Razgovor sa suradnikom:Kubura

Pismohrana

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

41 42 43 44 45 46 47 48 49 50

RE: Željezničari iz Karlovca i Sarajeva

Što se tiče sezone 1971./72. na linku koji sam koristio (arhiva yu lige) je Željezničar iz Sarajeva, a također su ga je za tu sezonu i Mosor i Bajrović stavili u knjizi Od Starog Placa do vrha Europe, Split, 2005.
No u Enciklopedija fizičke kulture 2, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1977. stoji da je to Željezničar iz Karlovca
Korisnik koji je upisivao sezone 2. lige zapad je navodno koristio arhivu slovenske Večeri. Također može biti problem i to da se tada druga liga igrala odmah nakon prve lige, pa se dešavalo da momčadi koje su ispale iz prve lige (nakon normalne sezon jesen/proljeće), odigraju proljeće/ljeto u drugoj ligi i onda se opet vrate u prvu...nisam siguran koji je od ova dva, pa da ostavimo ovo zasad tako.
Pozdrav, Cybermb (razgovor) 20:43, 21. prosinca 2014. (CET)

(bez naslova)

Kaj se tiče nalaženja izvora, nisam ga uspel najti v medijima ili tak, a informaciju sam čul jer je na poslu kružil mail v kojem je bila informacija da je profesor umrl v Bariju. Nbanic (razgovor) 07:00, 21. prosinca 2014. (CET)

Bum nastojal, a nastojal sam i ve, samo kaj nisam bil našel. Dodatno, izvor koji je rekel da je profesor umrl je bil jako pouzdani (ljudi koji su ga poznali). Nbanic (razgovor) 04:40, 23. prosinca 2014. (CET)

Rocket

Sve najbolje, Kuburo. Čemu krivela donjih podnaslova nakon tablice? Splićanin (razgovor) 01:24, 26. prosinca 2014. (CET)

Iskrivljen podnaslov ===Popis dobitnika=== desno od tablica... Podpitanja: Jesu li ti tablice jedna pored druge? Je li možda kod tebe popis dobitnika na svom uobičajenom (očekivanome) mjestu? Splićanin (razgovor) 01:37, 26. prosinca 2014. (CET)

Txillardegi

on je prepisa tu listu sa en.wiki (odakle san ja i preveo članak!) pa bi valjda tribalčo bit OK: --Àntó Añtó 11:57, 27. prosinca 2014. (CET)

RE: Jel ovo točno

Pozdrav. To je kopirano s engleske i njemačke wikipedije. Svi ostali portali koji pišu o takvim stvarima imaju iste podatke osim elevacije topa. Prema tim portalima ona je od -3 do +65 stupnjeva. Primjer: [1] --Culo-sija 13:22, 27. prosinca 2014. (CET)

Pravopis

Zašto ovdje stoji Katolička crkva, a ovdje sljedeće:

Velikim se početnim slovom pišu jednorječna imena te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim imenima:

a) vjerskih i crkvenih zajednica i organizacija, nadbiskupija, biskupija, redova i družba te u njihovim ustaljenim skraćenim imenima:

• Crkva; Anglikanska Crkva, Evangelička Crkva, Katolička Crkva, Srpska pravoslavna Crkva
• Sveta stolica; Zadarska nadbiskupija; Porečko‑pulska biskupija; Župa svete Anastazije, Župa svetoga Jeronima; Župni ured Duha Svetoga, Župni ured Kraljice Svete Krunice; Židovska općina Dubrovnik; Islamska zajednica Rijeka; Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja, Provincijalat franjevaca trećoredaca glagoljaša, Provincijalat sestara Družbe služavki Maloga Isusa; Družba Isusova, Kćeri Božje ljubavi, Red male/manje braće; Samostan male braće (u Dubrovniku)

(...)

Nazivi bogomolja, mjesta u kojima se obavlja bogoslužje, koji sadržavaju riječ crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica, hram, sinagoga, džamija pišu se malim početnim slovom osim riječi koje su i same ime ili posvojni pridjev izveden od imena:

• crkva bezgrešnoga/bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije, crkva Gospe od Zdravlja, crkva hrvatskih mučenika, crkva svetoga Franje Asiškoga, crkva Svetoga Križa O, crkva Svetoga Spasa O, crkva Uznesenja/uznesenja Blažene Djevice Marije O; kapelica svetoga Jakova; bazilika svetoga Petra u Rimu, bazilika Svetoga groba u Jeruzalemu O; katedrala svetoga Stjepana / zagrebačka katedrala / prvostolnica, katedrala Uzvišenja Svetoga Križa O; hram Preobraženja Gospodnjega; dubrovačka sinagoga; Alipašina džamija, Begova džamija, džamija Esme sultanije, zagrebačka džamija

Piše da se prva riječ u višečlanim imenima piše velikim početnim slovom, a ostale malim, osim ako nisu vlastite same po sebi; a nakon toga: Katolička Crkva... Zašto?

