Danski red slobodnih zidara

Izvor: Wikipedija
Danski red slobodnih zidara
Den Danske Frimurerorden
{{{logo opis}}}
{{{logo opis}}}
Skraćenica DDFo
Moto ultorem ulciscitur ultor
(Osveta uzvraća osvetniku)
Utemeljena 16. studenoga 1858.
Tip regularna velika loža
Središte Kopenhagen
Lokacija Danska
Broj članova 9,000
Službena stranica ddfo.dk

Danski red slobodnih zidara (dans. Den Danske Frimurerorden), skraćeno DDFo, je regularna velika loža u Danskoj.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Slobodno zidarstvo je stiglo u Dansku kada se pet majstora masona sastalo u Kopenhagenu 11. studenog 1743. godine i osnovalo masonsku ložu koja će kasnije biti nazvana "Sv. Martin". Sljedeće godine dio njenih članova ju je napustio i osnovao drugu ložu, Ložu "Zorobabel i Frederik okrunjenoj nadi" (Zorobabel og Frederik til det kronede Haab), koja je dobila pravila od Velike lože u Londonu 1745. godine.[1]

U ranim godinama, lože su radile njemačku varijantu masonskog obreda koji su se koristili u Engleskoj. Godine 1765. dansko slobodno zidarstvo pridružilo se kršćanskom obredu visokog stupnja pod nazivom Strožije opsluživanja pod njemačkim vodstvom. Obred strožeg opsluživanja doživio je veliku reviziju 1782. godine i postao je poznat kao Ispravljeni obred.[1]

Princ Karlo Hessenski iniciran je 1775. godine u slobodno zidarstvo te je bio nadređen danskom slobodnom zidarstvu od svoje inicijacije do svoje smrti 1836. godine. Od 1765. do 1792. godine, međutim, dansko slobodno zidarstvo bilo je tehnički podređeno vodstvu u Njemačkoj. Princa Karla je kao danskog velikog majstora naslijedio princ Kristijan Fridrik koji će tri godine kasnije, 1839. godine, naslijediti dansku krunu kao kralj Kristijan VIII. Bio je veliki majstor do svoje smrti 1848. godine, a naslijedio ga je njegov sin, kralj Fridrik VII.[1]

Godine 1852. kralj Fridrik VII. je odobrio da nova Loža "Kosmos" u Helsingøru može početi s radom prema Švedskom obredu. To se dogodilo 1853. godine, a iste je godine je kralj osnovao i privremenu Veliku ložu Danske sa zadatkom da pripremi prijelaz na rad Švedskog obreda u svim danskim ložama. Dana 6. siječnja 1855. godine dogodio se formalni pomak na posebnom sastanku Velike lože u Kopenhagenu. Također, 1855. godine je osnovanA u Helsingøru i prva danska loža koja radi na stupnjevima sv. Andrije pod nazivom "Cubus Frederici Septimi". Ova loža se dvije godine kasnije preselila u Kopenhagen.[1]

Dana 16. studenoga 1858. godine, prava Velika loža Danske, odnosno Danski red slobodnih zidara, konstituiran je prema temeljnim pravilima Švedskog obreda, i stoga je rad u stupnjevima kapitela Švedskog obreda mogao započeti. Prijelaz je završen 22. ožujka 1862. godine kada je kralj Fridrik VII. imenovao prve vitezove i zapovjednike Crvenog križa u Danskoj.[1]

Godine 1855. postojale su samo tri aktivne lože sv. Ivana, ali u sljedećem stoljeću došlo je do značajnog rasta slobodnog zidarstva u Danskoj s novim ložama koje su se pojavljivale diljem zemlje, dok je jedna loža sv. Ivana u Kopenhagenu rasla da bi se nekoliko puta podijelila. Prosperitet je bio potaknut velikim interesom kraljevskih velikih majstora, kralja Fridrika VIII. i njegovih sinova, kralja Kristijan X. i princa Haralda, koji su jedan za drugim vodili Danski red slobodnih zidara od 1872. do 1949. godine.[1]

Tijekom 20. stoljeća osnovan je niz neregularnih loža. Godine 1959. Danski red slobodnih zidara sklopio je sporazum s Udrugom loža sv. Ivana (Johanneslogeforbundet af Gamle, Frie og Antagne Murere) koja se sada sastoji od tri lože koje rade prema Schröderovom obredu. Godine 1961. Danski red je sklopio je još jedan ugovor, i to s Cehom starih, slobodnih i prihvaćenih zidara Danske (Det Danske Frimurerlaug af Gamle Frie & Antagne Murere) koji rade prva tri stupnja prema Emulacijskom obredu koje je odobrila Ujedinjena velika loža Engleske (UGLE). Udruga i Ceh ne zahtijevaju da njihovi članovi ispovijedaju kršćanstvo. Međutim, ako je majstor mason ovih loža kršćanin, može se pridružiti loži Svetog Andrije i, naknadno, ogranku Danskog reda slobodnih zidara.[1]

Ustroj[uredi | uredi kôd]

Fridrik VIII. (lijevo) i Kristijan X. (desno) u odori velikog majstora Reda.

Sjedište Danskog reda slobodnih zidara je u Kopenhagenu.

Lože[uredi | uredi kôd]

Struktura Danskog reda uključuje sljedeće masonske lože:[2]

  • 45 loža koje rade na stupnjevima sv. Ivana, tj. plave lože, kao i 8 instrukcijskih loža;
  • jedna istraživačka loža – Loža "Friederich Münter"
  • 10 loža koje rade na stupnjevima sv. Andrije, kao i 15 instrukcijskih loža;
  • jedan kapitel;
  • dvije pokrajinske velike lože, sa sjedištima u Aarhusu i Odenseu,
  • dvije masonske organizacije koje ne rade po Švedskom obredu:
    • Udruga loža sv. Ivana (dans. Johanneslogeforbundet) koja ima tri lože;
    • Ceh starih, slobodnih i prihvaćenih masona Danske (dans. Det Danske Frimurerlaug af Gamle Frie & Antagne Murere) koji ima 40 loža.

Popis velikih majstora[uredi | uredi kôd]

Dosadašnji veliki majstori Danskog reda slobodnih zidara su:

  1. kralj Fridrik VII. (1858. – 1863.)
  2. Cosmus Bræstrup (1864. – 1870.)
  3. Jens Peter Trap (1870. – 1871.)
  4. kralj Fridrik VIII. (1871. – 1912.)
  5. kralj Kristijan X. (1912. – 1947.)
  6. princ Harald (1947. – 1949.)
  7. Frode Rydgaard (1949. – 1973.)
  8. Erik Kay-Hansen (1973. – 1988.)
  9. Erik Fristrup Qvist (1988. – 1997.)
  10. Læge Børge Clausen (1997. – 2005.)
  11. Hans Martin Jepsen (2005. – 2013.)
  12. Walter Schwartz (od 2013.)

Međunarodna suradnja[uredi | uredi kôd]

Danski red sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža. Također, potpisao je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 120 regularnih velikih loža.

Obredi[uredi | uredi kôd]

Povijesni masonski obred Danskog reda je Švedski obred i to je izvorni obred svih loža. Pored toga, pod Danskim redom djeluju lože koje prakticiraju Schröderov obred (Johanneslogeforbundet), kao i Emulacijski obred (Ceh starih, slobodnih i prihvaćenih masona Danske).[1]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d e f g h The Swedish Rite. frimurarareglan.is (engleski). Pristupljeno 13. rujna 2023.
  2. Loger - Frimurerordenen i Odense. ddfo.dk (danski). Pristupljeno 13. rujna 2023.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]