Velika loža Austrije
| Velika loža Austrije
Großloge von Österreich
| |
|---|---|
| Skraćenica | GLvÖ |
| Utemeljena | 4. kolovoza 1945. |
| Mjesto osnivanja | Beč |
| Tip | regularna velika loža |
| Sjedište | Beč |
| Broj članova | 3.600 |
| Službena stranica | freimaurerei |
Velika loža Austrije (njem. Großloge von Österreich), skraćeno GLvÖ, je regularna, najstarija i najbrojnija velika loža u Austriji.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prve lože austrijskih slobodnih zidara, nakon zabrane njihovog rada u Austrijskom Carstvu 1795. godine, osnivane su u ugarskom dijelu carstva tek poslije 1867. godine i tadašnje podjele carstva u dvojnu monarhiju. Oni su poslije završetka Velikog rata i raspada Austro-Ugarske preselili svoje lože u novoosnovanu republiku te osnivali svoju obedijenciju, Veliku Ložu Beča (Großloge von Wien) već 8. prosinca 1918. godine. U prvih nekoliko godina ova velika loža je imala gotovo dvije tisuće članova u 24 lože. Godine 1930. godine priznata joj je i regularnost od strane Ujedinjene velike lože Engleskee, a tijekom godina priznale su je još i 63 velike lože iz cijelog svijeta. Dolaskom nacista 1938. godine dolazi i do zabrane rada slobodnim zidarima pa su sve lože zatvorene. Postali su žrtva nacističkog terora pa je većina morala emigrirati, a više od stotinu ih je ubijeno do 1945. godine.[1][2]
Ubrzo nakon završetka Drugog svjetskog rata i sloma nacističke diktature, austrijski slobodni zidari samostalno se okupili, prvo u Koruškoj, a i u drugim dijelovima države osnivajući nove lože. Usprkos nepovoljnim uvjetima u to vrijeme uspjeli su oživjeti i veliku ložu koju su nacisti ugasili.[1] 4. kolovoza 1945. godine je osnovana Velika loža Beča za Austriju (Großloge von Wien für Österreich). Regularnost Velike lože je vraćena 1952. godine formalnim priznanjem UVL Engleske i uspostavljanjem odnosa koji su 1938. godine bili narušeni. A kad su se Savezničke okupacijske vlasti povukle 1955. godine Austrija je ponovo postala suverena republika pa je Velika loža promijenila naziv u Velika loža Austrije. Godine 1975. Velika loža je otvorila masonski muzej u dvorcu Rosenau na sjeveru Donje Austrije.[2]
Posije pada komunizma u istočnoj Europi, Velika loža je posebice bila aktivna na planu uspostave slobodnog zidarstva u bivšim krunskim zemljama. Tako su utemeljene Velika simbolička loža Mađarske 1989. i Velika loža Čehoslovačke (današnja Velika loža Češke) 1990. godine kao i Velika loža Slovačke 2009. godine. Raspadom Jugoslavije osnivane su deputacijske lože s ciljem obnavljanja slobodnog zidarstva u novim državama što je kasnije dovelo do utemeljena Velike lože Hrvatske (1997.), Velike lože Slovenije (1999.) kao i Velike lože Bosne i Hercegovine (2005.).[2]
Ustroj[uredi | uredi kôd]
Sjedište Velike lože Austrije je u Beču.
Lože[uredi | uredi kôd]
Ova velika loža broji više od 3.600 članova u 77 loža. U Beču se nalazi 51 loža a preostalih 26 u ostalih osam saveznih država, i to po pet u Koruškoj i Štajerskoj, po četiri u Donjoj Austriji i Gornjoj Austriji, dok u Salzburgu i Tirolu ima po tri lože te po jedna u Vorarlbergu i Gradišću. Pored ovih loža postoje i 3 deputacijske lože osnovane s posebnom svrhom poput istraživačke loža "Quatuor Coronati".[2]
Loža "Europa u nove svjetove" (Europa zu Neuen Welten) iz Beča je dio lanca istoimenih masonskih loža koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.[3]
U okviru ove velike lože radile su i
- Loža "Ilirija" (njem. Loge Illyria), Beč – djelovala je od 1992. do 1996. godine s ciljem obnove slobodnog zidarstva u Hrvatskoj.[4]
- Loža "Dialogus" (Loge Dialogus), Klagenfurt – djelovala je od 1994. do 1996. godine s ciljem obnove slobodnog zidarstva u Sloveniji.[4]
- Loža "Lux Bosnia", Dragomer (Slovenija) – djelovala je od 1999. do 2005. godine s ciljem obnove slobodnog zidarstva u Bosni i Hercegovini.