I što ne valja s klerom pa je „vraćen”? --Obsuser (razgovor) 02:33, 29. prosinca 2014. (CET)

___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Da ustanove se pišu velikim slovom kod jednočlanih imena, ali kod višečlanih samo prva riječ, a ostale malim, osim ako nisu vlastite same po sebi. Ovdje pak stoji nešto sasvim drugo, irelevantno i netačno u potpunosti (boldirani dijelovi se „ne slažu” i „dvojbeno” su iskazani u datom pravilu):

Velikim se početnim slovom pišu jednorječna imena te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim imenima: (...)

e) ustanova, organizacija i tijela, udruga, tvornica, državnih i javnih služba, banaka, knjižnica, fakulteta i visokih učilišta, škola, vrtića, trgovačkih središta, tvrtka, sportskih, ugostiteljskih, turističkih i drugih objekata te njihovi dijelovi:

• Hrvatski sabor, Međunarodni sud za ljudska prava, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Ministarstvo kulture, Ujedinjeni narodi, Ured predsjednika Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Vrhovni sud Republike Hrvatske, Županijsko vijeće Primorsko‑goranske županije
• Hrvatska narodna banka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Klinička bolnica Sveti Duh, Matični ured Varaždin, Policijska postaja Dugo Selo, Policijska uprava vukovarsko‑srijemska
• Oružane snage Republike Hrvatske, Hrvatska kopnena vojska, Hrvatska ratna mornarica, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Legija stranaca
• Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Visoka policijska škola
• Hrvatsko filološko društvo, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Matica hrvatska
• Dječji vrtić Vedri dani, Osnovna škola Bogumila Tonija, Prva riječka hrvatska gimnazija, Strukovna škola Sisak
• Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, Knjižnica Tina Ujevića, Knjižnice grada Zagreba, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog
• Dvorana Gripe, Gimnastički klub Hrvatski sokol, Hotel Antunović O S, Radio Sljeme
• Hrvatske autoceste, Hrvatske vode, Lošinjska plovidba, Lučka kapetanija, Zračna luka Zadar, Luka Ploče S, Turistička zajednica grada Cresa
• Odjel za hrvatski standardni jezik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Upravni odjel za financije u Poglavarstvu Grada Osijeka, Zavod za teorijsku fiziku Instituta Ruđer Bošković

Malim se početnim slovom piše riječ koja pobliže određuje ime, a nije službeni dio imena:

• brodogradilište Uljanik, groblje Mirogoj, hotel Westin O S, osiguravajuće društvo Croatia osiguranje, prehrambena industrija Kraš, prehrambena industrija Zvečevo, škola skijanja Žuti mačak, udruga Prijatelji životinja

Velikim se početnim slovom pišu skraćena imena ustanova kad je njihovo puno ime već navedeno ili se može pretpostaviti:

• Otišao sam u Akademiju (Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti).
• Do umirovljenja je radila u Institutu (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje)

Ta se imena pišu velikim početnim slovom i iza posvojnoga pridjeva ili pokazne zamjenice: naša Knjižnica, ovaj Zavod, njihov Odjel

To se pravilo ne odnosi na pisanje skraćenih imena škola, banaka, pošta, zdravstvenih ustanova i slično. Malim se početnim slovom pišu opisni nazivi javnih ustanova:

• osječko sveučilište umjesto Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• velški sabor umjesto Narodna skupština za Wales
• zagrebački aerodrom umjesto Zračna luka Zagreb
• zagrebačko sveučilište umjesto Sveučilište u Zagrebu

I bravo za diviziju, ali u čemu je problem s klerom? --Obsuser (razgovor) 02:53, 29. prosinca 2014. (CET)

NASTAVAK (29. prosinca 2014. u 5:42) ___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

– Uredu, prekinut ću s izmjenama, nije problem. Ali nije bit u tome. Na Wikipediji može pisati svašta netočno (i piše, hrpa stvari), ali ja bih želio nastaviti razgovarati, a ne voditi „rat” i izazvati blokiranje. Da li je moguće nastaviti ovaj razgovor? Postoje mnoge dosada vođene rasprave ([2], [3], [4], [5]) oko Katoličke crkve i Katoličke Crkve, koje, kako vidim, nisu izašle na dobro (u smislu konačne odluke: Katolička Crkva). Međutim, šta god ko kazao (Vi, ovi iz Koncila, onaj Vaš moćnik, ili pak slamene lutke) imena ustanova, organizacija i tijela, udruga, tvornica, državnih i javnih službi, banaka, knjižnica, fakulteta i visokih učilišta, škola, vrtića, trgovačkih središta, tvrtki, sportskih, ugostiteljskih, turističkih i drugih objekata te javnih građevina, umjetničkih, povijesnih i kulturnih znamenitosti, spomenika i lokaliteta pišu se na sljedeći način:

• kod jednočlanih imena – prva i jedina rijč se piše velikim početnim slovom (ovdje, nadam se, ne postoji dvojbi; ako postoji recite)
• kod višečlanih imena – prva riječ se piše velikim početnim slovom, dok se ostale pišu malim početnim slovom, osim ako nisu i same vlastita imena (što se, kako je očito, ne želi ispoštovati od strane nekoga, iz mnogih razloga)

