Benkovac: razlika između inačica

Benkovac
	; grb
Država	Hrvatska
Županija	Zadarska
Gradonačelnik	Tomislav Bulić
Površina	514,5 km2
Površina središta	3,8 km2
Koordinate	44°02′N 15°37′E / 44.03°N 15.61°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	9 680
– gustoća	19 st./km2
Urbano	2 484
– gustoća	2547 st./km2
Svetac zaštitnik	Sveti Antun Padovanski
Poštanski broj	23420
Pozivni broj	(0)23
Autooznaka	ZD
Stranica	www.benkovac.hr
	Benkovac Benkovac na zemljovidu Hrvatske

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 7. studenoga 2019. u 17:42

Benkovac je grad u Hrvatskoj.

Gradska naselja

Grad Benkovac sastoji se od 41 naselja (stanje (2006), to su: Benkovac, Benkovačko Selo, Bjelina, Brgud, Bruška, Buković, Bulić, Dobra Voda, Donje Biljane, Donje Ceranje, Donji Karin, Donji Kašić, Donji Lepuri, Gornje Biljane, Gornje Ceranje, Islam Grčki, Kolarina, Korlat, Kožlovac, Kula Atlagić, Lisičić, Lišane Tinjske, Medviđa, Miranje, Nadin, Perušić Benkovački, Perušić Donji, Podgrađe, Podlug, Popovići, Pristeg, Prović, Radašinovci, Raštević, Rodaljice, Smilčić, Šopot, Tinj, Vukšić, Zagrad i Zapužane.

Zemljopis

Benkovac je grad u sjevernoj Dalmaciji, smješten oko 30 km istočno od Zadra i 20 km sjeveroistočno od Biograda na Moru. Razvio se na prijelazu iz plodnog područja Ravnih Kotara u krševito područje Bukovice. Iako se nalazi na istočnom rubu ravnokotarske ravnice, kao jedino gradsko naselje smatra se središtem tog područja.
Razvoj Benkovca odredio je njegov povoljan prometni položaj na mjestu gdje se križaju ceste koje vode iz Zadra prema Kninu te iz Like prema moru. Taj položaj je još više naglašen u 20. stoljeću izgradnjom željezničke pruge Zadar-Knin (1966. godine), te posebno autoceste Zagreb-Split (2005.), koja prolazi čitavim upravnim područjem grada. Čvor Benkovac na autocesti se nalazi oko 3 km jugozapadno od samog grada, između sela Miranje i Šopot.

Područje Grada Benkovca graniči s općinama Novigrad i Posedarje na sjeverozapadu, Zemunik na zapadu, Škabrnje na jugozapadu, Polača na jugu, Gradom Obrovcem na sjeveru, općinom Kistanje na sjevero-istoku, općinom Lišane Ostrovičke na istoku i općinom Stankovci na jugo-istoku.

Stanovništvo

Popis 2011.

Prema popisu stanovništva iz 2011. administrativno područje grada Benkovca je imalo 11.026 stanovnika, (procjena za 2005. 12 333 stanovnika). Samo gradsko naselje Benkovac ima 2.863 stanovnika (s prigradskim naseljima Benkovačko Selo, Buković i Šopot oko 3.800). Po etničkom sastavu, na čitavom području grada bilo je 90.4 % Hrvata i 7.5 % Srba. Do 1991. godine benkovačko područje bilo je izrazito nacionalno mješovito, s gotovo podjednakim udjelom hrvatskog i srpskog stanovništva. Na Popisu iz 1971. godine, velika prijeratna općina Benkovac imala je 35.562 stanovnika.

