Velika loža "Alpina" Švicarske

Izvor: Wikipedija
Velika loža "Alpina" Švicarske
Grande Loge Suisse Alpina
Skraćenica GLSA
Utemeljena 1844.
Tip regularna velika loža
Sjedište Bern
Lokacija Švicarska
Broj članova 3500
Službena stranica freimaurerei.ch

Velika loža "Alpina" Švicarske (fran. Grande Loge Suisse Alpina, njem. Schweizerische Grossloge Alpina, tali. Gran Loggia Svizzera Alpina) je regularna velika loža u Švicarskoj. Osnovana je 1844. godine.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Velika loža "Alpina" Švicarske je osnovana 1848. godine, u vrijeme rođenja moderne Švicarske, od članova uglavnom iste radikalne stranke koji su bili u početku nove savezne države, poput Jonasa Furrera, prvog predsjednika Švicarske konfederacije 1848. i prvog velikog govornika Velika loža Aplina.[1]

Švicarska Velika loža doživjela je tijekom svoje povijesti neke avanture kao i neke vanjske i unutarnje krize, od kojih je glavna Fonjallazova inicijativa, usmjerena na zabranu tajnih društava u Švicarskoj, odbijena od strane naroda i kantona na referendumu 28. studenoga 1937. godine.[2] Također, doživjela je i izdvajanje nekoliko loža, uglavnom francuskih, koje su 1959. godine osnovale Veliki orijent Švicarske. Godine 1967. još nekoliko njenih loža je istupilo i priključilo se Velikom orijentu.[1]

Ostavka velikog majstora ove velike lože 1984. godine jedinstven događaj u njezinoj povijesti. Ostavka je došla nakon odluke koju je donijela većina njemačkih loža protiv manjine francuskih loža da priznaju Regularnu veliku ložu Belgije i da se povuče priznanje Velike lože Belgije po zahtijevu Ujedinjene velike lože Engleske.[1]

Godine 1921. Švicarska Velika loža je skupa s Velikim orijentom Francuske, Velikom ložom Francuske, Velikim orijentom Italije i drugima formirala Međunarodnu masonsku asocijaciju. Ova asocijacija je djelovala do 1950. godine kada je Ujedinjena velika loža Engleske pozvala je Veliku ložu "Alpina" da prekine svoje odnose s kontinentalnim slobodnim zidarima.[3]

Ustroj[uredi | uredi kôd]

Sjedište Velike lože "Alpina" Švicarske je u Bernu.

Lože[uredi | uredi kôd]

Na kraju 2023. godine pod zaštitom ove velike lože radi 85 loža i od toga:[4]

Popis velikih majstora[uredi | uredi kôd]

Dosadašnji veliki majstori Velike lože "Alpina" Švicarske su:[1]

  1. Johann Jakob Hottinger (1844. – 1850.)
  2. Karl Gustav Jung (1850. – 1856.)
  3. Abram Daniel Meystre (1856. – 1862.)
  4. Ernst F. Gelpke (1862. – 1868.)
  5. Johann Jakob Rüegg (1868. – 1871.)
  6. Aimé Humbert (1871. – 1874.)
  7. Karl Tscharner (1874. – 1878.)
  8. John Cuénod (1878. – 1884.)
  9. Ernst Karl Jung (1884. – 1890.)
  10. Élie Ducommun (1890. – 1895.)
  11. Caspar Friedrich Hausmann (1895. – 1900.)
  12. Édouard Quartier–la–Tente (1900. – 1905.)
  13. Hermann Häberlin (1905. – 1910.)
  14. Jacques Oettli (1910. – 1915.)
  15. Jakob Schwenter (1915. – 1920.)
  16. Isaac Reverchon (1920. – 1925.)
  17. Fritz Brandenberg (1925. – 1930.)
  18. Auguste Jeanneret (1930. – 1935.)
  19. Kurt von Sury (1935. – 1939.)
  20. Edmond Jomini (1939. – 1942.)
  21. Josef Böni (1942. – 1947.)
  22. Albert Natural (1947. – 1952.)
  23. Walther Kasser (1952. – 1957.)
  24. Theodor Hinnen (1957. – 1961.)
  25. Harald Ziegler (1961. – 1962.)
  26. Charles Sthioul (1962. – 1966.)
  27. Walter Winter (1966. – 1969.)
  28. Gubert Giger (1969. – 1970.)
  29. Willy Wyser (1970. – 1974.)
  30. Paul Bauhofer (1974. – 1978.)
  31. Orazio Schaub (1978. – 1982.)
  32. Alain Marti (1982. – 1984.)
  33. Walter von Ins (1986. – 1990.)
  34. André Binggeli (1990. – 1994.)
  35. Hans Bühler (1994. – 1997.)
  36. Jean–Jacques Sunier (1997. – 2000.)
  37. Alberto Menasche (2001. – 2004.)
  38. Jean–Michel Mascherpa (2010. – 2014.)
  39. Maurice Zahnd (2015. – 2018.)
  40. Dominique Juilland (2019. – 2022.)
  41. Carlo U. Nicola (od 2022.)

