Wilhelm Conrad Röntgen: razlika između inačica
m robot Dodaje: ur:رونتجن |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
== Biografija == |
== Biografija == |
||
Studirao je na |
Studirao je na sveučilištu u [[Utrecht]]u, [[Nizozemska]], zatim na [[ETH Zürich|ETH]] u [[Zürich]]u gdje je diplomirao strojarsko inženjerstvo. Godine [[1869]]. doktorirao je na Sveučilištu u [[Zürich]]u. |
||
Pogrešno se vjeruje da je Röntgen x-zrake pronašao slučajno. Slučaj je bio samo utoliko što je |
Pogrešno se vjeruje da je Röntgen x-zrake pronašao slučajno. Slučaj je bio samo utoliko što je zavijese [[barijum platinacijanid]]a koji je pripremio za jedan od narednih eksperimenata zasvijetlio prije nego što je bio uporabljen. |
||
U toku [[1895]]. Röntgen je poput brojnih fizičara ispitivao efekte visokog [[napon]]a na električno pražnjenje u razređenim plinovima u [[vakuum]]skim cijevima. Krajem te godine već su se ispitivali efekti katodnih zraka van vakuumskih cijevi. U pripremi jednog od takvih eksperimenata testirao je aparaturu u mraku i primijetio je nekakvo svjetlucanje na stolu, metar od aparature, kadgod uključi visoki napon. Pošto se u ponovljenim pokušajima desilo isto, upalio je šibicu i shvatio da svjetlucanje dolazi od barijum platinocijanida koji je tu bio odložen čekajući neki od sljedećih eksperimenata. |
U toku [[1895]]. Röntgen je poput brojnih fizičara ispitivao efekte visokog [[napon]]a na električno pražnjenje u razređenim plinovima u [[vakuum]]skim cijevima. Krajem te godine već su se ispitivali efekti katodnih zraka van vakuumskih cijevi. U pripremi jednog od takvih eksperimenata testirao je aparaturu u mraku i primijetio je nekakvo svjetlucanje na stolu, metar od aparature, kadgod uključi visoki napon. Pošto se u ponovljenim pokušajima desilo isto, upalio je šibicu i shvatio da svjetlucanje dolazi od barijum platinocijanida koji je tu bio odložen čekajući neki od sljedećih eksperimenata. |
||
Inačica od 29. prosinca 2008. u 21:10
Wilhelm Conrad Röntgen (Lennep, 27. ožujka 1845. - München, 10. veljače 1923.), njemački fizičar
Otkrio je 1895. posebnu vrstu elektromagnetskog zračenja X-zrake (poslije nazvane rendgenske). Ustanovio je da djeluju na fotografsku ploču, prolaze kroz različite materijale i ioniziraju zrak kojim prolaze. Konstruirao je rendgenske cijevi s konkavnom katodom i platinskom antikatodom. Za to otkriće dobio je 1901. Nobelovu nagradu za fiziku.
Biografija
Studirao je na sveučilištu u Utrechtu, Nizozemska, zatim na ETH u Zürichu gdje je diplomirao strojarsko inženjerstvo. Godine 1869. doktorirao je na Sveučilištu u Zürichu.
Pogrešno se vjeruje da je Röntgen x-zrake pronašao slučajno. Slučaj je bio samo utoliko što je zavijese barijum platinacijanida koji je pripremio za jedan od narednih eksperimenata zasvijetlio prije nego što je bio uporabljen.
U toku 1895. Röntgen je poput brojnih fizičara ispitivao efekte visokog napona na električno pražnjenje u razređenim plinovima u vakuumskim cijevima. Krajem te godine već su se ispitivali efekti katodnih zraka van vakuumskih cijevi. U pripremi jednog od takvih eksperimenata testirao je aparaturu u mraku i primijetio je nekakvo svjetlucanje na stolu, metar od aparature, kadgod uključi visoki napon. Pošto se u ponovljenim pokušajima desilo isto, upalio je šibicu i shvatio da svjetlucanje dolazi od barijum platinocijanida koji je tu bio odložen čekajući neki od sljedećih eksperimenata.
Röntgen je nagađao da se radi o novoj vrsti zraka (katodne zrake su već bile poznate). Sljedećih nekoliko tjedana je jeo i spavao u laboratoriju neprekidno ispitujući osobine novih zraka koje je privremeno nazvao x-zrake, koristeći matematičko označavanje za nepoznatu veličinu. Mada su kasnije zraci kada je postao poznat po njemu dobili ime rendgenske zrake, on je radije koristio izraz x-zrake.
U studenom 2004. Internacionalna unija za čistu i primjenjenu kemiju dala je 111. elementu u periodnom sustavu ime roentgenij.