Popis velikih majstora[uredi | uredi kôd]
Dosadašnji veliki majstori Velike lože Austrije su:[2]
- Karl Doppler (1945. – 1947.)
- Bernhard Scheichelbauer (1948. – 1960.)
- Carl Helmke (1960. – 1969.)
- Heinz Scheiderbauer (1969. – 1975.)
- Alexander Giese (1975. – 1987.)
- Franz Hausner (1987. – 1991.)
- Heinz Scheiderbauer (1991. – 2002.)
- Michael Kraus (2002. – 2008.)
- Nikolaus Schwärzler (2008. – 2014.)
- Georg Semler (od 2014.)
Međunarodna suradnja[uredi | uredi kôd]
Velika loža sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 150 regularnih velikih loža.[5]
Obredi[uredi | uredi kôd]
Primarni masonski obred Velike lože Austrije je Schröderov obred. Velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim masonskim stupnjevima.
Pridružena tijela i redovi[uredi | uredi kôd]
Upravljanje visokim masonskim stupnjevima ova velika loža provodi u četiri pridružena tijela i reda, od kojih svaki predstavlja jedan obred: Drevni i prihvaćeni škotski obred, Yorčki obred, Ispravljeni škotski obred i Vitezovi templari, a na temelju potpisanih konkordata. Ova tijela i redovi su:[6]
- Vrhovno vijeće drevnog i prihvaćenog škotski obred u Austriji (njem. Oberster Rat des Alten und Anerkannten Schottischen Ritus in Österreich)[7] – nadležno za rad Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda.
- Konvencija masona yorčkog obreda u Austriji (Konvent der Maurer des York-Ritus in Österreich)[8] – nadležan za rad Yorčkog obreda.
- Veliki kapitel Austrije slobodnih zidara kraljevskog luka Austrije (Großkapitel von Österreich der Maurer vom Königlichen Bogen) – nadležan za rad Kraljevskog luka
- Veliki koncil Austrije (Großkonzil von Österreich) – nadležan za rad Kripte
- Veliko zapovjedništvo Austrije (Großkomturei von Österreich) – nadležan za rad Vitezova templara i Vitezova Malte.
- Ispravljeni veliki priorat Austrije (Rektifizierte Grosspriorat von Österreich) – nadležno za rad Ispravljenog škotskog obreda.
- Suvereni veliki priorat Austrije (Souveränes Großpriorat von Österreich) – nadležno za rad Vitezova templara i Vitezova Malte.
Vrhovno vijeće je član Europske konfederacije vrhovnih vijeća (engl. European Confederation of Supreme Councils).
Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Austrije je osnovan 1974. godine. Član je Međunarodnog općeg velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka (engl. General Grand Chapter Royal Arch Mason International).[9]
Majstor znaka[uredi | uredi kôd]
Velika loža majstora masona znaka Engleske i Walesa (engl. Grand Lodge of Mark Master Masons of England and Wales) je dodatno tijelo pri Ujedinjenoj velikoj loži Engleske nadležno za stupanj Majstora masona znaka u Austriji. U Austriji rade dvije lože od 2015. godine,[6] loža br. 1954 u Beču i loža br. 1903 u Salzburgu.
Vidi još[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Großloge von Österreich - Die wechselvolle Geschichte. freimaurerei.at (njemački). Pristupljeno 6. rujna 2023.
- ↑ a b c d e Großloge von Österreich. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 6. rujna 2023.
- ↑ International Europe Lodges Symposium. isel-europe.org (engleski). Pristupljeno 29. listopada 2023.
- ↑ a b Ilić, Jurica. 19. svibnja 2018. Loža 'Illyria' pramajka je svih masonskih loža u Hrvatskoj i Sloveniji. vecernji.hr. Pristupljeno 8. kolovoza 2023.
- ↑ Die freimaurerische Weltenkette. freimaurerei.at (njemački). Pristupljeno 3. travnja 2024.
- ↑ a b Hochgrade in Österreich. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 6. rujna 2023.
- ↑ Oberster Rat von Österreich. aasr.at (njemački). Pristupljeno 6. rujna 2023.
- ↑ Der York Ritus in Österreich. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 6. rujna 2023.
- ↑ GGCRAMI International Jurisdictions. ggcrami.org (engleski). Pristupljeno 16. travnja 2024.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]