– Crkve, džamije, sinagoge i sl., tj. sakralni objekti, građevine, ustanove (vjerske i dr.), organizacije ili tijela, udruge, državne ili javne službe, povijesne ili kulturne znamenitosti, spomenici ili šta sve već one danas nisu postale, PRAVILNO se pišu na sljedeći način (ne uzimajući u obzir šta kaže ijedan jedan pravopis): Crkva sv. Ante (u značenju sintagme koja označava crkvu imena Crkva svetog Ante; nepravilno je Crkva sveti Ante ili Crkva sveti Anto), Crkva svetog Josipa, Bazilika sv. Petra, Katedrala svetog Josipa, Manastir bogorodice Marije itd. S druge strane, ako se crkva zove Sveti Ante ili Sveti Anto, riječ crkva se piše malim slovom, a ime crkve (po pravilu) velikim slovom prva riječ, a ostale malim, osim ako nisu same po sebi vlastita imena: crkva Sveti Ante / crkva Sv. Ante, odnosno crkva Sveti Anto / crkva Sv. Anto. Tako je i kod ustanove/građevine/objekta pod imenom Samostan Guča Gora (npr. „Bio sam u Samostanu Guča Gora.”), ali pošto u ovom slučaju naziv može imati užu i širu formu, ukoliko se ne želi naglasiti uža forma (puni naziv), šire se ime ukoliko se ispušta i shvaća opisno (bilo da je pridjev ili imenica) piše malim početnim slovom. Uže je ime obično u nominativu i među navodnicima kada se navodi zvanično, a bez navodnika kada se navodi nezvanično: samostan „Guča Gora” („Bio sam u samostanu „Guča Gora”.”) Tako se može napisati i Samostan „Guča Gora”, ali u primjeru Fabrika motora Sarajevo (ili, punim imenom, FAMOS – Fabrika motora Sarajevo, ili, samo FAMOS) apsolutno je nepravilno napisati Fabrika motora „Sarajevo” ili, još gore, fabrika motora „Sarajevo”, zato što je puni naziv institucije/građevine/objekta FAMOS – Fabrika motora Sarajevo (također je prihvatljivo i „FAMOS – Fabrika motora Sarajevo”, dok bi trebalo izbjegavati „Fabrika motora Sarajevo” ili „FAMOS”). Sličan slučaj je i s pisanjem imena ulica, aleja, trgova... Ako su riječi ulica, aleja, trg i sl. neizostavan dio imena nedvojbeno se pišu velikim početnim slovom kada stoje kao prvi u višečlanom (službenom) imenu: Ulica oslobođenja (nemoguće je reći „Živim u Oslobođenja.” jer je riječ ulica u ovom primjeru neizostavan dio višečlanog imena), Aleja šehida (nemoguće je reći „Živim u Šehida.” jer je riječ aleja u ovom primjeru neizostavan dio višečlanog imena), Trg obrane (nemoguće je reći „Živim na Obrane.” jer je riječ trg u ovom primjeru neizostavan dio višečlanog imena) itd. S druge strane, piše se ulica Aleja šehida, Ulica svetog Mateja, Ulica grada Mainza (kao puni službeni nazivi s neizostavnom riječi ulica, tj. aleja kod primjera Aleja šehida), ali pravilno je Ulica Ivana Lenca, Ulica Ćire Truhelke i sl. (kao puni službeni nazivi s poluizostavnom riječi ulica, naročito kada se naziv koristi u nominativu; kod imena ulica koje su dobile ime po određenim ličnostima riječ ulica je u 99% slučajeva dio službenog naziva), dok je pravilno ulica Put Rudine, ulica Ferhadija, ulica Prijedorska (ul. Prijedorska, u Prijedorskoj ulici, u Prijedorskoj) jer riječ ulica u ovim primjerima nije dio sužbenoga naziva itd., itd., itd., itd.

– Dakle, trebalo bi biti Katolička crkva, Pravoslavna crkva Srbije, Pravoslavna crkva u Srbiji, Pravoslavna srpska crkva (kao službeni nazivi ili parafraziranja službenog naziva), s tim da pravoslavna crkva u Srbiji, s druge strane, označuje „bilo koju crkvu u Srbiji koja je pravoslavna” (sl. kao i Stari most u Mostaru (puno ime građevine) i star/i most u Mostaru (bilo koji most u Mostaru koji je star / tačno određeni most u Mostaru koji je star, ne nužno Mimar Sinanov Stari most); stari Stari most u Mostaru (opisivanje Starog mosta u Mostaru); stari Stari most, u Mostaru (opisivanje skraćenog imena Starog mosta u Mostaru – Stari most, sa opisom da je isti smješten u Mostaru; Ali-pašin Most može označavati naselje u Sarajevu, dok Ali-pašin most može označavati ime mosta, ime književnog djela, ili samo sintagmu sastavljenu od posvojnog pridjeva nastalog od vlastite imenice i imenice čiju pripadnost označuje). Trebalo bi biti Careva džamija, Ali-pašina džamija, Begova džamija, džamija Aladža (ali ne Džamija Aladža jer je ime fočanske džamije samo Aladža; ne znam da li uopće i postoji primjer gdje je prva riječ džamija dio punog naziva pa da se piše velikim slovom), Zemunska sinagoga, Sinagoga u Zemunu (ali ne sinagoga u Zemunu jer to označuje bilo koju sinagogu koja je smještena u Zemunu), Sinagoga Zemun (ali ne sinagoga Zemun jer Zemun nije puni naziv sinagoge), Katolička crkva u Rumuniji, Pravoslavna crkva u Rusiji, Ruska pravoslavna crkva, ruska Pravoslavna crkva, ruska pravoslavna crkva (s različitim značenjima) itd.

