Hrvatski zavod za zapošljavanje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) je tijelo javne vlasti koje na temelju javnih ovlasti provodi programe zapošljavanja. Sjedište HZZ-a je u Zagrebu, Radnička cesta 1.

Ustrojen je područno putem područnih službi i njihovih ispostava, a djelokrug zavoda izlazi i izvan granica Republike Hrvatske, u međunarodnome posredovanju zapošljavanja. U sjedištu zavoda u Zagrebu postoji posebna organizacijska cjelina nazvana Središnja služba koja je ujedno i drugostupanjsko tijelo u upravnom postupku.

Sadašnji ustroj ustanovljen je Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Povijest[uredi VE | uredi]

Republički zavod za zapošljavanje u Narodnoj Republici Hrvatskoj osnovan je 1960. godine,[1] istovremeno sa zavodima za zapošljavanje radnika kao samostalnim ustanovama koje se osnivaju za područje jedne ili više općina. Temeljni je bio Zakon o službi za zapošljavanje radnika (»Službeni list FNRJ«, br. 27/60.)

Naziv[uredi VE | uredi]

Naziv je pomijenjen nekoliko puta.

Popis područnih službi[uredi VE | uredi]

Područne službe postoje u svakoj pojedinoj županiji, a za područje Zagrebačke županije i grada Zagreba djeluje jedna područna služba i to u njihovom zajedničkom sjedištu – Zagrebu. U dvije županije postoje po dvije područne službe. Tako u Sisačko-moslavačkoj županiji postoje područne službe u Sisku i Kutini, a u Vukovarsko-srijemskoj županiji područne službe u Vukovaru i Vinkovcima. Dvije područne službe imaju svoja sjedišta izvan sjedišta županija i to Križevačka i Pulska. Ukupno postoji 22 područne službe i pripadajućih 95 ispostavâ.

Područna služba u Bjelovaru[uredi VE | uredi]

Ispostave u Čazmi, Daruvaru, Garešnici i Grubišnome Polju.

Područna služba u Čakovcu[uredi VE | uredi]

Ispostave u Murskome Središću i Prelogu.

Područna služba u Dubrovniku[uredi VE | uredi]

Ispostave na Korčuli-Lastovu, te u Metkoviću i Pločama.

Područna služba u Gospiću[uredi VE | uredi]

Ispostave u Korenici, Donjemu Lapcu, Novalji, Otočcu, Senju.

Područna služba u Karlovcu[uredi VE | uredi]

Ispostave u Ogulinu, Ozlju, Dugoj Resi, Slunju i Vojniću.

Područna služba u Krapini[uredi VE | uredi]

Ispostave u Klanjcu, Donjoj Stubici, Pregradi, Zaboku i Zlatar Bistrici.

Područna služba u Križevcima[uredi VE | uredi]

Ispostave u Đurđevcu i Koprivnici.

Područna služba u Kutini[uredi VE | uredi]

Ispostava u Novskoj.

Područna služba u Osijeku[uredi VE | uredi]

Ispostave u Belome Manastiru, Đakovu, Donjemu Miholjcu, Našicama i Valpovu.

Područna služba u Požegi[uredi VE | uredi]

Ispostava u Pakracu.

Područna služba u Puli[uredi VE | uredi]

Ispostave u Buzetu, Labinu, Pazinu, Poreču, Rovinju i Umagu.

Područna služba u Rijeci[uredi VE | uredi]

Ispostave na Cresu-Lošinju i u Crikvenici, Čabru, Delnicama, na Krku, u Opatiji, na Rabu i u Vrbovskome.

Područna služba u Sisku[uredi VE | uredi]

Ispostave u Dvoru, Glini, Gvozdu, Hrvatskoj Kostajnici, Topuskome, Petrinji i Sunji.

Područna služba u Slavonskome Brodu[uredi VE | uredi]

Ispostave u Novoj Gradiški i Okučanima.

Područna služba u Splitu[uredi VE | uredi]

Ispostave na Hvaru, u Imotskome, Kaštelama, Makarskoj, Omišu, Sinju, Solinu, Supetru (na Braču), Trogiru, Trilju, na Visu i u Vrgorcu.

Područna služba u Šibeniku[uredi VE | uredi]

Ispostave u Drnišu, Kninu i Vodicama.

Područna služba u Varaždinu[uredi VE | uredi]

Ispostave u Cestici, Ivanecu, Ludbregu i Novome Marofu.

Područna služba u Vinkovcima[uredi VE | uredi]

Ispostava u Županji.

Područna služba u Virovitici[uredi VE | uredi]

Ispostave u Orahovici, Pitomači i Slatini.

Područna služba u Vukovaru[uredi VE | uredi]

Ispostava u Iloku.

Područna služba u Zadru[uredi VE | uredi]

Ispostave u Benkovcu, Biogradu na Moru, Gračacu, Obrovcu i na Pagu.

Područna služba u Zagrebu[uredi VE | uredi]

Ispostave u Dugome Selu, Ivanić Gradu, Jastrebarskome, Samoboru, Sesvetama, Svetome Ivanu Zelini, Vrbovcu, Velikoj Gorici i Zaprešiću.

Kritike[uredi VE | uredi]

Hrvatski zavod za zapošljavanje je bio na meti kritika zbog brisanja nezaposlenih iz statistike,[2] ali i izbjegavanja plaćanja novčane naknade svim nezaposlenima. Tako godišnji prosjek za 2009. ukazuje da je naknadu za nezaposlene koristilo 68.967 osoba ili 26,2 % ukupno nezaposlenih. Dakle, preko 74 % nezaposlenih nije dobivalo novčanu naknadu od HZZ-a.[3]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Maravić, Živko; Humek, Paula; Milojević, Miloš; Mrmak, Andrija; Tarbuk, Dragan; Vinski, Dora. (redak.), Deset godina rada Zavoda za zapošljavanje u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj : 1960. – 1970., Republički zavod za zapošljavanje, Zagreb, 1970.
  • Mjesečni statistički bilten Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Mrmak, Andrija. Razvoj službe za zapošljavanje. u: Maravić, Živko; Humek, Paula; Milojević, Miloš; Mrmak, Andrija; Tarbuk, Dragan; Vinski, Dora. (redak.), Deset godina rada Zavoda za zapošljavanje u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj : 1960. – 1970., Republički zavod za zapošljavanje, Zagreb, 1970., str. 19. – 25.
  2. HZZ: Nije nam cilj brisanje nezaposlenih samo zbog statistike. Index (2003-03-29). pristupljeno 2010-09-10
  3. HZZ ostaje bez novca za naknade za vojsku nezaposlenih!?. SEEbiz (2010-04-25). pristupljeno 2010-09-10

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • Službeno mrežno mjesto Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje – URL: http://www.hzz.hr