Shuji Nakamura
| Shuji Nakamura | |
|---|---|
.jpg) | |
| Rođenje | 22. svibnja 1954. (72 god.) |
| Državljanstvo | Japanac (do 2005. ili 2006.) Amerikanac (od 2005. ili 2006.) |
| Poznat(a) po | Plave i bijele svjetleće diode |
| Polje | Fizika |
| Institucija | tvrtka Nichia Kalifornijsko sveučilište u Santa Barbari |
| Alma mater | Sveučilište u Tokushimi |
| Nagrade | Nobelova nagrada za fiziku (2014.) |
Shuji Nakamura (Ikata, 22. svibnja 1954.), američko-japanski fizičar. Diplomirao (1979.) i doktorirao (1994.) na Sveučilištu u Tokushimi. Radio za tvrtku Nichia (od 1979. do 1999.), a potom kao profesor na Kalifornijskom sveučilištu u Santa Barbari. Pronašao je način izrade plave svjetleće diode pogodne za masovnu proizvodnju rasvjetnih tijela (od 1993.). Pridonio je razvoju plavoga poluvodičkog lasera koji se primjenjuje u optičkim diskovima (Blu-ray Disc). Za izum učinkovite plave svjetleće diode koja je omogućila izradu energetski štedljivih bijelih izvora svjetlosti velike svjetlosne jakosti s I. Akasakijem i H. Amanom dobio Nobelovu nagradu za fiziku 2014.[1]
Podrobniji članak o temi: Svjetleća dioda
Svjetleća dioda ili LED (skr. od engl. Light Emitting Diode) je poluvodički elektronički element koji pretvara električni signal u optički (svjetlost). Propusno polarizirana svjetleća dioda emitira elektromagnetsko zračenje na način spontane emisije uzrokovane rekombinacijom nosilaca električnoga naboja (elektroluminiscencija). Elektroni prelazeći iz vodljivog u valentni pojas, oslobađaju energiju, koja se dijelom očituje kao toplina, a dijelom kao zračenje. Boja emitiranog svjetla ovisi o poluvodiču, kao i o primjesama u njemu i varira od infracrvenog preko vidljivog do ultraljubičastog dijela spektra.
Izrađuju se od galija, arsena i fosfora (GaAsP), gdje se omjerom arsena i fosfora određuje širina zabranjenoga pojasa i time posredno frekvencija zračenja, ili pak, za heterostrukturne izvedbe pogodne za optičke komunikacije, od istih elemenata uz dodatak indija.
Primjenjuje se najčešće kao indikator, na primjer na komandnim i signalnim pločama uređaja i strojeva ili kao alfanumerički pokazivač na zaslonima džepnih kalkulatora, zatim za ukrasno osvjetljenje te u industriji zabave, za signalnu rasvjetu za bicikle, automobilska svjetla, kao dijelovi za daljinski prijenos signala u upravljačkim krugovima, na primjer kod televizorskih daljinskih upravljača. Veliko područje primjene imaju i u optičkim komunikacijama, gdje služe za prijenos podataka na kraće udaljenosti multimodnim optičkim vlaknom.[2]
- ↑ Nakamura Shuji. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2016.
- ↑ svjetleća dioda (LED). Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2016.