– Primijetio sam da se pravopisi hrvatskoga, bosanskoga i srpskoga jezika nastoje što više udaljiti jedan od drugog iz nekih neobjašnjivih razloga; svi uvode nešto da jezici budu što različitiji (pisanje stranih imena, stavljanje točke iza rimskih brojeva ili arapskih ukoliko slijedi drugi pravopisni znak poslije, veliko početno slovo kod imena nepostojećih država i tvorevina itd.). Zašto, ne znam... Tako da Vi stavite što god hoćete, ali pravilno je ovako. Kakvi interesi gdje vladaju i zašto neko izmišlja netačna pravila, ko za koga radi te ko je onaj moćnik o kome ste pričali ja ne znam i ne interesira me. Pozdrav i hvala ako ste uspjeli sve pročitati i razumjeti... Potrošio sam malo vremena, nadam se da nije uzalud. Još jednom, pozdrav! --Obsuser (razgovor) 05:42, 29. prosinca 2014. (CET)

U ono što se ne razumijete...

Ne petljam se u ono šta ne razumijem, ali svaka abcčćddžđ štokavština je ipak štokavština kao što je i navedeno u engleskom članku (gdje piše da hrvatski, bosanski i srpski pripadaju štokavskom narječju) kome se suradnik Mir suprotstavlja... --Obsuser (razgovor) 02:35, 31. prosinca 2014. (CET)

Odgovor na vaše pritužbe

Poštovani, pravopisne pogreške su nastale kopiranjem brojki s engleske wikipedie te doslovnim prevođenjem datuma i nekih imena! Nadalje, pošto sam novi suradnik (mada sam već suradnik oko god. dana tek sam sada počeo nešto raditi) puno puta sam nadopunjavao tekst... iz tog razloga ima puno tih izmjena, ali valja napomenuti da sam svaki put prije nego što sam nešto snimio išao na gumb "PRIKAŽI KAKO ĆE IZGLEDATI".... Isto tako ja nisam pravio izmjene, nego stvarao nove članke pa se tu nemam što za kopirati tj stari tekst kako bih ga uređivao na svom računalu! A sve to sam već riješio s administratorom MaGa-om... Isto tako ovim putem bih vam se želio zahvaliti na brizi i vremenu utrošenom u kontroliranjem sadržaja kojeg sam unio na wikipediou, te vam poručujem da ću se skoncentrirati ubuduće!

--Ivanzu (razgovor) 03:16, 31. prosinca 2014. (CET)

Zastava M53, neslužbena izmjena

Jedini dokaz da je moj navod ispravan je moj otac, a bilo bi veoma čudno da navedem njega kao izvor. Od njega znam da je "Šarac" nadimak strojnice M53 te se ona nije zvala "ŠARAC M53" već Zastava M53 i nije imala nikakve veze sa njemačkom strojnicom MG 42(koja stoji u poveznici) osim što je bila njezina licencirana kopija.

Želio sam samo da piše ispravno. Bilokako bilo ispračavam se zbog svog postupka — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Kiki65 (razgovor • doprinosi) 09:23, 31. prosinca 2014.

[EDIT]: Proučio sam malo i Zastava M53 ne koristi navedeno streljivo na stranici Zastava M91(8x57mm IS), već 7.92x57mm Mauser. Također ni MG 42 koristi to streljivo nego isto kao i Zastava M53. Molio bih vas da vi onda promjenite taj dio teksta(8x57mm IS --> 7.92x57mm Mauser) pošto ja nemam iskustva u uređivanju teksta.

Ukoliko vam treba dokaz: Zastava M76, Zastava M53 — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Kiki65 (razgovor • doprinosi) 09:35, 31. prosinca 2014.

Novo lito

Sritna i uspješna Nova 2015 --Zeljko (razgovor) 11:29, 31. prosinca 2014. (CET)

Re: Je li ovo točno

Sredio sam te dve Zastave, M53 i M91. Tomandandy (razgovor) 13:01, 31. prosinca 2014. (CET)

Hrvatske ralje 2014

Pozdrav ! U vezi komentara , da to je ljetni uradak kako se izrazio MaGa, to je film koji traje nešto manje od sat vremena i snimljen je iz " zabave ", ali nije bitno , pokušao sam o tome napraviti stranicu na Wikipediji ali izbrisana je no to mi ništa ne znači.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Dome598 (razgovor • doprinosi) 20:16, 31. prosinca 2014.

Dingo

Obriši članak dingo, prepisan je odavde. Takvi nam članci ne trebaju --Zeljko (razgovor) 01:37, 3. siječnja 2015. (CET)

Guards

I ja kažen. Malo-pomalo sve i svašta. Splićanin (razgovor) 05:35, 3. siječnja 2015. (CET)

Zaklada veliko ili malo? Splićanin (razgovor) 05:42, 3. siječnja 2015. (CET)

Pomozi. Pod koje ime premjestiti ovaj članak: NHL/Sheraton Road Performer Award? Meni palo na pamet Sheratonova nagrada (NHL). Ili čak bez zagrada. Splićanin (razgovor) 06:10, 5. siječnja 2015. (CET)

Sheratonov najbolji gostujući nastupnik lige :D Splićanin (razgovor) 06:16, 5. siječnja 2015. (CET)

Od tada/Otada? Od tad/Otad? Splićanin (razgovor) 06:31, 5. siječnja 2015. (CET)

