Prijeđi na sadržaj

Regularna velika loža Srbije

Izvor: Wikipedija
Regularna velika loža Srbije
Регуларна велика ложа Србије
Skraćenica RVLS
Utemeljena 13. i 14. ožujka 1993.
Mjesto osnivanja Rimini, Italija
Tip regularna velika loža
Sjedište Beograd
Lokacija Srbija[a]
Broj članova 2.000
Službena stranica rgls.org

Regularna velika loža Srbije (srp. Регуларна велика ложа Србије), skraćeno RVLS, je regularna slobodnozidarska velika loža u Srbiji. Ovo je najbrojnija velika loža u Srbiji s više od 2.000 članova.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Obnova djelovanja srpskih slobodnih zidara započela je s demokratskim promjenama kada je stvoren teren za njihov rad. U ožujku 1989. godine registriraju se tri lože u Beogradu: "Pobratim", "Sloga, rad i postojanstvo" i "Maksimilijan Vrhovac". Ubrzo dolazi i do unošenja svjetla u Veliku ložu Jugoslavije 23. lipnja 1990. godine kojeg unose Ujedinjene velike lože Njemačke. U uvjetima propagiranja rata od strane Miloševića i režima, napada na medije i slobodu tiska i uspona kriminalnih skupina, slobodno zidarstvo u tadašnjoj Srbiji trebalo je odigrati važnu ulogu u širenju ideja građanske slobode, duha međunacionalne i druge tolerancije i slobode. Razna dešavanja su doprinijela tome da UVL Njemačke odluči sudbinu daljeg razvoja slobodnog zidarstva u Srbiji povjeri Saveznom Vijeću VL Jugoslavije. Zbog nesigurnosti i pritisaka vlasti, naredna godišnja skupština održana je izvan SR Jugoslavije, u Italiji, u Riminiju. 13. i 14. ožujka 1993. godine. Tada je veliki majstor postao Dragorad Tanasić, a velika loža je promijenila naziv u Regularna velika loža Jugoslavije. Od tada započinje dalji rast i razvoj slobodnog zidarstva. Oko 2000. godine ova velika loža je imala skoro 200 članova. Godine 2002. ova velika loža je dobila, odnosno obnovila, priznanje Ujedinjene velike lože Engleske kao regularna velika loža koja nastavlja slobodnozidarske aktivnosti na teritoriji Srbije od njenog utemeljenja 1919. godine i prvog priznanja regularnosti iz 1930. godine.[1][2]

Svjetska konferencija velikih masonskih loža je 30. rujna 2007. godine u Portlandu, poslije izdvajanja Crne Gore i promjene naziva u Regularna velika loža Srbije, priznala ovu veliku ložu kao jedinu i suverenu masonsku jurisdikciju u Srbiji. Do 2015. godine ova velika loža je narasla od 300 na oko 1.000 članova, od 11 na 33 lože.[2]

Organizacija[uredi | uredi kôd]

Sjedište Regularne velike lože Srbije je u Beogradu.[3]

Lože[uredi | uredi kôd]

U veljači 2024. godine pod zaštitom ove velike lože radi 61 loža, od toga 37 u Beogradu, 8 u Novom Sadu, 4 u Nišu, po dvije u Subotici i Zrenjaninu, te po jedna u Vršrcu, Smederevu, Kragujevcu, Zaječaru, Srijemskoj Mitrovici, Ćupriji i Valjevu, a jedna loža se nalazi u Kosovskoj Mitrovici, Kosovo. U Beogradu rade i dvije lože na stranim jezicima, i to Loža "Sveti Ivan" (Saint John / Sveti Jovan) na engleskom jeziku i Loža "Lessing" na njemačkom jeziku.[4] Trenutačno lože imaju svoja 4 hrama i središnji hram u Beogradu.[2][5]

