Arthur Holly Compton

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Arthur Holly Compton
Arthur Compton.jpg
Rođenje 10. rujna 1892.
Wooster, Ohio, SAD
Smrt 15. ožujka 1962.
Berkely, Kalifornija, SAD
Državljanstvo Amerikanac
Polje Fizika
Institucija Sveučilište u Chicagu
Washingtonovo sveučilište u St. Louisu
Alma mater Sveučilište Princeton
Koledž Wooster
Akademski mentor Owen Willans Richardson
H. L. Cooke
Poznat po Comptonov učinak
Comptonova valna duljina
Comptonovo raspršivanje
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za fiziku 1927.

Arthur Holly Compton (Wooster, Ohio, 10. rujna 1892. - Berkely, Kalifornija, 15. ožujka 1962.), američki fizičar. Od 1923. profesor u Chicagu, od 1945 do 1953. rektor Washingtonova sveučilišta u St. Louisu. Otkrio porast valne duljine rendgenskih zraka do kojega dolazi njihovim raspršivanjem na atomima elemenata male atomske mase. Godine 1923., istodobno s Peterom Debyeom, ali neovisno, objasnio tu pojavu (Comptonov učinak) srazovima fotona i elektrona, pri čemu se dio energije fotona prenosi na elektron. Otkriće Comptonovog učinka je potvrdilo da elektromagnetsko zračenje ima i valne i čestične osobine (valno-čestični dualizam), što je jedno od osnovnih načela kvantne mehanike. Compton je istraživao i specifičnu toplinu čvrstih tijela: sudjelovao je i u radovima na izgradnji prve atomske bombe (projekt Manhattan). Sa C. Wilsonom dobio 1927. Nobelovu nagradu za fiziku. [1]

Compton je rođen u mjestu Wooster, Ohio, a obrazovao se na Koledžu Wooster i Sveučilištu Princeton. Godine 1923. postaje profesor fizike na Sveučilištu u Chicagu. Tijekom rada na tom radnom mjestu, upravljao je labaratorijem u kojem je izvršena prva nuklearna lančana reakcija.

Comptonov učinak[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Comptonov učinak

Comptonov učinak: foton valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.

Comptonov učinak ili Comptonov efekt je porast valne duljine elektromagnetskog zračenja raspršenoga na slobodnim elektronima. Promjena:

\lambda' - \lambda = \frac{h}{m_e c}(1-\cos{\theta}),

gdje je:

\lambda - početna valna duljina elektromagnetskog zračenja,
\lambda' - valna duljina elektromagnetskog zračenja nakon raspršenja,
h - Planckova konstanta,
m_e - masa elektrona (9,10938215(45)×10−31 kg),
c - brzina svjetlosti, i
\theta - kut između upadnog i raspršenoga zračenja.

Izvorno je taj porast valne duljine otkriven pri raspršenju rendgenskoga zračenja na atomima elemenata male atomske mase, kod kojih je energija vezanja elektrona zanemariva u odnosu na energije kvanta zračenja. [2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Compton, Arthur Holly, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  2. Comptonov efekt, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.