Felix Bloch
| Felix Bloch | |
 | |
| Rođenje | 23. listopada 1905. Zürich, Švicarska |
|---|---|
| Smrt | 10. rujna 1983. Zürich, Švicarska |
| Državljanstvo | Švicarac Amerikanac |
| Polje | Fizika |
| Institucija | Sveučilište u Leipzigu Kalifornijsko sveučilište u Berkeleyu Sveučilište Stanford Direktor CERN-a |
| Alma mater | Tehnička visoka škola u Zürichu Sveučilište u Leipzigu |
| Akademski mentor | Werner Heisenberg |
| Poznat po | Nuklearna magnetska rezonancija |
| Istaknute nagrade | Nobelova nagrada za fiziku (1952.) |
| Portal o životopisima | |
Felix Bloch (Zürich, 23. listopada 1905. – Zürich, 10. rujna 1983.), američki fizičar švicarskog podrijetla. Na Sveučilištu u Leipzigu doktorirao fiziku (1928.) i predavao do 1933. Emigrirao u SAD i djelovao na Sveučilištu Stanford (od 1934. do 1971.). Direktor CERN-a od 1954. do 1955. U Leipzigu kao teoretičar dao temeljne doprinose kvantnoj teoriji metala. Na Sveučilištu Stanford bavio se eksperimentalnim istraživanjima nuklearnog magnetizma: izmjerio magnetski moment neutrona (s L. W. Alvarezom), razvio metodu nuklearne indukcije korisne za određivanje sastava i strukture molekula. Podijelio s E. M. Purcellom Nobelovu nagradu za fiziku 1952.[1]
Poslije drugoga svjetskog rata koncentirao se na istraživanja o nuklearnoj indukciji i nuklearnoj magnetskoj rezonanciji, čiji su temelji utkani u principe MRI.
- ↑ Bloch, Felix. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža