Portal:Widra/Izabrani članak
Sisavci[uredi kôd]
Tjedan 33
Klokani (Macropodidae) su porodica iz reda Diprodontia, i svakako su, uz koale, najpoznatiji tobolčari i tipični pretstavnici životinja Australije. Ovu porodicu inače nazivaju još i pravi klokani. Ne odgovaraju sve vrste uobičajenoj predodžbi o klokanima. Upadljiva osobina gotovo svih vrsta su izraženo veliki stražnji udovi, značajno veći od prednjih. Samo klokani penjaši, koji su se prilagodili životu na drveću i ne kreću se više skačući, imaju stražnje i prednje udove podjednako dugačke. Rep im je dugačak, mišićav i najčešće obrastao dlakom, a životinje ga koriste kao oslonac, gotovo kao petu nogu, ili za održavanje ravnoteže. U građi tijela većina vrsta iz ove porodice su slične, ali se veličinom vrlo razlikuju, od vrsta iz roda Lagorchestas koje često teže samo od jednog do dva kilograma, pa do velikog crvenog klokana koji dosižu tjelesnu težinu do 90 kg.
...Cijeli članak
Tjedan 34
Afrički divlji pas (lat. Lycaon pictus) sisavac je mesožder iz porodice pasa, rasprostranjen jedino u Africi, obično u savanama i ostalim osvijetljenim šumskim područjima. U engleskom je jeziku također poznat pod nazivima kao što su afrički lovački pas, pjegavi pas i obojeni vuk, Wildehond u afrikaans jeziku, i Mbwa mwitu u shvahili jeziku. Jedina je vrsta unutar roda Lycaon. U starijoj literaturi ovu vrstu su nazivali hijenski pas, a danas ga nazivaju i afrički lovački pas. Krzno afričkog divljeg psa crne je, smeđkaste i bijele boje, prošarano mrljama različitih oblika i veličina. Njegovo znanstveno ime glasi Lycaon pictus, koje dolazi iz grčke riječi "obojeni vuk". Imaju dugačak i kitnjast rep, kao i velike, zaobljene uši. Niži dijelovi udova obično su svijetlije obojeni.
...Cijeli članak
Tjedan 35
Jeleni (Cervidae) su porodica životinja iz reda parnoprstaša (Artiodactyla). Porodica obuhvaća 45 vrsta, između ostalih jelene, srne, sobove i losove, a nastanjuju i Europu. Najupadljivije obilježje ove porodice je rogovlje koje kod različitih vrsta ima vrlo različite oblike, i uglavnom ih imaju samo mužjaci. Rogovi ove porodice bitno se razlikuju od rogova šupljorožaca. Građeni su od koštane supstance, i svake godine rastu iznova, dok su kod šupljorožaca trajni, i neprekidno rastu cijeli život. Veličina jelena je od vrste do vrste vrlo različita: dužina tijela kreće im se od 0,7 pa do 2,9 metara, visina u ramenima od 30 do 190 centimetara a težina od 7 pa do 800 kilograma. Najveća danas živuća vrsta je los, a najmanja južni pudu. Kod većine vrsta prisutan je spolni dimorfizam, što znači da su mužjaci znatno veći i teži od ženki. I oblik tijela je različit, pored vitkih tijela, neke vrste su nabijene građe, a noge su uvijek vitke i srazmjerno duge.
...Cijeli članak
Tjedan 36
Jednogrbe deve, dromedari a ponekad i arapske deve (Camelus dromedarius) je vrsta sisavaca iz roda deva starog svijeta u porodici deva (Camelidae). Odomaćene, rasprostranjene su velikim dijelovima Afrike i Srednjeg istoka kao tegleće i jahaće životinje, no u svom izvornom divljem obliku su izumrle. Njihovo izvorno ponašanje u divljini može se danas sresti još jedino na uvezenim pa podivljalim dromedarima u Australiji. Jednogrbe deve su najbolje poznati članovi porodice deva. Za razliku od baktrijskih odnosno dvogrbih deva, dromedari, kako im i ime govori, imaju samo jednu grbu. Od najsrodnije vrste, dvogrbe deve, razlikuju se već na prvi pogled jer imaju samo jednu grbu. Tijelo im može biti dugo od 225 do 345 cm, visina u ramenima kreće se od 180 pa do 230 cm, a mogu doseći težinu od 300 pa do 700 kilograma.