Današnje je stanje posljedica velikosrpske agresije. Prvo su 1991. Hrvati bili prisiljeni napustiti svoje domove (bilo kao izbjeglice ili prognanici) zbog zastrašivanja i, često i ostvarenih, fizičkih prijetnji, domaćih pobunjenih Srba i te srpskih paravojnih i paramilicijskih postrojba, što domaćih, što iz Srbije i BiH. Uoči operacije Oluja, 1995. pobunjeničke vlasti su napravile organizirano iseljavanje srpskog stanovništva. Nakon Operacije "Oluja", vratila se većina prognanih Hrvata, doselili su Hrvati iz BiH, kojima je onemogućen ili se onemogućava povratak u BiH, a zadnjih godina odvija se i povratak Srba. Stoga se procjenjuje da danas na području grada živi oko 12.300 stanovnika.

Popis 1991.

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Benkovac

Uprava

U sastav grada Benkovca ulaze sljedeća naselja:

Benkovac, Benkovačko Selo, Bjelina, Brgud, Bruška, Buković, Bulić, Dobra Voda, Donje Biljane, Donje Ceranje, Donji Karin, Gornje Biljane, Gornje Ceranje, Islam Grčki, Kašić, Kolarina, Korlat, Kožlovac, Kula Atlagić, Lepuri, Lisičić, Lišane Tinjske, Medviđa, Miranje, Nadin, Perušić Benkovački, Podgrađe, Podlug, Popovići, Pristeg, Prović, Radošinovci, Raštević, Rodaljice, Smilčić, Šopot, Tinj, Vukšić, Zagrad i Zapužane.

Prije Domovinskog rata, u sastav tadašnje općine Benkovac ulazile su i današnje općine Lišane Ostrovičke, Polača i Stankovci. Reformom lokalne uprave 1996. godine, Benkovac je dobio status grada i priključeno mu je područje ukinutih općina Lisičić i Smilčić.

Povijest

Kratki pregled povijesti Benkovca:

1743. - osnovana samostalna kapelanija u Benkovcu (dotada dio župe Perušić);
1812. - 1. siječnja - uspostavljena općina, prvi načelnik je Ante Borin;
1840. - osnovana katolička župa u Benkovcu;
1847. - otvorena pošta;
1851. - uspostavljena žandarmerija;
1858. - otvorena javna pekara;
1860. - prva osnovna škola, koju je vodio svećenik don Blaž Blasul;
1865. - brzojav;
1868. - u okviru zadarskog okruga osnovan politički kotar u Benkovcu koji obuhvaća općine Benkovac, Kistanje i Obrovac;
1874. - otvorena ljekarna, mr.ph. Šime Tironi;
1875. - otvorena klaonica;
1925. - vodovod;
1927. - otvoren Dom narodnog zdravlja
1950. - otvoren Vatrogasni dom i osnovana Javna vatrogasna postrojba Benkovac.
1966. - izgrađena željeznička pruga Zadar-Knin koja prolazi kroz Benkovac;
1991. - pod okupacijom pobunjenih Srba
1995. - 5. kolovoza - oslobođenje Benkovca i povratak matici zemlji Hrvatskoj

Gospodarstvo

"Diokom" d.o.o. (nekadašnja Jugoplastika)
Eksploatacija pločastog kamena
LTH Metalni lijev (nekadašnja tvornica Bagat)
Veletržnica s pogonom za preradu ribe
BADEL Vinarija Benkovac
Plodine d.o.o.

Poznate osobe

Vladan Desnica (1905.-1967.), hrvatski i srpski književnik, rodom iz Obrovca, živio na obiteljskom posjedu u Islamu Grčkom kod Benkovca
Branko Žeželj (1910.-1995.), građevinski inženjer, konstruktor, član SANU
Šime Đodan (1927.-2007.), hrvatski političar, rođen u Rodaljicama kod Benkovca
Zdravko Kardum , admiral, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice
Drago Krpina (1960.-), hrvatski književnik i političar, odrastao u Radošinovcima
Milorad Pupovac (1955.-), hrvatski političar i zastupnik srpske manjine, rodom iz Ceranja kod Benkovca
Predrag Vranicki (1922.-2002.), hrvatski filozof, rođen u Benkovcu, gdje mu je otac bio veterinar
Petar Nakić (1694.-1769.) hrvatski orguljaš, rođen u Buliću kod Benkovca
Elvis Nakić (1967.-) hrvatski kickboxer, inženjer i hrvatski časnik, sudjelovao u organizaciji Svjetskog prvenstva za juniore i kadete u Benkovcu i Zadru 2006.^[3]^[4]
Steve Bacic (1965.-), kanadski glumac
Marija Žarak, hrvatska kostimografkinja
Alojz Pavlović, pisci Rječnika novoštokavske ikavice benkovačkoga kraja

