Hrvati u Slovačkoj: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8
izvor
Redak 1: Redak 1:
'''Hrvati u Slovačkoj''' su dio veće skupine hrvatskog naroda koja se bježeći pred [[Turci]]ma u 16. stoljeću naselila u [[Srednja Europa|Srednjoj Europi]]. Njihovo podrijetlo, naseljavanje i običaji su usko povezani s [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskim]] i [[moravski Hrvati|moravskim Hrvatima]], od kojih su ih tek u 20. stoljeću razdvojile nove državne granice.
'''Hrvati u Slovačkoj''' su dio veće skupine [[Hrvati|hrvatskoga naroda]] koja se bježeći pred [[Turci]]ma u 16. stoljeću naselila u [[Srednja Europa|Srednjoj Europi]]. Njihovo podrijetlo, naseljavanje i običaji su usko povezani s [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskim]] i [[moravski Hrvati|moravskim Hrvatima]], od kojih su ih tek u 20. stoljeću razdvojile nove državne granice.

Slovački Hrvati se mogu podijeliti u dvije skupine :


Slovački Hrvati mogu se podijeliti u dvije skupine :
1. Hrvatska sela južno od [[Bratislava|Bratislave]] - '''[[Čunovo]]''', '''[[Hrvatski Jandrof]]''' (slovački ''Jarovce'') i '''[[Rosvar]]''' (slovački ''Rusovce''). Do [[1918.]] godine smatrani su sastavnim dijelom gradišćanske skupine, a tada su od nje razdvojeni novom austrijsko-mađarskom granicom. [[1947.]] godine ova tri sela su prešla iz sastava [[Mađarska|Mađarske]] u [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]], da bi se Bratislavi kao pograničnom gradu osigurala strateška zaštita. Kako su povijesno bili okruženi njemačkim i mađarskim selima dugo su očuvali svoju posebnost. Danas su sastavni dio Bratislave, te su širenjem grada i doseljavanjem novog stanovništva izloženi brzoj asimilaciji. Dok se do danas u Hrvatskom Jandrofu i u Čunovu sačuvalo hrvatski jezik, u Rosvaru se više ne govori hrvatski.
1. Hrvatska sela južno od [[Bratislava|Bratislave]] - '''[[Čunovo]]''', '''[[Hrvatski Jandrof]]''' (slovački ''Jarovce'') i '''[[Rosvar]]''' (slovački ''Rusovce''). Do [[1918.]] godine smatrani su sastavnim dijelom gradišćanske skupine, a tada su od nje razdvojeni novom austrijsko-mađarskom granicom. [[1947.]] godine ova tri sela su prešla iz sastava [[Mađarska|Mađarske]] u [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]], da bi se Bratislavi kao pograničnom gradu osigurala strateška zaštita. Kako su povijesno bili okruženi njemačkim i mađarskim selima dugo su očuvali svoju posebnost. Danas su sastavni dio Bratislave, te su širenjem grada i doseljavanjem novog stanovništva izloženi brzoj asimilaciji. Dok se do danas u Hrvatskom Jandrofu i u Čunovu sačuvalo hrvatski jezik, u Rosvaru se više ne govori hrvatski.


2. Hrvatska sela sjeverno od Bratislave - u 16. stoljeću Hrvati su naselili veliki broj naselja oko grada [[Trnava (Slovačka)|Trnave]], ali je u pretežno slovačkom okruženju zbog srodnog jezika i običaja asimilacija bila mnogo brža nego u [[Gradišće|Gradišću]]. Do 20. stoljeća su se održala hrvatska sela '''[[Hrvatski Grob]]''' (slovački ''Chorvatsky Grob'') i '''Šenkvice'''. Zanimljivo je da su stanovnici Šenkvica sve do danas očuvali svijest o mjestu podrijetla, te održavaju veze s [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskom Kostajnicom]], odakle su doselili prije 400 godina.
2. Hrvatska sela sjeverno od Bratislave - u 16. stoljeću Hrvati su naselili veliki broj naselja oko grada [[Trnava (Slovačka)|Trnave]], ali je u pretežno slovačkom okruženju zbog srodnog jezika i običaja asimilacija bila mnogo brža nego u [[Gradišće|Gradišću]]. Do 20. stoljeća su se održala hrvatska sela '''[[Hrvatski Grob]]''' (slovački ''Chorvatsky Grob'') i '''Šenkvice'''. Zanimljivo je da su stanovnici Šenkvica sve do danas očuvali svijest o mjestu podrijetla, te održavaju veze s [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskom Kostajnicom]], odakle su doselili prije 400 godina.
Veliki broj Hrvata se isto držio u Devinskom Novom Selu (slovački: Devinska Nova Ves), koji je danas dio glavnog grada Bratislave. U centru sela je od 2005 god. smješten "Muzej hrvatske kulture u Slovačkoj"
Veliki broj Hrvata se isto držio u Devinskom Novom Selu (slovački: Devinska Nova Ves), koji je danas dio glavnog grada Bratislave. U centru sela je od 2005 god. smješten Muzej hrvatske kulture u Slovačkoj.


Nepostojanje škola i crkvi na hrvatskom jeziku dovelo je do gotovo potpune asimilacije Hrvata u Slovačkoj, posebno nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Oni se danas većinom osjećaju pripadnicima slovačke nacije, ali i dalje njeguju kulturne veze s Hrvatskom.
Nepostojanje škola i crkvi na hrvatskom jeziku dovelo je do gotovo potpune asimilacije Hrvata u Slovačkoj, posebno nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Oni se danas većinom osjećaju pripadnicima slovačke nacije, ali i dalje njeguju kulturne veze s Hrvatskom.


