Hrvatski zavod za zapošljavanje

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) je tijelo javne vlasti koje na temelju javnih ovlasti provodi programe zapošljavanja. Sjedište HZZ-a je u Zagrebu, Radnička cesta 1.

Ustrojen je područno putem područnih službi i njihovih ispostava, a djelokrug zavoda izlazi i izvan granica Republike Hrvatske, u međunarodnome posredovanju zapošljavanja. U sjedištu zavoda u Zagrebu postoji posebna organizacijska cjelina nazvana Središnja služba koja je ujedno i drugostupanjsko tijelo u upravnom postupku.

Sadašnji ustroj ustanovljen je Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Povijest[uredi VE | uredi]

Republički zavod za zapošljavanje u Narodnoj Republici Hrvatskoj osnovan je 1960. godine,[1] istovremeno sa zavodima za zapošljavanje radnika kao samostalnim ustanovama koje se osnivaju za područje jedne ili više općina. Temeljni je bio Zakon o službi za zapošljavanje radnika (»Službeni list FNRJ«, br. 27/60.)

Naziv[uredi VE | uredi]

Naziv je pomijenjen nekoliko puta.

Popis područnih službi[uredi VE | uredi]

Područne službe postoje u svakoj pojedinoj županiji, a za područje Zagrebačke županije i grada Zagreba djeluje jedna područna služba i to u njihovom zajedničkom sjedištu – Zagrebu. U dvije županije postoje po dvije područne službe. Tako u Sisačko-moslavačkoj županiji postoje područne službe u Sisku i Kutini, a u Vukovarsko-srijemskoj županiji područne službe u Vukovaru i Vinkovcima. Dvije područne službe imaju svoja sjedišta izvan sjedišta županija i to Križevačka i Pulska. Ukupno postoji 22 područne službe i pripadajućih 95 ispostavâ.

Područna služba u Bjelovaru[uredi VE | uredi]

Ispostave u Čazmi, Daruvaru, Garešnici i Grubišnome Polju.

Područna služba u Čakovcu[uredi VE | uredi]

Ispostave u Murskome Središću i Prelogu.

Područna služba u Dubrovniku[uredi VE | uredi]

Ispostave na Korčuli-Lastovu, te u Metkoviću i Pločama.

Područna služba u Gospiću[uredi VE | uredi]

Ispostave u Korenici, Donjemu Lapcu, Novalji, Otočcu, Senju.

Područna služba u Karlovcu[uredi VE | uredi]

Ispostave u Ogulinu, Ozlju, Dugoj Resi, Slunju i Vojniću.

Područna služba u Krapini[uredi VE | uredi]

Ispostave u Klanjcu, Donjoj Stubici, Pregradi, Zaboku i Zlatar Bistrici.

Područna služba u Križevcima[uredi VE | uredi]

Ispostave u Đurđevcu i Koprivnici.

Područna služba u Kutini[uredi VE | uredi]

Ispostava u Novskoj.

Područna služba u Osijeku[uredi VE | uredi]

Ispostave u Belome Manastiru, Đakovu, Donjemu Miholjcu, Našicama i Valpovu.

Područna služba u Požegi[uredi VE | uredi]

Ispostava u Pakracu.

Područna služba u Puli[uredi VE | uredi]

Ispostave u Buzetu, Labinu, Pazinu, Poreču, Rovinju i Umagu.

Područna služba u Rijeci[uredi VE | uredi]

Ispostave na Cresu-Lošinju i u Crikvenici, Čabru, Delnicama, na Krku, u Opatiji, na Rabu i u Vrbovskome.

Područna služba u Sisku[uredi VE | uredi]

Ispostave u Dvoru, Glini, Gvozdu, Hrvatskoj Kostajnici, Topuskome, Petrinji i Sunji.

Područna služba u Slavonskome Brodu[uredi VE | uredi]

Ispostave u Novoj Gradiški i Okučanima.

Područna služba u Splitu[uredi VE | uredi]

Ispostave na Hvaru, u Imotskome, Kaštelama, Makarskoj, Omišu, Sinju, Solinu, Supetru (na Braču), Trogiru, Trilju, na Visu i u Vrgorcu.

Područna služba u Šibeniku[uredi VE | uredi]

Ispostave u Drnišu, Kninu i Vodicama.

Područna služba u Varaždinu[uredi VE | uredi]

Ispostave u Cestici, Ivanecu, Ludbregu i Novome Marofu.

Područna služba u Vinkovcima[uredi VE | uredi]

Ispostava u Županji.

Područna služba u Virovitici[uredi VE | uredi]

Ispostave u Orahovici, Pitomači i Slatini.

Područna služba u Vukovaru[uredi VE | uredi]

Ispostava u Iloku.

Područna služba u Zadru[uredi VE | uredi]

Ispostave u Benkovcu, Biogradu na Moru, Gračacu, Obrovcu i na Pagu.

Područna služba u Zagrebu[uredi VE | uredi]

Ispostave u Dugome Selu, Ivanić Gradu, Jastrebarskome, Samoboru, Sesvetama, Svetome Ivanu Zelini, Vrbovcu, Velikoj Gorici i Zaprešiću.

Kritike[uredi VE | uredi]

Hrvatski zavod za zapošljavanje je bio na meti kritika zbog brisanja nezaposlenih iz statistike,[2] ali i izbjegavanja plaćanja novčane naknade svim nezaposlenima. Tako godišnji prosjek za 2009. ukazuje da je naknadu za nezaposlene koristilo 68.967 osoba ili 26,2 % ukupno nezaposlenih. Dakle, preko 74 % nezaposlenih nije dobivalo novčanu naknadu od HZZ-a.[3]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Maravić, Živko; Humek, Paula; Milojević, Miloš; Mrmak, Andrija; Tarbuk, Dragan; Vinski, Dora. (redak.), Deset godina rada Zavoda za zapošljavanje u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj : 1960. – 1970., Republički zavod za zapošljavanje, Zagreb, 1970.
  • Mjesečni statistički bilten Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Mrmak, Andrija. Razvoj službe za zapošljavanje. u: Maravić, Živko; Humek, Paula; Milojević, Miloš; Mrmak, Andrija; Tarbuk, Dragan; Vinski, Dora. (redak.), Deset godina rada Zavoda za zapošljavanje u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj : 1960. – 1970., Republički zavod za zapošljavanje, Zagreb, 1970., str. 19. – 25.
  2. HZZ: Nije nam cilj brisanje nezaposlenih samo zbog statistike. Index (29. ožujka 2003.) pristupljeno 10. rujna 2010.
  3. HZZ ostaje bez novca za naknade za vojsku nezaposlenih!?. SEEbiz (25. travnja 2010.) pristupljeno 10. rujna 2010.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • Službeno mrežno mjesto Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje – URL: http://www.hzz.hr