Owen Chamberlain

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Owen Chamberlain
Owen Chamberlain.jpg
Rođenje 10. srpnja 1920.
San Francisco, Kalifornija, SAD
Smrt 28. veljače 2006.
Berkeley, Kalifornija, SAD
Državljanstvo Amerikanac
Polje Fizika
Institucija Državni labaratorij Los Alamos
Alma mater Sveučilište u Berkeleyu
Sveučilište u Chicagu
Akademski mentor John Bardeen
Poznat po Fizika elementarnih čestica
Otkriće antiprotona
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za fiziku (1959.)

Owen Chamberlain (San Francisco, 10. srpnja 1920. – Berkeley, 28. veljače 2006.), američki fizičar. Doktorirao (1949.) na Sveučilištu u Chicagu. Profesor na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyu (od 1949. do 1989.). Ubrzanjem (akceleracijom) i sudaranjem protona u protonskom sinkrotronu (bevatronu) s Emiliom Segrèom otkrio antiproton (1955.) za što su dobili Nobelovu nagradu za fiziku (1959.). [1]

Antimaterija[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Antimaterija

Antimaterija je tvar načinjena od antičestica. Prvu antičesticu, pozitron, predvidio je Paul Dirac 1931., a pronašao Carl David Anderson 1932. u kozmičkome zračenju. Otkrićeelektrona pozitivna naboja vodilo je do spoznaje da će svakoj čestici biti pridružena antičestica jednake mase i suprotna naboja. Simetrija na izmjenu predznaka električnog naboja kao temeljno svojstvo prirode pokusima je potvrđena opažanjem antiprotona (negativno nabijena protona) 1955. u Berkeleyu (Owen Chamberlain), neutralnog antineutrona godinu dana potom, a zatim i mnoštva drugih antičestica. Sama antimaterija bila bi građena od antiatoma (s jezgrama od antiprotona i antineutrona, okruženih oblakom pozitrona). Prva laboratorijska proizvodnja atoma antivodika provedena je 1996. na uređaju LEAR (engl. Low Energy Antiproton Ring) na CERN-u. Dakako, ubrzo po stvaranju antivodik anihilira s običnom materijom iz okoline. Općenito, proces anihilacije u fotone i mezone onemogućuje koegzistenciju materije i antimaterije na istome nebeskom tijelu. Moguće je zamisliti nebeska tijela građena u potpunosti od antimaterije, no opažanjem radiovalova ili svjetlosti ne može se dokazati je li riječ o antisvijetu, jer i materija i antimaterija zrače potpuno iste fotone. Tek s otkrićem procesa s narušenjem CP-simetrije, u sustavu neutralnih kaona, moguće je (na temelju podataka o tome kako se zbiva neki svojstveni raspad) utvrditi je li neki svijet građen od materije ili antimaterije. Vjeruje se da bi mnoge od žestokih eksplozija u svemiru mogle potjecati iz sudara svjetova i antisvjetova. [2]

Antičestica[uredi VE | uredi]

Antičestica je subatomska čestica kojoj su masa i većina ostalih svojstava jednaki svojstvima neke čestice, ali su njezin električni naboj i magnetski moment suprotni. Tako je antičestica elektrona pozitivno nabijeni pozitron, antičestica protona negativno nabijeni antiproton, dok su neutron i njegova antičestica električki neutralni iako im je magnetski moment suprotnoga smjera (neutron se sastoji od kvarkova, a antineutron od antikvarkova).

Anihilacija[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Anihilacija

Anihilacija je proces pretvaranja mase u energiju koji se događa kad se čestica i njezina antičestica nađu u neposrednoj blizini. Primjerice, pozitroni nastali prirodnim radioaktivnim raspadom brzo anihiliraju u sudaru s elektronima. Proces suprotan anihilaciji događa se u akceleratorima, gdje čestice i antičestice nastaju istodobno pri sudarima čestica velike energije. [3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Chamberlain, Owen, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  2. antimaterija, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  3. anihilacija, [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.