Prema popisu iz [[2001.]] godine u Slovačkoj je živjelo svega 890 Hrvata, uglavnom u slovačkom glavnom gradu (što uključuje i tri nekadašnja hrvatska sela). Na području Trnave gdje je početkom 20. stoljeća bilo oko 2.000 Hrvata, danas se tako izjašnjava samo stotinjak ljudi.
Prema popisu iz [[2001.]] godine u Slovačkoj je živjelo svega 890 Hrvata, uglavnom u slovačkom glavnom gradu (što uključuje i tri nekadašnja hrvatska sela). Na području Trnave gdje je početkom 20. stoljeća bilo oko 2000 Hrvata, danas se tako izjašnjava samo stotinjak ljudi.

== Kultura ==
Hrvatski kulturni savez u Slovačkoj (HKSS) u Devi skom Novom Selu održava Hrvatski festival, s koncertima, izložbama i kulinarskim programon.<ref> Karall, Kristijan: [https://www.hrvatskenovine.at/clanak/16-06-2023/34-hrvatski-festival-u-slovackoj 34. Hrvatski festival u Slovačkoj] ''hrvatskenovine.at''. Hrvatske novine. Objavljeno 16. lipnja 2023. </ref>


== Poznate osobe ==
== Poznate osobe ==
Redak 19: Redak 21:
*[[Andrija Makar]], profesor filozofije u ranom novom vijeku
*[[Andrija Makar]], profesor filozofije u ranom novom vijeku
*[[Stjepan Šajković]], profesor filozofije u ranom novom vijeku
*[[Stjepan Šajković]], profesor filozofije u ranom novom vijeku

== Izvori ==
{{izvori))


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

Inačica od 20. srpnja 2023. u 02:31

Hrvati u Slovačkoj su dio veće skupine hrvatskoga naroda koja se bježeći pred Turcima u 16. stoljeću naselila u Srednjoj Europi. Njihovo podrijetlo, naseljavanje i običaji su usko povezani s gradišćanskim i moravskim Hrvatima, od kojih su ih tek u 20. stoljeću razdvojile nove državne granice.

Slovački Hrvati mogu se podijeliti u dvije skupine : 1. Hrvatska sela južno od Bratislave - Čunovo, Hrvatski Jandrof (slovački Jarovce) i Rosvar (slovački Rusovce). Do 1918. godine smatrani su sastavnim dijelom gradišćanske skupine, a tada su od nje razdvojeni novom austrijsko-mađarskom granicom. 1947. godine ova tri sela su prešla iz sastava Mađarske u Čehoslovačku, da bi se Bratislavi kao pograničnom gradu osigurala strateška zaštita. Kako su povijesno bili okruženi njemačkim i mađarskim selima dugo su očuvali svoju posebnost. Danas su sastavni dio Bratislave, te su širenjem grada i doseljavanjem novog stanovništva izloženi brzoj asimilaciji. Dok se do danas u Hrvatskom Jandrofu i u Čunovu sačuvalo hrvatski jezik, u Rosvaru se više ne govori hrvatski.

2. Hrvatska sela sjeverno od Bratislave - u 16. stoljeću Hrvati su naselili veliki broj naselja oko grada Trnave, ali je u pretežno slovačkom okruženju zbog srodnog jezika i običaja asimilacija bila mnogo brža nego u Gradišću. Do 20. stoljeća su se održala hrvatska sela Hrvatski Grob (slovački Chorvatsky Grob) i Šenkvice. Zanimljivo je da su stanovnici Šenkvica sve do danas očuvali svijest o mjestu podrijetla, te održavaju veze s Hrvatskom Kostajnicom, odakle su doselili prije 400 godina. Veliki broj Hrvata se isto držio u Devinskom Novom Selu (slovački: Devinska Nova Ves), koji je danas dio glavnog grada Bratislave. U centru sela je od 2005 god. smješten Muzej hrvatske kulture u Slovačkoj.

Nepostojanje škola i crkvi na hrvatskom jeziku dovelo je do gotovo potpune asimilacije Hrvata u Slovačkoj, posebno nakon Drugog svjetskog rata. Oni se danas većinom osjećaju pripadnicima slovačke nacije, ali i dalje njeguju kulturne veze s Hrvatskom.

Prema popisu iz 2001. godine u Slovačkoj je živjelo svega 890 Hrvata, uglavnom u slovačkom glavnom gradu (što uključuje i tri nekadašnja hrvatska sela). Na području Trnave gdje je početkom 20. stoljeća bilo oko 2000 Hrvata, danas se tako izjašnjava samo stotinjak ljudi.

Kultura

Hrvatski kulturni savez u Slovačkoj (HKSS) u Devi skom Novom Selu održava Hrvatski festival, s koncertima, izložbama i kulinarskim programon.[1]

Poznate osobe

Poznati Hrvati iz Slovačke i osobe hrvatskog podrijetla, te osobe koje su djelovale u Slovačkoj.

Izvori

{{izvori))

Vanjske poveznice


  1. Karall, Kristijan: 34. Hrvatski festival u Slovačkoj hrvatskenovine.at. Hrvatske novine. Objavljeno 16. lipnja 2023.