...Cijeli članak
Mitologija[uredi kôd]
Tjedan 37
Ahilej (grč. Ἀχιλλεύς, Akhilleús) junak je iz grčke mitologije, sin mirmidonskog kralja Peleja i nimfe Tetide. Kad je počeo Trojanski rat, sudjeluje u njemu na strani napadača. Štoviše, ne samo da sudjeluje nego je u Homerovoj Ilijadi predstavljen kao glavni junak na čelu svoje male vojske Mirmidonaca. Ubio je Hektora, trojanskog junaka i sina kralja Prijama. Ahilejevo grčko ime Ἀχιλλεύς, Akhilleús može biti raščlanjeno kao kombinacija od ἄχος (akhos) = "žalost", λαός (laos) = "ljudi", "pleme", "nacija". Odnosno, Ahilej je utjelovljenje ljudske tuge koja je tematika brojnih dijelova Ilijade, posebice Ahilejeva (za Patroklom).
...Cijeli članak/...Vidi arhiv
Tjedan 38
Nordijska mitologija dio je germanske mitologije (tzv. sjevernogermanska mitologija), ali je poznatija od mitologije ostalih germanskih naroda. Razlog tomu je činjenica da su narodi Skandinavije i Islanda pokršteni kasnije pa su, prema tome, duže njegovali svoja pretkršćanska vjerovanja. Zbog toga je nordijska mitologija daleko bogatija materijalom za proučavanje što je utjecalo da se danas u većini jezika termin nordijska mitologija koristi u širem smislu, za mitologiju svih germanskih naroda. Najveći dio izvora nastao je na Islandu između 12. i 14. stoljeća na staroislandskom ili staronordijskom jeziku, a koji je u to vrijeme bez većih poteškoća bio razumljiv i u Skandinaviji.
...Cijeli članak
Tjedan 39
Odisej (grč. Ὀδυσσεύς, Odusseús) glavni je lik u Homerovoj Odiseji koja opisuje Odisejeve pustolovine. Odisejeve su karakteristike mudrost, lukavost i oštroumnost. Odisejevo grčko ime ima nekoliko inačica: Ὀλυσσεύς, Olysseus, Οὐλιξεύς, Oulixeus, Οὐλίξης, Oulixes. U rimskoj mitologiji bio je znan kao lat. Ulixes ili Ulyssess (otud drugi naziv - Uliks). Prema Homeru njegovo ime znači "sin boli". Moguće je da dolazi od grčke riječi οδηγός, odēgós = vodič. Može značiti i "bol" u smislu da pati, jer na posljetku, Odisej u cijeloj priči boluje, ili psihički ili fizički.
Tjedan 40
Slavenska mitologija i slavenska religija razvijale su se kroz otprilike 3,000 godina. Pretpostavlja se da neki njeni dijelovi dolaze iz neolitika, ili čak mezolitika. Ova religija posjeduje brojne zajedničke značajke s ostalim religijama koje su potekle od protoindoeuropske religije. Ne nalik grčkoj ili egipatskoj mitologiji, ne postoje izvori iz prve ruke o proučavanjima slavenske mitologije. Unatoč nekim kontroverznim teorijama (primjerice, Velesova knjiga), ne može se dokazati kako su Slaveni imali ikakav oblik pisma prije kristijanizacije; iz tog razloga, sva njihova vjerska uvjerenja i tradicije vjerojatno su prenošene usmenim putem s generacije na generaciju, i potencijalno se zaboravile nakon stoljeća koja su uslijedila pri dolasku kršćanstva.