Još tri bivše individualne i jedna momčadska. Š'a je to meni? Otvoren sam za sve ideje oko implementiranja istih. Možda poveznica u {{NHL}} u stilu: Nagrade<br><small>(bivše)</small>, s time da (bivše) vodi na neki podnaslov ovoga članka? "Nagrade" u predlošku možda malo istaknuti, plava je (odnosno ljubičasta) poveznica u plavom dijelu predloška. Jednostavno! Splićanin (razgovor) 00:18, 6. siječnja 2015. (CET)

e

e --Kopriva111 (razgovor) 14:16, 5. siječnja 2015. (CET)

(bez naslova)

Ispravio sam netočnu transkripciju ruskih književnika, ali su promjene onemogućene. Upućen sam na pravila o transkripciji s ruskog i bjeloruskoga, a ondje me dočekao bućkuriš što ga je pisao neznalica koji nema pojma o slavenskim jezicima. Krajnje je vrijeme da se polupismeni ne petljaju u transkripciju i ne onemogućavaju znalce da poprave pogrješke.--Daruvarčanin (razgovor) 11:35, 6. siječnja 2015. (CET)--Daruvarčanin (razgovor) 11:35, 6. siječnja 2015. (CET)

Ortografija i ortoepija

Zahvaljujem na ispravku verzalnih u kurentne inicijale u dopuni članka o Bartoliju. Ako ste vidjeli u koju sam uru (turski: sahat) poslao taj prilog, nije čudan taj moj propust u (priznajem) prevođenju. Malo me zbunjuje druga izmjena: preostaci u preostatci. Dosad sam mislio da je to pravopisna dubleta. Ali ako nije, odnosno ako je morfonološka varijanta standard na hrvatskoj Wikipediji, onda ću morati mijenjati, pa će mi koncilski oci postati otci, a pokojnici će ići u Otčev dom. Dura lex sed lex. Bit će ortoepske zabave, recimo s patčjom pečenkom... Petci - to razumijem, da se izbjegne zabuna s imperativom "peci" (ipak ima idiota koji ne razabiru kontekst ako se spomenu "crni petci"), a sada su jamačno imperativni i svi svetci, Bože me občuvaj (što je preostatak imperativa u trećoj osobi, kao i "budi volja Tvoja").

Možda bih se morao preorijentirati na čakavsku Wikipediju, ali kakvi smo mi Hrvati, izbila bi odmah raspra je li nam to zajik (kako pišu sjeverni čakavci, pa je to i standardna forma kojom su označeni izvorni čakavski govornici na Wikipediji) ili jazik (kako je pisao i Marulić, a govorila moja praprababa Šegvićna).

Ala, nemojte ovo shvatiti (pre)ozbiljno. Zdravi i veseli bili, na dobro Van počelo i na dobro izašlo Novo lito! --Inoslav (razgovor) 12:32, 7. siječnja 2015. (CET)

Performer

Kako na hrvatski prevesti: performer? A, bome, izvođač. Performance je izvedba, eventualno predstava (ima u Filipovića još rješenja, ali sva su na istom tragu). Pozdravlja Vas korisnik, koji ne voli biti "user" :) --Inoslav (razgovor) 12:42, 7. siječnja 2015. (CET)

Izvođač je pojam iz više polja (izvođač radova). Mene performator podsjeća na perforator, a to mi je užasno tužno: ne spominji uže u kući obješenoga, ni perforator staru muškarcu :)

Uvijek bih optirao za riječ s našim korijenom i našim dočetkom, ako se već uvodi nov pojam, a za uvriježen dobar pojam ako mu širimo značenje (usp. računalo - u moja doba imalo je deset žica i na svakoj deset kuglica...) Veseli i zdravi bili. --Inoslav (razgovor) 12:01, 9. siječnja 2015. (CET)

Velika slova

Ja pisao "citav tekst" velikim slovima??? Nikad takav vandalizam sebi ne bih dopustio, ni u mailu, akamoli na Wikipediji! Jedino su u naslovu reference samo velika slova, a to je, naravno - copy/paste izvora. Naslov teksta je onakav kakav je u Slobodnoj Dalmaciji. Da je naslov teksta bio na kineskom, u mojoj referenci bila bi kineska slova. Kornjaca (razgovor) 21:02, 10. siječnja 2015. (CET)

LP

Dobro, kad ću ja uredit Montreal? Splićanin (razgovor) 18:17, 13. siječnja 2015. (CET)

Zašto uporno stavljaš/stavljate prednaglasnice odmah iza zagrada ili zareza? Zar ne shvaćaš/shvaćate da je to krivo? uhu neugodno? razlog zbog kojega se čelo mršti? Uistinu ne shvaćam. Splićanin (razgovor) 08:57, 14. siječnja 2015. (CET)

Ali zagrade su! :D Cila jedna bloketa teksta. Nisan, unutarnje uho čuje samo mene. Splićanin (razgovor) 09:15, 14. siječnja 2015. (CET)

Re:Do you need help?