  • Loža "Pobratim" (Ложа "Побратим") br. 1, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1891. godine.
  • Loža "Maksimilijan Vrhovac" (Ложа "Максимилијан Врховац") br. 2, Beograd – nosi naziv po zagrebačkom biskupu i masonu Maksimilijanu Vrhovcu, kao i po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1913. godine.
  • Loža "Svjetlost Balkana Garibaldi" (Ложа "Светлост Балкана Гарибалди") br. 3, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1876. godine[6] te talijanskom revolucionaru i masonu Giuseppeu Garibaldu.
  • Loža "Vuk Karadžić" (Ложа "Вук Караџић") br. 5, Beograd – nosi naziv po jezikoslovcu, reformatoru srpskoga jezika i masonu Vuku Karadžiću.
  • Loža "Mitropolit Stratimirović" (Ложа "Митрополит Стратимировић") br. 6, Novi Sad – nosi naziv po karlovačkom metropolitu i masonu Stefanu Stratimiroviću, kao i po novosadskoj loži utemeljenoj 1924. godine.[7]
  • Loža "Libertas" br. 7, Novi Sad
  • Loža "Dositej Obradović" (Ложа "Доситеј Обрадовић") br. 8, Beograd – nosi naziv po prosvjetitelju i masonu Dositeju Obradoviću.
  • Loža "Vojvodina" (Ложа "Војводина") br. 9, Zrenjanin – nosi naziv po pokrajini Vojvodina na sjeveru Srbije, kao i po zrenjaninskoj loži utemeljenoj 1931. godine.
  • Loža "Stvaranje – Alkotaš" (Ложа "Стварање – Алкоташ") br. 10, Subotica – nosi naziv po subotičkoj loži utemeljenoj 1910. godine.
  • Loža "Dunav" (Ложа "Дунав") br. 11, Novi Sad – nosi naziv po rijeci Dunav.
  • Loža "Mihajlo Pupin" (Ложа "Михајло Пупин") br. 13, Beograd – nosi naziv po znanstveniku i masonu Mihajlu Pupinu.
  • Loža "Amadeus" (Ложа "Амадеус") br. 14, Beograd – nosi naziv po austrijskom skladatelju i masonu Wolfgangu Amadeusu Mozartu.
  • Loža "Nemanja" (Ложа "Немања") br. 15, Niš – nosi naziv po niškoj loži utemeljenoj 1892. godine.
  • Loža "Singidunum" (Ложа "Сингидунум") br. 16, Beograd – nosi naziv po Beogradu i njegovom nazivu u doba Rimskog Carstva.
  • Loža "Istina" (Ложа "Истина") br. 17, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1920. godine.
  • Loža "Sloga, rad i postojanstvo" (Ложа "Слога, рад и постојанство") br. 19, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1883. godine.
  • Loža "Stela Polaris" (Ложа "Стела Поларис") br. 20, Subotica – nosi naziv po subotičkoj loži utemeljenoj 1928. godine.
  • Loža "Saint John" (Ложа "Сент Џон") br. 21, Beograd – nosi naziv po sv. sv. Ivanu i radi na engleskom jeziku.
  • Loža "Šumadija" (Ложа "Шумадија") br. 23, Beograd – nosi naziv po području Šumadija, kao i po beogradskoj loži utemeljenoj 1910. godine.
  • Loža "Aurora" (Ложа "Аурора") br. 24, Vršac – nosi naziv po vršačkoj loži utemeljenoj 1905. godine; odnosno po drugom nazivu za polarnu svjetlost.
  • Loža "Đorđe Weifert" (Ложа "Ђорђе Вајферт") br. 25, Beograd – nosi naziv po bankaru i masonu Đorđu Weifertu, prvom velikom majstoru Velike lože "Jugoslavija".
  • Loža "Lessing" (Ложа "Лесинг") br. 26, Beograd – nosi naziv po njemačkom književniku i masonu Gottholdu Ephraimu Lessingu i radi na njemačkom jeziku.
  • Loža "Europa" (Ложа "Европа") br. 27, Beograd – nosi naziv po kontinentu Europa i dio je lanca istoimenih masonskih loža koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.[8]
  • Loža "Svetinja" (Ложа "Светиња") br. 28, Kragujevac – nosi naziv po svetinji, svetoj osobi ili predmetu.
  • Loža "Mudrost i vjera" (Ложа "Мудрост и вера") br. 29, Beograd
  • Loža "Probitas 1785." (Ложа "Пробитас 1785.") br. 30, Novi Sad – nosi naziv po petrovaradinskoj loži utemeljenoj 1785. godine.
  • Loža "Alma Mons" (Ложа "Алма Монс") br. 31, Novi Sad – nosi naziv po planini Fruška gora, prema nazivu u doba Rimskog Carstva.
  • Loža "Branislav Nušić" (Ложа "Бранислав Нушић") br. 32, Smederevo – nosi naziv po književniku Branislavu Nušiću.
  • Loža "Quatuor Coronati" (Ложа "Кватор Коронати") br. 33, Novi Sad – istraživačka loža nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj Loži "Quatuor Coronati" br. 2076, osnovanoj 1886. godine pod zaštitom Ujedinjene velike lože Engleske (UGLE).