...Cijeli članak
Igre[uredi kôd]
Tjedan 41
Srednjoamerička igra loptom (španjolski: juego de pelota), igre loptom poznate kao tlachtli kod Asteka u Meksiku, pok-ta-pok ili pokyab kod Quichea u Gvatemali, lachi ili taladzi kod Zapoteca, tlaxtli kod susjednih Nahua skupina i u Sinaloi kao ulama, koja se javljala možda sve do Hohokama u Arizoni (Snaketown) i Novog Meksika, te na kraju igra batey kod Taino Indijanaca Antilske Amerike. Ove igre bile su vjerojatno manje-više slične, uobičajene u različitim periodima kod srednjoameričkih naroda prije dolaska Europljana. Mogu se smatrati najstarijim skupnim športom u povijesti.
...Cijeli članak
Tjedan 42
Tjedan43
U Rimskom Carstvu za vrijeme Cezara igrala se igra zvana paganica'. Prema legendi, igrala se sa savijenom palicom i kožnatom loptom, a zadatak je bio ugurati loptu u rupu u zemlji. Međutim, tadašnja lopta je bila promjera 10 do 18 centimetara, što nije ni približno današnjoj.
Tjedan 44
Još 1908. godine, pune tri godine prije nego što će u ove krajeve donijeti nogomet, splitski su studenti iz Praga na kupalište u gradu donijeli neobičnu igru koja se zvala vodeni polo, odnosno na engleskom water–polo. Kad se zna da na Bačvicama nema dovoljno dubokoga mora prilično je zabavno zamišljati kako su izgledale prve vaterpolske utakmice
Fiktivni likovi[uredi kôd]
Tjedan 45
Sherlock Holmes je fiktivni detektiv s kraja 19. i početka 20. stoljeća, koji se prvi put pojavio 1887. godine. Stvorio ga je škotski književnik i liječnik Arthur Conan Doyle. Stanovnik Londona, Sherlock Holmes je najpoznatiji po svom briljantnom korištenju logike odnosno dedukcije, i velikoj moći opažanja koje koristi u cilju rješavanja zamršenih slučajeva. On je možda najpoznatiji fiktivni detektiv i sigurno jedan od najpoznatijih likova u književnosti. Doyle je o Holmesu napisao četiri romana i 56 pripovjedaka. Skoro sve pripovijeda Holmesov prijatelj, asistent i biograf doktor Watson, osim dvije koje je pripovijedao sam Holmes i dvije koje su pripovijedane u trećem licu. Priče su ispočetka objavljivane u magazinskoj serijalizaciji (prva od njih, Grimizna studija (A Study in Scarlet), objavljena je 1887.), uglavnom u časopisu The Strand, u razdoblju od četrdeset godina. Tada je to bio popularan način izdavanja literature: djela Charlesa Dickensa izdavana su na sličan način.
...Cijeli članak
Tjedan 46
Tjedan47
"Bishoujo Senshi Sailor Moon " je naziv popularne mange (japanskog stripa), prema kojem je nešto kasnije snimljen i istoimeni anime (japanski crtani film), a zatim i mjuzikl (više njih, zapravo), te poseban "live action". Kreirano je i nekoliko igara za Gameboy, Playstation, Super Nintendo.
Autorica je Japanka imenom Naoko Takeući, i Bishoujo Senshi Sailor Moon je njen najpoznatiji rad koji ju je učinio slavnom u čitavom svijetu.
Sama Manga je podijeljena na 18 "knjiga".
...Više
Tjedan 48
Kanto, uvedena u Red, Blue i Yellow inačicama, prva je regija unutar Pokémon videoigara. Izravno je povezana s Johto regijom, iz koje igrač može pristupiti Kanto regiji kroz Pokémon Gold, Silver i Crystal igre. U ovim inačicama regija se geografski razlikuje od prvotnog stanja u igrama prve generacije.
