Međuamerička masonska konfederacija
| Međuamerička masonska konfederacija
Confederación Masónica Interamericana Inter-American Masonic Confederation Confederação Maçônica Interamericana | |
|---|---|
| Skraćenica | CMI |
| Utemeljena | 14. travnja 1947. |
| Tip | međunarodni savez nevladina i neprofitna udruga |
| Sjedište | Washington, SAD |
| Lokacija | Amerika i Europa |
| Broj članova | 95 |
| Službena stranica | cmi-1947 |
Međuamerička masonska konfederacija (španj. Confederación Masónica Interamericana, engl. Inter-American Masonic Confederation; port. Confederação Maçônica Interamericana), skraćeno CMI, je međunarodna slobodnozidarska i nevladina organizacija koja okuplja 95 velikih loža raspoređenih u preko 25 zemalja Južne, Srednje i Sjeverne Amerike, Kariba i Europe koje pripadaju regularnom ustroju.
Već krajem 19. stoljeća postojala je svijest o potrebi stvaranja međunarodnog tijela koje bi povezivalo slobodne zidare Sjeverne i Južne Amerike. Godine 1898. Velika loža Argentine sazvala je veliki kongres i uputila poziv svim velikim ložama Latinske Amerike. Skup je bio planiran za studeni te godine, ali je otkazan zbog političkih previranja u Argentini, uključujući oružani ustanak u pokrajini La Rioja. Unatoč tome, ideja o stvaranju međunarodne masonske organizacije u Americi već je tada bila jasno izražena.[1]
Godine 1932. Velika loža Čilea organizirala je prvu konferenciju čelnika simboličnog slobodnog zidarstva Južne Amerike u Santiagu, iako s ograničenim odazivom. Slijedili su novi pokušaji, u Čileu 1940. i u Meksiku 1941., koji nisu donijeli očekivane rezultate. Prekretnica se dogodila 1943. godine, kada je Velika loža Urugvaja pozvala velike lože Argentine i Čilea da nastave dijalog, u trenutku kada je svijet bio u jeku Drugog svjetskog rata.[1]
Tijekom sljedećih godina održano je više sastanaka u Montevideu i Buenos Airesu, što je dovelo do sazivanja međukontinentalnog skupa povodom Dana Amerika, 14. travnja 1947. u Montevideu.[2][3] Organizatori su bili iznenađeni velikim odazivom: prisustvovala su službena izaslanstva iz 13 zemalja, a zbog unutarnje strukture brazilskog i meksičkog slobodnog zidarstva ukupno je bilo zastupljeno 43 velike lože. Na tom je povijesnom skupu, jednoglasnom odlukom prisutnih, proglašeno osnivanje Međuameričke masonske konfederacije.[1]
Konfederacija je 9. svibnja 2008. godine u Washingtonu potpisala sporazum o edukativnoj suradnji s Organizacijom američkih država (OEA / OAS) s ciljem promocije i provedbe mjera za obrazovanje o demokratskim vrijednostima i ljudskim pravima.[4] Četrnaest godina kasnije, 15. ožujka 2022., ove dvije organizacije su potpisale sporazum o suradnji kako bi ojačali zajednički rad u korist slobode, jednakosti i demokracije na Američkom kontinentu.[5]
U veljači 2023. godine delegacija Konfederacije je posjetila Narodnu skupštinu Venezuele u Caracasu.[6]
Sjedište Međuameričke masonske konfederacije je u Washingtonu, Sjedinjene Američke Države.
Konferedacija u 2025. godini okuplja 95 členica podijeljenih u sedam područja, tj. zona.[7]
Prva zona ima 25 velikih loža iz Meksika.[7] Svaka organizacija ima nadležnost nad svojom federalnom jedinicom.
