Vitalij Lazarevič Ginzburg

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Vitalij Lazarevič Ginzburg
Виталий Лазаревич Гинзбург.jpg
Rođenje 4. listopada 1916.
Moskva, Rusija
Smrt 8. studenog 2009.
Moskva, Rusija
Državljanstvo Rus
Polje Fizika
Institucija Lebedevljev institut za fiziku Ruske akademije znanosti
Alma mater Moskovsko državno sveučilište Lomonosov
Akademski mentor Igor Jevgenjevič Tamm
Poznat po Supravodljivost,
Plazma,
Supratekućina
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za fiziku 2003.

Vitalij Lazarevič Ginzburg (Moskva, 4. listopada 1916. – Moskva, 8. studenog 2009.), ruski teorijski fizičar i astrofizičar. Diplomirao (1938.) i doktorirao (1942.) na Moskovskom državnom sveučilištu. Radio u Lebedevljevu institutu za fiziku Akademije znanosti SSSR-a. Bio je član (od 1966.) Akademije znanosti SSSR-a (danas Ruska akademija znanosti). Potkraj 1940-ih radio je na izgradnji termonuklearne bombe. Poslije se bavio radio astronomijom, istraživao podrijetlo kozmičkih zračenja i teorijom tamne tvari. Razvio je teoriju po kojoj je kozmičko zračenje nastalo u međuzvjezdanom prostoru posljedica ubrzavanja elektrona u magnetskom polju (sinkrotronsko zračenje). Bavio se istraživanjem supravodljivosti i svojstava supravodiča. Za prinos razvoju teorije supravodiča i suprafluida (supratekućina) s A. A. Abrikosovom i A. J. Leggettom 2003. dobio Nobelovu nagradu za fiziku. [1]

Supravodljivost[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Supravodljivost

Magnet koji lebdi iznad supravodiča zbog Meissnerovog učinka.

Supravodljivost je stanje pojedinih tvari koje se na niskim temperaturama očituje u nestanku njihova električnoga otpora, prolasku električne struje kroz tanku izolatorsku barijeru unutar njih bez električnoga otpora (Josephsonov učinak - Brian Josephson) i lebdenju magneta iznad njihove površine (Meissnerov učinak - Walther Meissner). [2] Supravodljivost je kvantnomehanička pojava i ne može se objasniti klasičnom fizikom. Tipično nastaje u nekim materijalima na jako niskim temperaturama (nižim od -200 °C).

Supratekućina[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Supratekućina

Supratekućina ili suprafluidnost je naziv za agregatno stanje koje nastaje u nekim ukapljenim plinovima na vrlo niskim temperaturama (2,17 K za helijev izotop 4He), a svojstveni su mu nestanak viskoznosti i beskonačno velika toplinska vodljivost. Pored toga približavanjem temperaturi prijelaza (takozvana lambda točka) specifični toplinski kapacitet također teži k beskonačno velikoj vrijednosti.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ginzburg, Vitalij Lazarevič, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
  2. supravodljivost, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.