Ptice[uredi kôd]
Tjedan 49
Golubovi (Columbidae) su porodica ptice iz reda Columbiformes. Rasprostranjeni su širom svijeta, a najveća raznolikost između vrsta postoji na području Indonezije i Australije. Zbijene su građe, imaju kratak vrat, te kratke i uske noseve.
Jednostavan naziv "golub" se najčešće odnosi na goluba pećinara jer on vrlo učestalo naseljava urbane sredine .Golublja gnijezda golubovi najčešće izrađuju od štapića pronađenih u prirodi.
Tjedan 50
Nojevke (Struthioniformes) ili kako ih još ponekad nazivaju ptice trkačice spadaju u red ptica koje ne lete. To su najveće ptice koje danas žive na zemlji. Iako imaju perje i zakržljale ostatke krila, ne mogu letjeti jer su vrlo teške a i nemaju dovoljno razvijenu prsnu, ili "letnu" muskulaturu.
U "ptice trkačice" se prije svega ubrajaju nojevke, teške i velike ptice. Jedino su ptice kiviji iz ove porodice nešto malo veće od pijetla. No, neki zoolozi u ovu grupu ubrajaju i tinamuovke kao skupinu loših letača, ili trkačica.
U ovu skupinu ubrajaju se slijedeće takse:
- u Africi noj, a na Madagaskaru je živjela slonovka koja je danas izumrla,
- u Australiji su to emu i kazuari,
- na Novom Zelandu su to kiviji i izumrli moa,
- u Južnoj Americi su to nandui i, ovisno o klasifikaciji, eventualno tinamuovke.
Tjedan 51
Galebi, često i galebovi, (Laridae) su porodica ptica iz reda močvarica.
Neki autori svrstavaju pomornike (Stercorariidae) i čigre (Sternidae) u ovu porodicu. Porodica obuhvaća u užem obujmu 6 rodova i oko 55 vrsta, koje gotovo sve spadaju u rod Larus.
Galebi su svojom veličinom od oko 30 do 80 cm veliki kao golubovi pa skoro kao orlovi. Imaju relativno uska, šiljasta krila i snažne, vitke kljunove s malo prema dole savijenim gornjim kljunom. Tri prema naprijed okrenuta prsta povezana su plivaćom kožicom, dok je četvrti vrlo kratak i okrenut prema natrag, a neke vrste ga uopće nemaju. Boja perja im je uglavnom bijelo siva, često crna na glavi, leđima i na krilima. Spolovi su jednakih boja, a mužjaci su nešto krupniji. Kod velikog broja vrsta mladunci su smeđe boje. Veće vrste trebaju četiri godine da u potpunosti dobiju perje boje odraslih ptica, dok je kod manjih vrsta za to potrebno dvije godine.
Tjedan 52
Ždralovi su porodica ptica iz reda ždralovki (Gruiformes). Porodica ima 15 vrsta koje žive širom svijeta, osim u Južnoj Americi i na Antarktici. U srednjoj i sjevernoj Europi živi ždral, vrsta iz potporodice pravih ždralova.
Fosilni nalazi dokazuju, da su pretci ovih ptica još prije 37 do 54 milijuna godina, znači da postoje još od trijasa.
Od najranijih vremena ždralovi su svojom pojavom, svadbenim plesom i vještinom letenja imali veliki utjesaj na ljude i mitologiju, književnost i pjesništvo. Ždralovi su velike, dugonoge i dugovrate ptice. Za razliku od sličnih ali ne i bliže srodnih čaplji, ždralovi lete ispruženog vrata. Pored toga, od čaplji se razlikuju i kraćim kljunom i uglavnom su i dosta veći.
Države[uredi kôd]
Tjedan 1
Republika Italija je država na jugu Europe. Sastoji se od poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedinu kopnenu granicu ima na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom, Švicarskom, Austrijom i Slovenijom. Također ima morsku granicu s Hrvatskom. Neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se unutar teritorija Italije. Talijani su potomci starih plemena koja su se još početkom prvog milenija p.n.e. nastanila u krajevima između Alpa, i po cijelom Apeninskom poluotoku i Siciliji. Ovi narodi bijahu različitog porijekla. Najstariji su svakako bili Liguri i Iliri, koje su talijanski preci potisnuli potkraj II. i početkom I. tisućljeća p.n.e.