Spomenici i znamenitosti

Poznato je da je benkovački prostor bio vrlo naseljen i razvijen u doba srednjovjekovne hrvatske države. Mnoštvo je starohrvatskih spomenika i crkava pronađeno na ovom području. No, i davno prije dolaska Hrvata drevni su narodi gradili ovdje svoja naselja i podizali spomenike. Najpoznatije je takvo nalazište Asseria- ostaci liburnskog naselja u blizini Podgrađa.

Najuočljiviji kulturno-povijesni spomenik u Benkovcu je Kaštel Benković, utvrda nazvana po hrvatskim velikašima koji su je izgradili, vjerojatno u drugoj polovici 15. stoljeća. Izgradnjom ove utvrde na brežuljku koji dominira okolnim područjem počinje i povijest samog grada Benkovca. Kaštel je četverokutnog tlocrta, a na sjevernoj strani ima visoku četvrtastu kulu. Južna strana ojačana je za turske vlasti dvjema okruglim kulama na uglovima.

Benkovački kaštel, u kojem je danas smješten muzej, bio je nekad stara hrvatska utvrda, a u svoj su ga dvorac pretvorili begovi Benkovići nakon dolaska Turaka u 16. stoljeću. Time su mu i odredili ime.

U samome Benkovcu, nalaze se katoličke crkve Svetog Ante iz 18. stoljeća i crkva Male Gospe (Rođenja Marijina) iz 1864. (srušena u Domovinskom ratu, podignuta nova crkva), te pravoslavna crkva Svetog Jovana podignuta 1885. na temeljima starije crkve koja je posvećena 1590. godine.

Na području Grada postoje i mnoge druge crkve:

U Biljanima Gornjim je pravoslavna crkva Svetog Georgija
U Bjelini je pravoslavna crkva Sv. Petke
U Brgudu je pravoslavna crkva Sv. pravednog Lazara
U Bruškoj je katolička crkva Svetog Nikole
U Buliću je katolička crkva Svetog Ante pustinjaka
U Ceranjima je pravoslavna crkva Sv. proroka Ilije
U Dobropoljcima je pravoslavna crkva Sv. Georgija
U Islamu Grčkom je pravoslavna crkva Sv. Georgija
U Jagodnjoj je pravoslavna crkva Sv. Simeona Stolpnika
U Karinu Donjem su pravoslavna crkva Sv. Kirika i Julite i franjevački samostan s crkvom Gospe od anđela
U Kolarini je pravoslavna crkva Svete Petke
U Kašiću je pravoslavna crkva Sv. Ilije
U Korlatu su katoličke crkve, Sveti Jeronim i Sveta Marija
U Kožlovcu je pravoslavna crkva, Sveta Nedjelja
U Kuli Atlagić su katolička crkva Svetog Petra i pravoslavne crkve Svetog Nikole (stara i nova)
U Lepurima je katolička crkva Svetog Martina
U Lisičiću je katolička crkva Rođenja Blažene Djevice Marije
U Lišanima Tinjskim je pravoslavna crkva Sv. Trojice (Duhovi)
U Miranjama je pravoslavna crkva Svetog Arhangela Mihaila
U Nadinu je katolička crkva Svetog Ante
U Perušiću su katoličke crkve Uznesenja Bogorodice Marije i Svetog Jurja
U Podgrađu je katolička crkva Svetog Duha
U Popovićima je katolička crkva Svetog Ante
U Rašteviću je katolička crkva Svetog Jurja
U Pristegu su katoličke crkve Gospe od zdravlja i Svetog Frane
U Rodaljicama je katolička crkva Velike Gospe
U Smilčiću je pravoslavna crkva Svetog Mihaila i katolička crkva Gospe od zdravlja
U Tinju je katolička crkva Svetog Ivana Krstitelja
U Vukšiću su katoličke crkve, Sveta Katarina i Sveti Mihovil