  • Loža "Stevan Sremac" (Ложа "Стеван Сремац") br. 34, Niš – nosi naziv po književniku Stevanu Sremcu.
  • Loža "Aleksandar I. Karađorđević" (Ложа "Александар I Карађорђевић") br. 35, Beograd – nosi naziv po jugoslovanskom vladaru i masonu kralju Aleksandaru I.
  • Loža "Hiram" (Ложа "Хирам") br. 36, Beograd – nosi naziv po Hiramu Abifu.
  • Loža "Avala" (Ложа "Авала") br. 37, Beograd – nosi naziv po planini Avala, pored Beograda.
  • Loža "Harmonija" (Ложа "Хармонија") br. 38, Kosovska Mitrovica
  • Loža "Felix Romuliana" (Ложа "Феликс Ромулиана") br. 39, Zaječar – nosi naziv po rimskom kompleksu Felix Romuliana pored Zaječara.
  • Loža "Goethe" (Ложа "Гете") br. 41, Beograd – nosi naziv po njemačkom književniku i znanstveniku Johannu Wolfgangu von Goetheu.
  • Loža "Andreja Andra Dinić" (Ложа "Андреја Андра Динић") br. 42, Beograd – nosi naziv po sudcu i masonu Andreji Diniću, posljednjem velikom majstoru Velike lože "Jugoslavija".
  • Loža "Konstantin Veliki" (Ложа "Константин Велики") br. 43, Niš – nosi naziv po rimskom caru Konstantinu I. Velikom.
  • Loža "Tales 1875." (Ложа "Талес 1875.") br. 44, Zrenjanin – nosi naziv po zborniku putopisa Travelers' Tales objavljenom 1875. godine.
  • Loža "Feniks" (Ложа "Феникс") br. 45, Beograd – nosi naziv po mitološkom biću feniks.
  • Loža "Neoplanta" (Ложа "Неопланта") br. 46, Novi Sad – nosi naziv po Novom Sadu i njegovom nazivu u doba Rimskog Carstva.
  • Loža "Beograd 878." (Ложа "Београд 878.") br. 47, Beograd – nosi naziv po Beogradu i prvom zapisu o slavenskom imenu Beograd iz 878. godine.
  • Loža "Nova srpska zadruga" (Ложа "Нова српска задруга") br. 48, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži "Srpska zadruga" utemeljenoj 1881. godine.
  • Loža "Aleksa Nenadović" (Ложа "Алекса Ненадовић") br. 49, Valjevo – nosi naziv po knezu Aleksi Nenadoviću iz razdoblja Prvog srpskog ustanka.
  • Loža "Živojin Mišić" (Ложа "Живојин Мишић") br. 50, Beograd – nosi naziv po zapovjedniku i masonu Živojinu Mišiću.
  • Loža "Equilibrium" (Ложа "Еквилибријум") br. 51, Beograd
  • Loža "Lomonosov" (Ложа "Ломоносов") br. 52, Beograd – nosi naziv po ruskom znanstveniku i pjesniku Mihailu Lomonosovu.
  • Loža "Mihailo Valtrović" (Ложа "Михаило Валтровић") br. 53, Beograd – nosi naziv po arheologu i akademiku Mihailu Valtroviću.
  • Loža "Justicija" (Ложа "Јустиција") br. 54, Niš – nosi naziv po Justiciji, rimskoj boginji pravde.
  • Loža "Panonija" (Ложа "Панонија") br. 55, Novi Sad – nosi naziv po antičkom području Panonija.
  • Loža "Stevan Stojanović Mokranjac" (Ложа "Стеван Стојановић Мокрањац") br. 56, Beograd – nosi naziv po skladatelju i masonu Stevanu Stojanoviću Mokranjcu.
  • Loža "Svjetlost Srijema" (Ложа "Светлост Срема") br. 57, Sremska Mitrovica – nosi naziv po zemljopisnom i povijesnom području Srijem.
  • Loža "Zora" (Ложа "Зора") br. 58, Beograd – nosi naziv po kotorskoj loži utemeljenoj 1926. godine.
  • Loža "Dostojanstvo i istina" (Ложа "Достојанство и истина") br. 59, Beograd
  • Loža "Svjetlost" (Ложа "Светлост") br. 60, Beograd – nosi naziv po svjetlosti.
  • Loža "Svetomir Nikolajević" (Ложа "Светомир Николајевић") br. 61, Beograd – nosi naziv po piscu, političaru i masonu Svetomiru Nikolajeviću.
  • Loža "Benjamin Franklin" (Ложа "Бенџамин Френклин") br. 62, Beograd – nosi naziv po američki državniku, filozofu, izumitelju i masonu Benjaminu Franklinu.
  • Loža "Hram" (Ложа "Храм") br. 63, Beograd – nosi naziv po hramu, građevini posvećenoj nekom božanstvu.
  • Loža "Horizont" (Ложа "Хоризонт") br. 64, Beograd – nosi naziv po obzoru.
  • Loža "Svjetlost Pomoravlja" (Ложа "Светлост Поморавља") br. 65, Ćuprija – nosi naziv po mikroregiji slijeva rijeke Velike Morave.
  • Loža "Logos" (Ложа "Логос") br. 66, Beograd – nosi naziv po grčkom pojmu logos.