Velika loža države Baja California
Velika loža "Guadalupe Victoria" Države Durango[UGLE 1]
Velika loža "Benito Juárez" Države Coahuila
Velika loža Države Hidalgo[UGLE 1]
Velika loža Države Nuevo León
Velika loža "Benito Juárez" Države Oaxaca[UGLE 1]
Velika loža suverene i neovisne Države San Luis Potosi
Velika loža Države Querétaro[UGLE 1]
Velika loža Države "Andrés Quintana Roo"[UGLE 1]
Velika loža "Pacifik" Države Sonora[UGLE 1]
Velika loža Države Sinaloa[UGLE 1]
Velika loža Države Tabasco "Restauracija"[UGLE 1]
Velika loža Države Nayarit[UGLE 1]
Velika loža Michoacána "Lazaro Cardenas"[UGLE 1]
Velika loža "Zapadni Meksiko" Države Jalisco
Regularna i konfederativa velika loža Države Chiapas[UGLE 1]
Velika loža "Jugozapad" Države Colima[UGLE 1]
Ujedinjena meksička velika loža u Velikom orijentu Veracruza
Velika loža Države Tamaulipas
Ujedinjena velika loža "Istočni poluotok" Države Yucatán[UGLE 1]
Velika loža Države Baja California Sur[UGLE 1]
Velika loža "Jesús González Ortega" Države Zacatecas[UGLE 1]
Velika loža "Časna vojska orijenta" Države Puebla
Velika loža Države Campeche
Velika loža doline Meksika[UGLE 2][a]
Druga zona ima pet velikih loža, četiri na Karibima, te jednu iz Europe.[7]
Treća zona ima pet velikih loža iz kontinentalne Srednje Amerike.[7]
Četvrta zona ima 11 velikih loža, osam iz Kolumbije, dvije iz Ekvadora te jednu iz Venezuele.[7]
Velika loža Ekvadora
Velika ekvinocijska loža Ekvadora[UGLE 2]
Nacionalna velika loža Kolumbije[b]
Velika loža Kolumbije[c]
Zapadna velika loža Kolumbije[d]
Najuzvišenija nacionalna velika loža Kolumbije[e]
Orijentalna velika loža Kolumbije "Francisco de Paula Santander"
Velika loža Anda[f]
Velika loža "Benjamin Herrera"
Velika loža Córdobe[UGLE 2]
Velika loža Republike Venezuele
Peta zona ima 20 velikih loža i 16 neovisnih velikih orijenata iz Brazila.[7] Svaka organizacija ima nadležnost nad svojom federalnom jedinicom.
Velika loža Amapá
Velika loža Amazonas
Velika loža Države Alagoas
Velika loža Države Acre
Velika loža Države Bahia
Velika loža Brazilskog federalnog distrikta
Velika loža Države Espírito Santo
Velika loža Države Goiás
Velika loža Države Mato Grosso Do Sul
Velika loža Mato Grosso
Velika loža Države Minas Gerais
Velika loža Države Parana
Velika loža Pará
Velika loža Pernambuco
Velika loža Države Rio Grande do Sul
Velika loža Države Roraima
Velika loža Države Rondônije
Velika loža Santa Catarina
Velika loža Države Sergipe
Velika loža Države Tocantins
Veliki orijent Bahia[UGLE 2]
Veliki orijent Paraiba [UGLE 2]
Veliki orijent Države Maranhão[UGLE 2]
Veliki orijent Mato Grosso
Veliki orijent Mato Grosso Do Sul
Veliki orijent Minas Gerais
Veliki orijent Parane
Veliki orijent Paulista
Veliki orijent Rio Grande do Norte
Veliki orijent Države Rio Grande do Sul
Veliki orijent Rio de Janeiro
Veliki orijent Santa Catarina
Neovisni veliki orijent Pernambuco[UGLE 2]
Veliki orijent Amazonasa[UGLE 2]
Veliki orijent Piaui[UGLE 2]
Veliki orijent Goiás[UGLE 2]
Šesta zona ima 10 velikih loža, sedam iz Južne Amerike te tri iz Europe.[7]
Tijekom godina u članstvu bile su i:
- ↑ Velika loža doline Meksika je pod suspenzijom.[7]
- ↑ Nacionalna velika loža Kolumbije ima sjedište u Barranquilli.
- ↑ Velika loža Kolumbije ima sjedište u Bogoti.
- ↑ Zapadna velika loža Kolumbije ima sjedište u Caliju.
- ↑ Najuzvišenija nacionalna velika loža Kolumbije ima sjedište u Cartageni.
- ↑ Velika loža Anda ima sjedište u Bucaramangi.
- 1 2 3 Figueredo, Oscar. 2. siječnja 2015. Confederación Masónica Interamericana. gadu.org (španjolski). Pristupljeno 29. listopada 2025.
- ↑ da Silva Neto, Antonio Horácio. 14. travnja 2024. Os 77 Anos da Confederação Maçônica Interamericana. circuitomt.com.br (portugalski). Pristupljeno 16. siječnja 2025.
- ↑ del Solar, Felipe Santiago. 2017. Por una Masonería Universal. Orígenes de la Confederación Masónica Interamericana, CMI (španjolski). Santiago de Chile. ISBN 978-956-368-709-5
- ↑ OEA y Confederación Masónica Interamericana Firman Acuerdo de Cooperación Educativa. oas.org (španjolski). Pristupljeno 15. siječnja 2025.
- ↑ OAS and Inter-American Masonic Confederation to Enhance Their Joint Work. oas.org (engleski). 15. ožujka 2022. Pristupljeno 15. siječnja 2025.
- ↑ Delgado, Charles. 22. veljače 2023. Autoridades masónicas interamericanas visitan el Palacio Federal Legislativo. asambleanacional.gob.ve (španjolski). Pristupljeno 15. siječnja 2025.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 Grand Masonic Jurisdictions. cmi-1947.org (engleski, španjolski, i portugalski). Pristupljeno 12. studenoga 2025.
- 1 2 Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England. ugle.org.uk (engleski). Pristupljeno 1. rujna 2024.