Obrazovanje

Osnovna škola Benkovac (www.os-benkovac.skole.hr)
Srednja škola kneza Branimira (www.ssknezbranimir.hr)

Kultura

U gradu je i moderno opremljena gradska knjižnica i internet caffe.
Stalna postavka izložbe na benkovačkom Kaštelu.
Etnografski muzej.
Kulturno umjetničko društvo ˝Knez Branimir ˝ iz Benkovca, te mnogi KUD-ovi iz okolnih naselja u sastavu Grada.
Od konca 2006. u Benkovcu svoj program emitira lokalni Radio Benkovac.
Srednja škola kneza Branimira od 2001. izdaje školski časopis "Grafiti", koji izlazi jednom godišnje, a dijelom se bavi i lokalnim temama.

Šport

NK Velebit, član 3. hrvatske nogometne lige koji igra na gradskom stadionu kapaciteta 3.000 gledatelja. Predsjednik NK Velebit Benkovac je Branko Kutija.
KBK Benkovac (www.kbkbenkovac.com), najpoznatiji športski klub u Benkovcu. Njegovi su natjecatelji bili i prvaci Hrvatske, Europe i svijeta.
Boćarski klub Velebit
Rukometni klub Benkovac osnovan je 2008. godine. Natječe se u mlađim kategorijama. Mlađi kadeti natječu se u 1. hrvatskoj mlađekadetskoj ligi JUG. Utakmice igraju u školskoj dvorani kapaciteta 2000 gledatelja. Predsjednica kluba je Paulina Kulaš, a dopredsjednica Anita Talapka Berghaus.
Od 1975. godine postojao je i nogometni klub Jedinstvo, za koga su igrali pripadnici Jugoslavenske narodne armije^[5]

Izvori

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
↑ Kickboxing: Očekuje se dolazak 120 sudionika Zadarski list (objavljeno 24. lipnja 2010., pristupljeno 7. travnja 2018.)
↑ Hani Sakas posjetio Elvisa Nakića, predsjednika KBK Benkovac Narodni list (objavljeno 4. rujna 2014., pristupljeno 7. travnja 2018.)
↑ Bratislav Stojanović, Dragiša Kovačević: Jugoslovenski fudbalski klubovi, Beograd, 1977., str. 132

Vanjske poveznice

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[3] Kickboxing: Očekuje se dolazak 120 sudionika Zadarski list (objavljeno 24. lipnja 2010., pristupljeno 7. travnja 2018.)

[4] Hani Sakas posjetio Elvisa Nakića, predsjednika KBK Benkovac Narodni list (objavljeno 4. rujna 2014., pristupljeno 7. travnja 2018.)

[5] Bratislav Stojanović, Dragiša Kovačević: Jugoslovenski fudbalski klubovi, Beograd, 1977., str. 132

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Redak 90: / Redak 90: @@
 *[[Steve Bacic|Steve Bacic]] ([[1965.]]-), [[Kanada|kanadski]] glumac
 * [[Marija Žarak]], hrvatska kostimografkinja
-*[[Alojz i Eduard Pavlović]], pisci Rječnika novoštokavske ikavice benkovačkoga kraja
+*[[Alojz Pavlović]], pisci Rječnika novoštokavske ikavice benkovačkoga kraja
 == Spomenici i znamenitosti ==