Hello. Can you add some stub about the portal of Chile in this wiki? thanks and greetings.--Je7roi (razgovor) 01:59, 14. siječnja 2015. (CET)

Don't you have a portal about some nation of south america in croatian wikipedia?.--Je7roi (razgovor) 08:44, 14. siječnja 2015. (CET)

Really? Do you have some example?.--Je7roi (razgovor) 08:54, 14. siječnja 2015. (CET)

The information about chilean people with croatian origins is a good reference. Thanks.--Je7roi (razgovor) 09:23, 14. siječnja 2015. (CET)

Čov'k

Pravo da ti rečen, i meni je palo na pamet! :-) --Jure Grm, 16. dana mjeseca siječnja, godine Gospodnje dvijetisućepetnaeste u 08:55.

Hvala, Kubura, i - možda je kasno - sretna ti i ova godina!--Miha (razgovor) 17:54, 17. siječnja 2015. (CET)

Humska zemlja Hercegovina

Humska zemlja, s preusmjeravanjima Zahumlje i Hum (država) na Humska zemlja. Molim te uradiš ono što zahtjevam jer kad ja premjestim, nestane sva povijest izmjena. --Mostarac (razgovor) 17:58, 23. siječnja 2015. (CET)

Hvala, živio! --Mostarac (razgovor) 14:46, 25. siječnja 2015. (CET)

Možeš li ovo kategorizirati: Pop Dukljanin? --Mostarac (razgovor) 16:15, 25. siječnja 2015. (CET)

Rudolf Gerhart Bunk

Dragi Kubura, već sam zavapio za pomoć Roberti, ali zbog nečega se nije odazvala, možda je odsutna, pa isto molim i Vas, ako vam se dâ pomoći nespretnome. Naime, za članak Rudolf Gerhart Bunk ukrcao sam na Zajednički poslužitelj ilustracije koje nam je u tu svrhu ustupila vlasnica autorskih prava i Bunkova kći Bojana Denegri. Ne znam gdje sam i što pogriješio, ali očito jesam, pa se te ilustracije u tekstu ne vide (osim fotografije u infookviru). Molim Vas, pomozite, poučite me gdje sam pogriješio, odnosno pomozite da se ilustracije vide. Najljepše Vam zahvaljujem, --Inoslav (razgovor) 11:26, 26. siječnja 2015. (CET)

Mirno zanemarite gornju poruku. Već je sređeno, nemam pojma kako. Možda samo nisam bio dovoljno strpljiv. Pozdrav, --Inoslav (razgovor) 16:36, 27. siječnja 2015. (CET)

Hello

Da, da evo me ponekad se vratim i provirim šta ste to napravili u međuvremenu. ;)--BorisB. (razgovor) 09:02, 28. siječnja 2015. (CET)

Preslovljavanje

Slavenska imena koja su u izvorniku na ćirilici ne preslovljavamo kao u engleskom, nego prema pravopisu hrvatskog jezika. Kubura (razgovor) 05:43, 28. siječnja 2015. (CET)

Poštovani Kubura, oko imena i preslovljavanja mi treba više pomoći. U naprijed se zahvaljujem.-- — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Peace.sk (razgovor • doprinosi) 19:45, 28. siječnja 2015.

Jasno da mogu. Refa san se na fax, malo se vraćan i tu u formu. Naći će se i za w. vrimena. Splićanin (razgovor) 01:50, 31. siječnja 2015. (CET)

Runjanin

[6] Pozdrav Kuburo, možeš li to promijeniti? [7] Nemam dopuštenje a to treba promijeniti, jer nije bio crnogorski skladatelj.--Rovoobo Razgovor 06:57, 2. veljače 2015. (CET)

Samo još treba ono hrvatsko skladatelj ispraviti u hrvatski skladatelj :)--Rovoobo Razgovor 07:09, 2. veljače 2015. (CET)

Jezikoslovlje

Hvala amigo !--Čeha (razgovor) 13:54, 2. veljače 2015. (CET)

NK Inter-Zaprešić

Ej kubura pogledaj malo grb inter zaprešića. navodno se javio njihov tajnik, da grb nije u redu. Očeš pogledat. Moram ići. --Zeljko (razgovor) 00:14, 14. veljače 2015. (CET)

Vidi ta mi jr pisa čovik, meni i spidiju. Ajd pa sredi. L. noć --Zeljko (razgovor) 00:20, 14. veljače 2015. (CET)

Re: Istekla kratka kazna iz vremena Marije Terezije

Zdravo, Kubura!

Samo tri pitanja:

1. Koja bi to bila bitna razlika da sam zahtjev podnio 3. studenoga 2014. ili da sam to učinio 15. veljače 2015.?
2. Jesi li uopće pročitao zahtjev?
3. Možeš li mi napisati tko te ovlastio da postupaš uime svih administratora kojima sam se obratio na za to namijenjenoj stranici? Vrlo rado ću pročitati kakav diff ili štogod slično.

