Albert Abraham Michelson

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Albert Abraham Michelson
Albert Michelson (Nobel).png
Rođenje 19. prosinca 1852.
Strzelno, Poljska
Smrt 9. svibnja 1931.
Pasadena, Kalifornija, SAD
Državljanstvo SAD
Narodnost Poljak
Polje Fizika
Institucija Sveučilište Case Western Reserve u Clevelandu
Sveučilište Clark u Worcesteru, Massachusetts
Sveučilište u Chicagu
Alma mater Pomorska akademija u Annapolisu, Maryland
Sveučilište u Berlinu
Akademski mentor Hermann von Helmholtz
Poznat po Michelson-Morleyev pokus
Brzina svjetlosti
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za fiziku (1907.)
Copleyeva medalja (1907.)

Albert Abraham Michelson (Strzelno, Poljska, 19. prosinca 1852. - Pasadena, Kalifornija, 9. svibnja 1931.), američki fizičar poljskog porijekla. Godine 1873. diplomirao je na Pomorskoj akademiji u Annapolisu, Maryland, gdje je do 1879. bio znanstveni instruktor i gdje je započeo s radom na problemu točnoga mjerenja brzine svjetlosti, što mu je bila znanstvena strast do kraja života. Zbog usavršavanja u optičkim metodama, otišao je 1880. u Europu, gdje je proveo dvije godine u Berlinu, Heidelbergu i Parizu. Nakon povratka u SAD bio je profesor fizike u Clevelandu i Worcesteru, a zatim do umirovljenja na novoosnovanome Sveučilištu Chicago. Poznat je po interferometrijskome mjerenju gibanja Zemlje prema hipotetičnome eteru i dokazu da je brzina svjetlosti temeljna prirodna konstanta. Za konstrukciju interferometra, što nosi njegovo ime, te za niz spektroskopskih i metroloških otkrića dobio je 1907. Nobelovu nagradu za fiziku, kao prvi Amerikanac u povijesti te nagrade. Osim mjerenja eterskoga pomaka, koje je nedvojbeno dokazalo da hipotetski eter ne postoji (Michelson-Morleyev pokus), dobio je i najtočniji podatak toga doba za brzinu svjetlosti usavršenom metodom Foucaultova rotirajućeg zrcala (1879.), definirao je i mjerio etalon metra brojem valnih duljina crvene svjetlosti emitirane od pobuđenih kadmijevih atoma (1893.), mjerio promjer zvijezde Betelgez s pomoću interferometra i teleskopa (1920.), što je bilo jedno od prvih preciznih mjerenja u astronomiji. Bio je predsjednik Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 1923. do 1927.). Jedan od Mjesečevih kratera nosi njegovo ime. [1] Godine 1887. Michelson i Edward Williams Morley proveli su Michelson-Morleyev pokus koji je potresao klasičnu fiziku i stvorio pretpostavke za osmišljavanje teorije relativnosti.

Michelson-Morleyev pokus[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Michelson-Morleyev pokus

Graphical presentation of the expected differential phase shifts in the Michelson–Morley apparatus
Animated presentation of the expected differential phase shifts
Očekivana razlika u fazi između zraka svjetlosti kod Michelson-Morleyevog pokusa.

Michelson-Morleyjev pokus je najznačajniji i najutjecajniji pokus s takozvanim nultim rezultatom u povijesti znanosti, izveden 1887. u Clevelandu u suradnji A. A. Michelsona i E. W. Morleyja. Pokus je bio namijenjen utvrđivanju relativne brzine gibanja Zemlje u odnosu na eter, hipotetičko sredstvo kojim se, kako se vjerovalo, šire valovi svjetlosti. Tijekom pokusa osjetljivi Michelsonov interferometar indirektno je uspoređivao duljine putova svjetlosti, koja se gibala u dva međusobno okomita smjera: u smjeru gibanja Zemlje oko Sunca i okomito na taj smjer. Ideja pokusa bila je jednostavna: ako je brzina svjetlosti stalna s obzirom na pretpostavljeni eter kroz koji se Zemlja giba, onda bi se njezino gibanje moglo utvrditi uspoređivanjem brzine svjetlosti u smjeru gibanja Zemlje, gdje bi trebalo doći do zbrajanja brzine svjetlosti i brzine gibanja Zemlje, s brzinom svjetlosti pod pravim kutom prema smjeru gibanja Zemlje. Međutim, razlike nije bilo, otuda naziv nulti rezultat. Izostanak tog učinka obesnažio je stoljetnu teoriju o postojanju etera i pridonio spoznaji kako je brzina svjetlosti univerzalna konstanta. Premda nije pouzdano potvrđeno da je Albert Einstein u oblikovanju teorije relativnosti 1905. pošao baš od toga rezultata, pokus je omogućio prihvaćanje nove fizike i novih pojmova prostora i vremena u usporedbi s klasičnom Newtonovom fizikom. [2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Michelson, Albert Abraham, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
  2. Michelson-Morleyjev pokus, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.