Hans Georg Dehmelt

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hans Georg Dehmelt
Rođenje 9. rujna 1922.
Görlitz, Saska, Njemačka
Prebivalište SAD
Državljanstvo Nijemac
Polje Fizika
Institucija Sveučilište Washington u Seattleu
Sveučilište Duke
Alma mater Sveučilište u Göttingenu
Poznat po Ionska stupica
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za fiziku (1989.)

Hans Georg Dehmelt (Görlitz, 9. rujna 1922.), američki fizičar njemačkoga podrijetla. Diplomirao (1948.) i doktorirao (1950.) na Sveučilištu u Göttingenu. Profesor Sveučilišta Washington u Seattleu, zaslužan za mjerenje magnetizma elektrona s točnošću od dvanaest znamenki. Izmjerena vrijednost magnetskoga dipolnog momenta elektrona (dipol) 1,001 159 652 193(10), gdje posljednje dvije znamenke u zagradi izriču neodređenost mjerenja zadnjih decimalnih mjesta, u nevjerojatnom je suglasju s vrijednošću 1,001 159 652 14 koju predviđa kvantna elektrodinamika. Za razvoj tehnike ionskih stupica podijelio je s W. Paulom i N. F. Ramseyem Nobelovu nagradu za fiziku (1989.). [1]

Ionska stupica[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Ionska stupica

Linearna ionska stupica koja se koristi u masenoj spektrometriji.

Ionska stupica je uređaj kojim se ioni mogu zadržati u određenom prostoru unutar elektromagnetskog polja. Vrijeme zadržavanja, prema vrsti i namjeni stupice, može varirati od nekoliko sekundi do više dana. Najvažnija je primjena kao analizatora u masenoj spektrometriji, te kod ionskih pumpi za postizanje visokog i ultravisokog vakuuma do 10–9 Pa. [2]

Molekula vode je polarna zbog nejednake raspodjele elektrona. Negativni električni naboj je u sredini (crveni dio), a pozitivni električni naboj je na krajevima (plavi dio).

Dipol u kemiji[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dipol (kemija)

Dipol, u kemiji, je naziv za nesimetrične molekule, u kojima se, zbog razlike u elektronegativnosti atoma, težišta pozitivnog i negativnog naboja ne poklapaju. Najjednostavniji su primjeri dipola dvoatomne molekule halogenovodika (na primjer HCl) u plinovitu stanju, ali su dipoli i veće molekule kao što su molekule vode, alkohola ili aminokiselina. Sve su to polarne molekule, a veličina njihove polarnosti određena je električnim dipolnim momentom. Polarne molekule plina ili kapljevine zauzimaju u električnom polju određeni položaj prema smjeru polja. [3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Dehmelt, Hans Georg, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  2. ionska stupica, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  3. dipol, [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.