NAPOMENA. Molim te, ali ono zaista te molim da mi više ne ostavljaš ovakve pisanije po SZR-u, a još manje da ih naslovljavaš onako kako si ih naslovio. Budući da ne volim od drugih prešutno očekivati da naprave nešto kako treba, onda ću ti ovim putem reći da te zaista molim da i eventualni odgovori na ova tri pitanja budu jasni, kratki, koncizni, sažeti, jezgroviti i ne znam više koji sinonim da upotrijebim, a da ne moram strepiti da ću čitati nešto naliku onomu što mi je zagušilo SZR. Hvala na razumijevanju i nadam se da ćemo se, nakon što pročitam odgovore na ova tri pitanja, vratiti meritumu, tj. zahtjevu. Ako ne želiš komentirati zahtjev iz tko zna kojih razloga, slobodan si ne komentirati ga. Budi bez brige, ne mogu te prisiliti ni na što. Uostalom, da imam adminske alate kao ti i mnogi drugi, sigurno ih ne bih koristio onako kako ih ti koristiš. Srdačan pozdrav, Conquistador (razgovor) 07:41, 16. veljače 2015. (CET)

Re: Kolegina molba

Bok Kubura! Svatko od nas ima pravo na vlastito mišljenje i djelovanje: vratit ću suradnikov zahtjev na početak pa nek' se kolege o njemu očituju. Srdačan pozdrav,--Maestro Ivanković 11:56, 16. veljače 2015. (CET)

Arslan

Kubura, nisam siguran kako ti odgovoriti, nov sam ovdje. Trebalo bi dodati članak o don Anti Jeliću, velečasnom iz Sarajeva koji je izgradio crkvu na Alipašinom, utemeljio HKDD i još puno toga... Arslan Arie — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Arslan Arie (razgovor • doprinosi) 00:11, 19. veljače 2015.

Aurelijanove zidine

Molim preimenjovanje netočnog naziva Aurelijeve zidine u Aurelijanove zidine. Pozdrav! --Mostarac (razgovor) 15:26, 19. veljače 2015. (CET)

Jaroslav

Bok Kubura! Lijepo te molim, daj provjeri prijevode i transliteraciju u članku Jaroslav Jevdokimov, osobito eventualni prijevod vanjskih poveznica (to suradniku nisam dirao, samo sam uobličio). Unaprijed ti zahvaljujem za trud i dobru volju! Srdačan pozdrav,--Maestro Ivanković 15:07, 21. veljače 2015. (CET)

Molb(ic)a

Zdravo, Kubura!

Ne želim ti remetiti veselje koje ti pričinjava moja stranica za razgovor, ali nadam se da se slažemo oko toga da bi bilo veoma pristojno prema sugovorniku da prvo odgovoriš na pitanja koja su se vremenski pojavila prije tvoje zabave na mojem SZR-u. Poslije toga se slobodno možeš vratiti i nastavljati nizati redne brojeve kako već oni idu. (Što se mene tiče, slobodno možeš moj SZR zatrpati toliko da srušiš sav Wikimedijin server.) Hvala na razumijevanju. Srdačan pozdrav.

P. S. Na ovu poruku ne moraš odgovarati, ali ako hoćeš, možeš i nju svrstati u prekršaje. ;) Conquistador (razgovor) 17:39, 22. veljače 2015. (CET)

Pozdrav i malo informacija

Hej :) Tnx, interesantna karta, išao pogledati u Lisca (Čakavsko narječje 2009), o čemu je riječ.
Ovdje su prikazani poddijalekti. 7. su govori oko Premature; Tamo je slabo zastupljen fonem -h, čuva se t', to je jedini dio područja jugozapadno istarskog gdje nisu dominantne čakavske već štokavske osobine (iako se za Prematuru najčešće spominje Nadin kod Zadra, kao mjesto naseljavanja to je vjerojatno tek međustanica, Lisac čakavsko narječje, str. 62.).
Sjevernočakavski dijalekt dijeli na 4 poddijalekta; sjeveroistočni istarski, središnji istarski, primorski i otočni (str.85, ista knjiga).
U svakom slučaju, interesantna karta, tnx. Ma razmišljao sam napraviti i kartu poddijalekta i čakavštine, ali Lisac s njom nije baš izričit. Npr. za Jugozapadni Istarski poddijalekti nisu izričito navedeni, ima više govora, a za ostale jesu. S ovim bi možda to i mogao napraviti. --Čeha (razgovor) 00:02, 23. veljače 2015. (CET)

Imaš pravo; http://tinypic.com/view.php?pic=23vl1lh&s=8#.VOpoSS5UVVY , iako je to stariji način klasifikacije. Sad ga se uvrštava u čakavske ikavske, ali one sa štakavskom a ne šćakavskom isoglosom (dakle jugozapadnoistarski);

http://oi60.tinypic.com/2nqwl1h.jpg

p.s. jako dobro oko za detalje :)

--Čeha (razgovor) 00:44, 23. veljače 2015. (CET)

Evo, napravio :) https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Chackavian_subdialects.png --Čeha (razgovor) 11:33, 24. veljače 2015. (CET)

Ovo je isto jedna zanimljiva karta; http://s718.photobucket.com/user/Daniel__N/media/Karte/Istra_Kvarner_Luke17E0i1070_zpsbe9ea13d.png.html Lužetićka to malo drugačije dijeli, drugačije su i granice dijalekata i poddijalekti (npr. po njoj govor Pazina i Labina spada u isti poddijalekt, iako je u Labinu cakavica). A u sjeverni čakavski stavlja i naselja drugačijeg izgovora jata koje Lisac stavlja u druge dijalekte (srednje i južnočakavski).