U okviru ove velike lože radile su i

  • Loža "Montenegro" (Ложа "Монтенегро") br. 4, Podgorica – izdvojila se 2006. godine i formirala Veliku ložu Crne Gore.[9]
  • Loža "Zora" (Ложа "Зора") br. 12, Kotor – izdvojila se 2006. godine i formirala Veliku ložu Crne Gore.[9]
  • Loža "Luča mikrokozma" (Ложа "Луча микрокозма") br. 18, Cetinje – izdvojila se 2006. godine i formirala Veliku ložu Crne Gore.[9]
  • Loža nepoznatog imena br. 22
  • Loža nepoznatog imena br. 40

Popis velikih majstora[uredi | uredi kôd]

Dosadašnji veliki majstori Regularne velike lože Srbije su:[2]

  1. Dragorad Tanasić (1993. – 1995.)
  2. Novak Jauković (1995. – 1999.); kasnije je bio i veliki majstor Velike lože Crne Gore, od 2006. do 2009. godine
  3. Jovan Vasiljević (1999. – 2001.)
  4. Srđan Stanković (2001. – 2005.)
  5. Petar Kostić (2005. – 2012.)
  6. Ranko Vujačić (2012. – 2019.)
  7. Lukas Rasulić (od 2019.)

Međunarodna suradnja[uredi | uredi kôd]

Velika loža sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 140 regularnih velikih loža.[10]

Obredi[uredi | uredi kôd]

Regularna velika loža Srbije upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim masonskim stupnjevima. Obredi koji se rade u plavoj loži su:[2]

Pridružena tijela i redovi[uredi | uredi kôd]

Upravljanje visokim masonskim stupnjevima ova velika loža provodi u tri pridružena tijela i reda, od kojih svaki predstavlja jedan obred: Drevni i prihvaćeni škotski red, Majstori masoni znaka i Yorčki red, a na temelju potpisanih konkordata.[2] Ova tijela i redovi su:

  • Vrhovni savjet Drevnog i prihvaćenog škotskog reda Srbije (srp. Врховни савет Древног и прихваћеног Шкотског реда Србије) – nadležan za rad Škotskog obreda.[11]
  • Kršćanski red "York Rite" Srbija (Хришћански ред "York Rite" Србија)[12] – nadležan za rad Yorčkog reda.
  • Velika loža majstora masona znaka Engleske i Walesa – nadležna za rad Red majstora masona znaka u Srbiji.

Pod zaštitom ove velike lože djeluje i Red DeMolay za dječake i mlade muškarce u dobi od 12 do 21 godine.[2][13]

Škotski red[uredi | uredi kôd]

Vidi još: Škotski red u Srbiji

Vrhovni savjet Drevnog i prihvaćenog škotskog reda Srbije je dodatni red nadležan za visoke stupnjeve Škotskog obreda. Uspostavljen je 1993. godine sa sjedištem u Beogradu. Od siječnja 2005. godine djeluje kroz udrugu pod nazivom Drevni i prihvaćeni Škotski red Slobodnih zidara Srbije (Древни и прихваћени Шкотски ред Слободних зидара Србије).[14] Član je Europske konfederacije vrhovnih vijeća (engl. European Confederation of Supreme Councils).

