Bertram Brockhouse

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bertram Brockhouse
Bertram Brockhouse.jpg
Rođenje 15. srpnja 1918.
Smrt 13. listopada 2003.
Državljanstvo Kanada
Polje Fizika
Institucija Sveučilište McMaster
Alma mater Sveučilište u Britanskoj Kolumbiji
Sveučilište u Torontu
Poznat po Neutronska spektroskopija
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za fiziku (1994.)
Neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos.

Bertram Brockhouse ili punim imenom Bertram Neville Brockhouse (Lethbridge, Alberta, 15. srpnja 1918. – Hamilton, Ontario, 13. listopada 2003.), kanadski fizičar. Doktorirao (1950.) na Sveučilištu u Torontu u području fizike čvrstog stanja. Od 1950. istraživač u nuklearnom laboratoriju Chalk River (Ottawa), gdje se bavio pionirskim razvojem metoda neutronskog raspršenja za proučavanje kondenzirane tvari. Profesor fizike na Sveučilištu McMaster (od 1962. do 1984.). Dobio Nobelovu nagradu iz fizike (1994.) za razvoj neutronskog spektrometra (zajedno s Cliffordom Shullom). [1]

Neutronska spektroskopija[uredi VE | uredi]

Neutronska spektroskopija je tehnika za proučavanje nuklearnih procesa u kojima se pojavljuju slobodni neutroni. Kako se slobodni monoenergetski neutroni rijetko pojavljuju, određivanje njihove energije svodi se na određivanje energetskoga spektra mnoštva neutrona. Budući da se radi o električki nenabijenim česticama, proučavaju se preslikavanjem njihove energije na energiju drugih, nabijenih čestica, koje se zatim istražuju uz pomoć električnih i magnetskih polja, ili pak odabirom i označavanjem neutrona, bilo fizičkim odvajanjem neutrona po energijama na temelju njihove brzine (neutronski generator) ili odvajanjem monoenergetskih snopova s pomoću neutronske difrakcije. [2]

Neutronski generator[uredi VE | uredi]

Neutronski generator je akcelerator čestica niže energije (nekoliko stotina kiloelektronvolta), koji s pomoću prikladne nuklearne reakcije stvara relativno jak tok brzih neutrona. Bombardiranjem prikladnoga cilja (mete) ubrzanim nabijenim česticama (projektilima) nastaje nuklearna reakcija kojoj je rezultat izbacivanje brzih neutrona. Kao projektili služe gotovo uvijek jezgre težeg vodikova izotopa, deuterija, a kao meta upotrebljava se obično deuterij ili treći izotop vodika, tricij, i druge lake jezgre. Ukupni neutronski tok koji daje neutronski generator iznosi uglavnom od 107 do 1010 neutrona u sekundi. Brzi neutroni tih energija služe u nuklearnoj fizici kao projektili kojima se bombardiraju jezgre radi proučavanja njihovih svojstava. [3]

Neutronska difrakcija[uredi VE | uredi]

Neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos:

gdje je: n = 1, 2, 3, … , λ - valna duljina neutrona, d - razmak među ravninama kristala, a ϑ - kut upadnih neutrona na reflektirajuću ravninu. [4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Brockhouse, Bertram Neville, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  2. neutronska spektroskopija, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  3. neutronski generator, [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  4. neutronska difrakcija, [4] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.