Zanimljivi su kriteriji po kojima ih filtrira, osim jata, tu je i stražnji nazal (ovo o s kvačicom) i šwa (poluglas). Iako je šwa većinom prešlo u a, a stražnji nazal u [u] (djelom se javlja o u središnjoj Istri, a u buzeštini [a]/[o]. A zanimljive su i razlike s Liscem; http://oi60.tinypic.com/2nqwl1h.jpg . --Čeha (razgovor) 00:38, 25. veljače 2015. (CET)

Hvala :) Ma zanimljiva mi je ta tematika, a kako volim karte... Nije problem :) --Čeha (razgovor) 21:39, 25. veljače 2015. (CET)

Kad sam se već primio posla, napravio i za kajkavštinu; https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Kajkavian_subdialects_in_Cro_and_BiH.png pa za sve hr. poddijalekte;

https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Croatian_subdialects.png s time da su to Liščeve podjele (podjela kajkavskog je Lončaričeva, Lisac još nije napisao knjigu o kajkavštini). Drugi lingvisti neke od tih dijalekata (npr. slavonski) dijele drugačije; http://oi60.tinypic.com/2uo48.jpg (za ovo ću napraviti još par karata, a bit će i još jedna za novoštokavsku ikavicu). --Čeha (razgovor) 10:38, 27. veljače 2015. (CET)

Kulturna impresivnost

Ciao Kubura,
Pa jest, uzelo je vremena (kojeg bas i nemam) ali mislio sam da generacije koje dolaze trebaju vidjeti sto su im ostavile generacije koje je Haron prevezao na drugu stranu rijeke Stiks:). Pozz--El hombre (razgovor) 19:17, 25. veljače 2015. (CET)

Provjera

Bok Kuburo, Sokac121 me uputio na tebe [8] nakon što sam ga upitao [9] u svezi promjena u članku Sutorina gdje ih je (od 13. veljače 2015. do 14. veljače 2015.‎ godine) dosta napravljeno bez izvora. Možeš li ti to provjeriti ili znaš nekoga od suradnika koji to može?--Rovoobo Razgovor 09:49, 27. veljače 2015. (CET)

re:Nije trebalo na SZR

Istina, trebalo ga je izbrisati jer je prepisan. Ovdje je rečeno suradniku što nije dobro, ima seriju nesređenih članaka od kojih sam par prebacio na SZR, a za ostale sam ga upozorio. Moguće da je Anto Džeba lani umro, pa bi to trebalo provjeriti i uvrstiti u članak. LP!--MAN_USK ^recider 13:28, 3. ožujka 2015. (CET)

Jelka Miš

Hvala. Pogledat ću. Na Jelku Miš sam slučajno naletjela gledajući TV-kalendar. Nažalost malo je podataka o njezinu životu, tj. treba kopati dublje. Bilo bi super staviti i slike čipki i njezinih radova, ali... U svakom slučaju ima tu još prostora za poboljšanje. Za Škurla-Ilijić ću provjeriti u popisu učenica J. Miš koji sam našla u zborniku. Pozdrav Jelena Lijepa (razgovor) 17:46, 4. ožujka 2015. (CEST)

Korizmica

Korizmica je nešto novo za mene, toga nema u mom kraju. Zvuči jako dobro! Ne znam neko drugo ime za to.--Fraxinus (razgovor) 23:13, 6. ožujka 2015. (CET)

Izvor

Vezano za izvor o onom kardinalu - na en.wiki je isto svrstan u kategoriju fr. kardinali, a npr i slika njegovog grba piše da je to njegov kardinalski grb. [[File:Coat of Arms of Cardinal Richelieu.svg]]

Povijest Hrvatske

Ovo je tek početak, planiram svako razdoblje hrvatske povijesti proširiti! --Mostarac (razgovor) 19:15, 7. ožujka 2015. (CET)

Glavna beskidska staza

Bog,

Što se tiče "lanca Lubańa/e", na poljskom Lubań je muškog roda i sam mislio da bi bilo bolje napisati "lanac Lubańa" a ne "Lubańe". Ali, ako hrvatski nije moj materinji jezik, sigurne znate više za pravilan pravopis. Hvala na svim ostalim promjenama.

Lijep pozdrav,--Górołaz (razgovor) 22:30, 7. ožujka 2015. (CET)

Je li OK (HNL po rangovima)?

Pozdrav, zanima me je li po tebi u redu ovo šta sad radim sa našim nogometnim ligama vidljivo iz ovog predloška ili ove kategorije, mislim ovo je i previše posla da sam netko to obavi (toliko toga će ostati načeto i nedovršeno, a za ostalo se i neće nikakva podatka/tablice naći), ali je po meni preglednije i više enciklopedičnije u odnosu na ono što se dosad imalo. Također me zanima jesam li možda tu prekršio koju od smjernica Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju, posebno onu Wikipedija nije zbirka informacija. Mislim, tako sam slično radio i za rukomet ili vaterpolo, pa nije bilo zamjerke, ali bi ovdje trebalo biti dosta opsežnije s obzirom na samu masovnost nogometa kod nas.
Sad vidiš i koliko je smisla imala ona rasprava o kategoriji hrvatskih nogometnih klubova i stvaranje ove kategorije skupa sa pripadnim podkategorijama.
Pozdrav, Cybermb (razgovor) 08:29, 8. ožujka 2015. (CET)

Pomoć

Hvala na pomoći i upozorenjima koja ste naveli na mojoj stranici za razgovor. Nisam mnogo od onog znao pa hvala što ste mi objasnili. Trudit ću se od sada manje griješiti pri uređivanju wikipedije.--Kopriva111 (razgovor) 12:25, 8. ožujka 2015. (CET)