitekturu i baštinu.[18]
Ova velika loža potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 15 drugih velikih loža, među kojima su i: Velika loža Francuske, Velika loža Belgije, Velika loža Bugarske, Velika nacionalna loža Rumunjske, Velika regularna loža Hrvatske.[19]
Primarni slobodnozidarski obred Velike nacionalne lože Srbije je Drevni i prihvaćeni škotski obred. Velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim stupnjevima na dodatna tijela i redove.
Upravljanje visokim stupnjevima Velika nacionalna loža Srbije provodi kroz pridružena tijela i redove od kojih svaki predstavlja jedan obred a na temelju potpisanih konkordata.
- Vrhovni savjet Srbije 1912. Škotskog reda drevnog i prihvaćenog (srp. Врховни савет Србије 1912. Шкотског реда древног и прихваћеног) – nadležan za rad Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda.

Vrhovni savjet Srbije 1912. Škotskog reda drevnog i prihvaćenog je dodatni red nadležan za visoke stupnjeve Škotskog obreda. Uspostavljen je 1997. godine sa sjedištem u Beogradu.[20][21][22]
Pod okriljem Vrhovnog savjeta Srbije 1912. rade po jedna loža savršenstva i kapitel ružinog križa u Beogradu i Nišu kao i areopag u Beogradu:[21]
- Loža savršenstva "Sjaj Srbije" (Ложа усавршавања "Сјај Србије") br. 1, Beograd
- Loža savršenstva "Salomonov hram" (Ложа усавршавања "Соломонов храм") br. 2, Niš – nosi naziv po Salomonovom hramu u Jeruzalemu
- Kapitel ružinog križa "Srbija" (Огранак ружиног крста "Србија"), Beograd – nosi naziv po državi Srbiji.
- Kapitel ružinog križa "Svjetlost istine" (Огранак ружиног крста "Светлост истине"), Niš
- Areopag "Balkan" (Ареопаг "Балкан"), Beograd – nosi naziv po Balkanskom poluotoku.
Dosadašnji veliki zapovjednici (grand komanderi) Vrhovnog savjeta su Dragan Malešević Tapi (1997. – 2002.), Dragutin Zagorac (2002. – 2005.) i Dragan Đurić (od 2005.).[23]
Vrhovni savjet je član Međunarodnog saveza slobodnih zidara Škotskog reda (fran. Alliance Internationale Maçonnique Ecossaise, AIME). Vrhovni savjet je jedan od 36 supotpisnika rezolucije u Napulju u listopadu 2012. godine.[24][25]
- ↑ Velika nacionalna loža Srbije ima svoje lože još u dvije države: Bosna i Hercegovina i Crna Gora.
- ↑ Lajhner je prethodno je bio v.d. velikog majstora Velike lože Jugoslavije (1997.).
- ↑ Ranije poznate kao GLUDE.
- ↑ Regularnost V.N.L.S. - Velika Nacionalna Loža Srbije i Velika Loža Francuske. vnls.rs. Pristupljeno 9. srpnja 2025.
- ↑ Apostolovski, Aleksandar. 31. srpnja 2006. Šestar i piramide. politika.rs. Pristupljeno 19. rujna 2024.
- ↑ Confédération des Grandes Loges Unies d’Europe. gadlu.info (francuski). 24. kolovoza 2009. Pristupljeno 18. kolovoza 2023.
- 1 2 3 Hronologija srpsko slobodnog zidarstva (PDF). Mason. 9: 44–46. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 20. lipnja 2024. Pristupljeno 21. travnja 2021.
- ↑ MASONI: Uspešno konstituisana Velika regularna loža Slovenije. kurir.rs. 24. listopada 2014. Pristupljeno 23. srpnja 2023.
- ↑ Ширимо Светло Балканом. vnls.rs (srpski). Pristupljeno 23. srpnja 2023.
- ↑ Osnovana frankofona loža "Samuel Kernbeiser". vnls.rs (srpski i francuski). 22. svibnja 2023. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. lipnja 2023. Pristupljeno 15. travnja 2024.
- ↑ ВНЛС домаћин самита обедијенција централне Европе [VNLS domaćin summit-a jurisdikcija središnje Europe]. glasmasona.com (srpski). 23. travnja 2024. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. svibnja 2024. Pristupljeno 4. svibnja 2024.
- ↑ Aгенција за привредне регистре [Agencija za privredne registre]. apr.gov.rs (srpski). Inačica izvorne stranice arhivirana 23. rujna 2022. Pristupljeno 8. travnja 2024. – Velika nacionalna loža Srbije (Велика национална ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17704974 od 14. studenog 2007. godine sa sjedištem na adresi Ul. svetog Nikole 29а, Općina Zvezdara, Beograd.
- ↑ E-magazin Sirijus. slobodnozidarstvo.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. srpnja 2024. Pristupljeno 5. ožujka 2026.
- ↑ Sirijus, Časopis. sirijus.rs. Pristupljeno 5. ožujka 2026.
- ↑ Lože pod zaštitom Velike Nacionalne Lože Srbije. vnls.rs. Pristupljeno 22. prosinca 2025.
- ↑ Loža "Nemanja" od 1892. do 1908. godine. sirijus.rs. 1. travnja 2012. Pristupljeno 20. ožujka 2024.
- 1 2 Redni brojevi loža (srpski). Inačica izvorne stranice arhivirana 25. prosinca 2017.
- ↑ Loža "Svetlost Balkana" (1876 – 1882.). sirijus.rs. 1. travnja 2012. Pristupljeno 20. ožujka 2024.
- ↑ Istorija slobodnog zidarstva – Veliki Majstori. vnls.rs. Pristupljeno 16. siječnja 2025.
- ↑ Veliki suvereni zapovednik masonske lože: Glumac Miki Manojlović izazvao puč i postao vođa masona. balkanspress.com. Pristupljeno 28. rujna 2023.
- ↑ The association AAPM. route33.eu (engleski i francuski). Pristupljeno 14. svibnja 2025.
- ↑ Međunarodne aktivnosti. vnls.rs. Pristupljeno 14. srpnja 2025.
- ↑ Aгенција за привредне регистре [Agencija za privredne registre]. apr.gov.rs (srpski). Inačica izvorne stranice arhivirana 23. rujna 2022. Pristupljeno 8. travnja 2024. – Vrhovni savjet Srbije 1912. Škotskog reda drevnog i prihvaćenog (Врховни савет Србије 1912. Шкотског реда древног и прихваћеног) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28187653 od 22. studenog 2015. godine sa sjedištem na adresi Ul. svetog Nikole 29а, Općina Zvezdara, Beograd.
- 1 2 Vrhovni Savet Srbije - Škotski Red Drevni i Prihvaćeni. vs.org.rs. Pristupljeno 1. rujna 2023.
- ↑ SKUP EVROPSKIH MASONA U ŠAPCU. glaspodrinja.rs. 28. svibnja 2015. Pristupljeno 3. rujna 2023.
- ↑ Kratka istorija Vrhovnog Saveta Srbije. sirijus.rs. Pristupljeno 16. travnja 2024.
- ↑ Réunions internationales. scdf.net (francuski). Pristupljeno 4. svibnja 2024.
- ↑ AIME. acaciamagazine.org (talijanski i francuski). Pristupljeno 4. svibnja 2024.