Međunarodna suradnja[uredi | uredi kôd]

Velika loža sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju sa drugim regularnim velikim ložama.

Obredi[uredi | uredi kôd]

Velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim masonskim stupnjevima. U plavoj loži se radi po sljedećim masonskim obredima:

Pridružena tijela i redovi[uredi | uredi kôd]

Upravljanje visokim masonskim stupnjevima ova velika loža provodi u pridruženim tijelima i redovima, od kojih svaki predstavlja po jedan obred i na temelju potpisanih konkordata. Ova tijela i redovi su:[7]

  • Vrhovno vijeće 33° i posljednjeg stupnja Švicarske (fran. Suprême Conseil du 33ème et dernier degré de Suisse, njem. Oberster Rat des 33° und letzten Grades der Schweiz, tali. Supremo Consiglio del 33° ed Ultimo Grado della Svizzera) – nadležno za rad Škotskog obreda.[8]
  • Neovisni veliki priorat Helvetije (fran. Grand Prieuré Indépendant d'Helvétie , njem. Unabhängige Grosspriorat von Helvetien, tali. Grande Priorato Indipendente d'Elvezia) – nadležan za rad Ispravljenog škotskog obreda.[9]
  • Veliki kapitel "Helvetia" masona Kraljevskog luka Švicarske (fran. Grand chapitre Helvetia des Maçons de l'Arche Royale en Suisse, njem. Grosskapitel Helvetia der Royal Arch Maurer in der Schweiz, tali. Grande capitolo Helvetia dei Massoni dell'Arco Reale in Svizzera) – nadležan za rad Svetog kraljevskog luka.[10]
  • Velika loža majstora masona znaka Švicarske (fran. Grande Loge des Maîtres Maçons de Marque de Suisse , njem. Grossloge der Mark Meister Maurer der Schweiz, tali. Gran Loggia dei Maestri Muratori del Marchio della Svizzera) – nadležna za rad Reda majstora masona znaka i Mornare kraljevske arke.[11]
  • Drevni arapski red plemića mističnog Hrama Shrine Švicarske – nadležan za rad Šrajnera.[12][13]

Vrhovno vijeće je član Europske konfederacije vrhovnih vijeća (engl. European Confederation of Supreme Councils).

Poznati članovi[uredi | uredi kôd]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ a b c d Livre du 150e Anniversaire: 1844-1994 [Knjiga povodom 150. obljetnice] (francuski). GLSA. 1994
  2. ↑ Zurich's freemasons go public. swissinfo.ch (engleski). 10. prosinca 2004. Pristupljeno 9. prosinca 2023.
  3. ↑ Hivert-Messeca, Yves. 2015. L'Europe sous l'acacia: histoire des franc-maçonneries européennes du XVIIIe siècle à nos jours le temps du martyre, de la révolution d'Octobre à la chute du mur de Berlin [Europa pod bagremom: povijest europskog masonstva od 18. stoljeća do danas, vrijeme mučeništva, od Oktobarske revolucije do pada Berlinskog zida] (francuski). Éditions Dervy. Paris. ISBN 979-10-242-0135-1
  4. ↑ List of Swiss Lodges. freimaurerei.ch (engleski). Pristupljeno 9. prosinca 2023.
  5. ↑ Les Frères Inconnus de Memphis. freres-inconnus-memphis. Pristupljeno 9. prosinca 2023.
  6. ↑ Une loge francophone à Zurich. www.loge-ptl.ch (francuski). Pristupljeno 9. prosinca 2023.
  7. ↑ Hochgrade. letc.ch (njemački). Pristupljeno 20. prosinca 2023.
  8. ↑ Ancient and Accepted Scottish Rite (AASR). aasr.ch (engleski). Pristupljeno 9. prosinca 2023.
  9. ↑ Independent Grand Priory of Helvetia. gpih.ch (engleski). Pristupljeno 9. prosinca 2023.
  10. ↑ National Grand Chapter Helvetia of Royal Arch Masons of Switzerland. royal-arch.ch (engleski). Pristupljeno 9. prosinca 2023.
  11. ↑ Grand Lodge of Mark Master Masons of Switzerland. glmmms.ch. Pristupljeno 9. prosinca 2023.
  12. ↑ Emirat Shrine Club Switzerland. emirat-shriners-switzerland.ch (njemački). Pristupljeno 9. prosinca 2023.
  13. ↑ Emirat Shrine Club Switzerland. shrinersinternational.org (engleski). Pristupljeno 9. prosinca 2023.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Velika_loža_%22Alpina%22_Švicarske&oldid=6915292"