Dosadašnji veliki zapovjednici (grand komanderi) Vrhovnog savjeta su:[15]

  1. Milan Marković (1993. – 1996.)
  2. Milan Popović (1996. – 2006.)
  3. Nenad Manojlović (2006. – 2007.)
  4. Predrag Manojlović (2007. – 2012.)
  5. Dragor Hiber (od 2012.)

Majstor znaka[uredi | uredi kôd]

Velika loža majstora masona znaka Engleske i Walesa (engl. Grand Lodge of Mark Master Masons of England and Wales) je dodatno tijelo pri Ujedinjenoj velikoj loži Engleske nadležno za stupanj Majstora masona znaka u Srbiji. U Beogradu radi Loža "Harmonija" br. 1919.

Udruge sličnog naziva[uredi | uredi kôd]

U Srbiji su registrirane udruge i nelegitimne masonske organizacije sličnog naziva koje nisu povezane s ovom velikom ložom, i to su Udruženje "Regularna velika loža Srbije, Beograd" (osnovana 2007.), Udruženje "Velika regularna loža Srbije u orijentu Beograd" (2010.) i Regularna velika loža Srbije u zenitu Beograd Republika Srbija (2015.). Sve tri organizacije osnovao je Čedomir Vukić.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. Velika loža je djelovala od 1993. do 2003. na području SR Jugoslavije, a od 2003. do 2006. na području Srbije i Crne Gore.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Kljakić, Slobodan. 4. kolovoza 2010. Hasanović: Moramo da se ujedinimo. politika.rs. Pristupljeno 1. rujna 2023.
  2. a b c d e f g Istorijat Slobodnog Zidarstva u Srbiji. rgls.org. Pristupljeno 1. rujna 2023.
  3. Aгенција за привредне регистре [Agencija za privredne registre]. apr.gov.rs (srpski) – Regularna velika loža Srbije (Регуларна велика ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17607928 od 1. lipnja 1993. godine sa sjedištem na adresi Kursulina 35, Općina Vračar, Beograd.
  4. Lože pod zaštitom RVLS. rgls.org. Pristupljeno 20. lipnja 2023.
  5. Anđelković, Nataša. 22. lipnja 2019. Masoni u Srbiji: Ko su slobodni zidari i šta rade. bbc.com. Pristupljeno 1. rujna 2023.
  6. Loža "Svetlost Balkana" (1876 – 1882.). sirijus.rs. 1. prosinca 2019. Pristupljeno 20. ožujka 2024.
  7. Nastanak slobodnog zidarstva u Vojvodini. mitropolit.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. ožujka 2018. Pristupljeno 7. travnja 2024.
  8. International Europe Lodges Symposium. isel-europe.org (engleski). Pristupljeno 29. listopada 2023.
  9. a b c Rogošić, Branko. 2018. Slobodno Zidarstvo u Crnoj Gori. Akacija: 52–53
  10. Šta je regularnost?. rgls.org. Pristupljeno 2. rujna 2023.
  11. Drevni i prihvaćeni škotski obred. aasr.rs. Pristupljeno 15. svibnja 2024.
  12. Aгенција за привредне регистре [Agencija za privredne registre]. apr.gov.rs (srpski) – Kršćanski red "York Rite" Srbija (Хришћански ред "York Rite" Србија) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28364407 od 17. srpnja 2023. godine sa sjedištem na adresi Kursulina 35, Općina Vračar, Beograd.
  13. Find a Jurisdiction. beademolay.org (engleski). Pristupljeno 16. travnja 2024.
  14. Aгенција за привредне регистре [Agencija za privredne registre]. apr.gov.rs (srpski) – Drevni i prihvaćeni Škotski red Slobodnih zidara Srbije (Древни и прихваћени Шкотски ред Слободних зидара Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17677101 od 28. siječnja 2005. godine sa sjedištem na adresi Ul. Svetog Save 36, Općina Vračar, Beograd.
  15. History of the Supreme Council of Serbia (PDF). sc33reaa.fr (engleski). Pristupljeno 16. travnja 2024.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]