Prijeđi na sadržaj

Međuamerička masonska konfederacija

Izvor: Wikipedija
Međuamerička masonska konfederacija
Confederación Masónica Interamericana
Inter-American Masonic Confederation
Confederação Maçônica Interamericana
Skraćenica CMI
Utemeljena 14. travnja 1947.
Tip međunarodni savez
nevladina i neprofitna udruga
Sjedište Washington, SAD
Lokacija Amerika i Europa
Broj članova 95
Službena stranica cmi-1947.org

Međuamerička masonska konfederacija (španj. Confederación Masónica Interamericana, engl. Inter-American Masonic Confederation; port. Confederação Maçônica Interamericana), skraćeno CMI, je međunarodna slobodnozidarska i nevladina organizacija koja okuplja 95 velikih loža raspoređenih u preko 25 zemalja Južne, Srednje i Sjeverne Amerike, Kariba i Europe koje pripadaju regularnom ustroju.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Počeci i osnivanje

[uredi | uredi kôd]

Već krajem 19. stoljeća postojala je svijest o potrebi stvaranja međunarodnog tijela koje bi povezivalo slobodne zidare Sjeverne i Južne Amerike. Godine 1898. Velika loža Argentine sazvala je veliki kongres i uputila poziv svim velikim ložama Latinske Amerike. Skup je bio planiran za studeni te godine, ali je otkazan zbog političkih previranja u Argentini, uključujući oružani ustanak u pokrajini La Rioja. Unatoč tome, ideja o stvaranju međunarodne masonske organizacije u Americi već je tada bila jasno izražena.[1]

Godine 1932. Velika loža Čilea organizirala je prvu konferenciju čelnika simboličnog slobodnog zidarstva Južne Amerike u Santiagu, iako s ograničenim odazivom. Slijedili su novi pokušaji, u Čileu 1940. i u Meksiku 1941., koji nisu donijeli očekivane rezultate. Prekretnica se dogodila 1943. godine, kada je Velika loža Urugvaja pozvala velike lože Argentine i Čilea da nastave dijalog, u trenutku kada je svijet bio u jeku Drugog svjetskog rata.[1]

Tijekom sljedećih godina održano je više sastanaka u Montevideu i Buenos Airesu, što je dovelo do sazivanja međukontinentalnog skupa povodom Dana Amerika, 14. travnja 1947. u Montevideu.[2][3] Organizatori su bili iznenađeni velikim odazivom: prisustvovala su službena izaslanstva iz 13 zemalja, a zbog unutarnje strukture brazilskog i meksičkog slobodnog zidarstva ukupno je bilo zastupljeno 43 velike lože. Na tom je povijesnom skupu, jednoglasnom odlukom prisutnih, proglašeno osnivanje Međuameričke masonske konfederacije.[1]

Posljednje godine

[uredi | uredi kôd]

Konfederacija je 9. svibnja 2008. godine u Washingtonu potpisala sporazum o edukativnoj suradnji s Organizacijom američkih država (OEA / OAS) s ciljem promocije i provedbe mjera za obrazovanje o demokratskim vrijednostima i ljudskim pravima.[4] Četrnaest godina kasnije, 15. ožujka 2022., ove dvije organizacije su potpisale sporazum o suradnji kako bi ojačali zajednički rad u korist slobode, jednakosti i demokracije na Američkom kontinentu.[5]

U veljači 2023. godine delegacija Konfederacije je posjetila Narodnu skupštinu Venezuele u Caracasu.[6]

Ustroj

[uredi | uredi kôd]

Sjedište Međuameričke masonske konfederacije je u Washingtonu, Sjedinjene Američke Države.

Članstvo

[uredi | uredi kôd]

Konferedacija u 2025. godini okuplja 95 členica podijeljenih u sedam područja, tj. zona.[7]

Prva zona – Meksiko

[uredi | uredi kôd]

Prva zona ima 25 velikih loža iz Meksika.[7] Svaka organizacija ima nadležnost nad svojom federalnom jedinicom.

Druga zona – Karibi i Francuska

[uredi | uredi kôd]

Druga zona ima pet velikih loža, četiri na Karibima, te jednu iz Europe.[7]

Treća zona – Srednja Amerika

[uredi | uredi kôd]

Treća zona ima pet velikih loža iz kontinentalne Srednje Amerike.[7]

Četvrta zona – Velika Kolumbija

[uredi | uredi kôd]

Četvrta zona ima 11 velikih loža, osam iz Kolumbije, dvije iz Ekvadora te jednu iz Venezuele.[7]

Peta zona – Brazil

[uredi | uredi kôd]

Peta zona ima 20 velikih loža i 16 neovisnih velikih orijenata iz Brazila.[7] Svaka organizacija ima nadležnost nad svojom federalnom jedinicom.

Šesta zona – Južna Amerika i Europa

[uredi | uredi kôd]

Šesta zona ima 10 velikih loža, sedam iz Južne Amerike te tri iz Europe.[7]

Bivše članice

[uredi | uredi kôd]

Tijekom godina u članstvu bile su i:

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. Velika loža doline Meksika je pod suspenzijom.[7]
  2. Nacionalna velika loža Kolumbije ima sjedište u Barranquilli.
  3. Velika loža Kolumbije ima sjedište u Bogoti.
  4. Zapadna velika loža Kolumbije ima sjedište u Caliju.
  5. Najuzvišenija nacionalna velika loža Kolumbije ima sjedište u Cartageni.
  6. Velika loža Anda ima sjedište u Bucaramangi.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 3 Figueredo, Oscar. 2. siječnja 2015. Confederación Masónica Interamericana. gadu.org (španjolski). Pristupljeno 29. listopada 2025.
  2. da Silva Neto, Antonio Horácio. 14. travnja 2024. Os 77 Anos da Confederação Maçônica Interamericana. circuitomt.com.br (portugalski). Pristupljeno 16. siječnja 2025.
  3. del Solar, Felipe Santiago. 2017. Por una Masonería Universal. Orígenes de la Confederación Masónica Interamericana, CMI (španjolski). Santiago de Chile. ISBN 978-956-368-709-5
  4. OEA y Confederación Masónica Interamericana Firman Acuerdo de Cooperación Educativa. oas.org (španjolski). Pristupljeno 15. siječnja 2025.
  5. OAS and Inter-American Masonic Confederation to Enhance Their Joint Work. oas.org (engleski). 15. ožujka 2022. Pristupljeno 15. siječnja 2025.
  6. Delgado, Charles. 22. veljače 2023. Autoridades masónicas interamericanas visitan el Palacio Federal Legislativo. asambleanacional.gob.ve (španjolski). Pristupljeno 15. siječnja 2025.
  7. 1 2 3 4 5 6 7 8 Grand Masonic Jurisdictions. cmi-1947.org (engleski, španjolski, i portugalski). Pristupljeno 12. studenoga 2025.
  8. 1 2 Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England. ugle.org.uk (engleski). Pristupljeno 1. rujna 2024.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]