...Cijeli članak
Tjedan 2
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi. Dio egipatskog teritorija, Sinajski poluotok, nalazi se na području Azije. Na zapadu graniči sa Libijom, na jugu sa Sudanom, na sjeveru sa Sredozemnim morem a na istoku sa Izraelom i Gazom.
Egipat se nalazi u sjevernoj Africi, između Sredozemnog i Crvenog mora, dok se Sinajski poluotok nalazi u jugozapadnoj Aziji.
Glavna je značajka ove zemlje velik kontrast između doline i delte Nila i okolnih pustinjskih prostora. Dolina Nila proteže se od juga prema sjeveru, poput zelene vrpce kroz pustinju i najveća je oaza na svijetu. Dno doline čini nekoliko viših prirodnih terasa i naplavne nizine. Kod Kaira se Nil dijeli na dva rukavca. Ondje počinje plodna delta Nila, kanalima ispresijecana nizina koja na sredozemnoj strani završava pojasom obalnih sprudova i plitkih laguna.
Tjedan 3
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD ili engleska USA (United States of America) je savezna republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Pacifičkog oceana na zapadu. Graniče na kopnu s Kanadom na sjeveru i Meksikom na jugu, dijeli morsku granicu s Rusijom na zapadu, i posjeduje skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50 država. Državljane Sjedinjenih Američkih Država obično nazivamo Amerikancima.
Kolumbo je 1492. doplovio do Amerike i tako započeo europsku kolonizaciju. Na području današnjeg SAD-a živjelo je tada oko 1.5 milijuna Indijanaca. Do prve polovice 18. stoljeća osnovano je 13 kolonija na Istočnoj obali. Broj stanovnika do 1776. iznosi već oko 2.5 milijuna.
Tjedan 4
Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more. Na sjeverozapadu graniči s Bolivijom, na sjeveroistoku s Brazilom te na jugozapadu s Argentinom. Uz Boliviju je jedina država na kontinentu bez izlaza na more ili ocean.
Rijeka Paragvaj dijeli zemlju na dva dijela: na sjeverozapadu je ravni i rijetko naseljeni Gran Chaco, dok je istok reljefno raznolikiji (na jugoistoku se nalazi najviši vrh, Cerro Pero, visok 842 m) i naseljeniji (u njemu živi 95% paragvajskog stanovništva).
Fizika[uredi kôd]
Tjedan 5
Atmosferski tlak je tlak na bilo kojem dijelu Zemljine atmosfere. U većini slučajeva atmosferski tlak se uzima jednak hidrostatskom tlaku koji uzrokuje Zemljina atmosfera koja se nalazi u stupcu iznad točke mjerenja.
Područja nižeg tlaka imaju manju masu atmosfere iznad sebe, apodručja s većim tlakom imaju veću. Sukladno tomu porastom nadmorske visine, smanjuje se stupac atmosfere poviše, i atmosferski tlak sukladno tome opada. Na morskoj razini atmosferski tlak je najveći, te je tim tlakom definiran tlak od jedne atmosfere.
...Cijeli članak
Tjedan 6
Temperatura je fizikalna veličina kojom se izražava toplinsko stanje neke tvari i jedna je od osnovnih veličina u termodinamici. Ona ovisi o tome koliko topline sadrži neko tijelo određene mase i tlaka. Temperatura ne može prelaziti s tijela na tijelo, nego prelazi toplina, a temperature se izjednačavaju.
Pojam temperature može se definirati na više načina. Osjećamo kada je neko tijelo toplije ili hladnije od našeg tijela, a uočavamo i fizikalne promjene obujma, tlaka i agregatnog stanja koje pri tome nastaju. Na temelju toga definirane su iskustvene temperaturne ljestvice kao što su Celzijeva i Fahrenheitova koje se i danas koriste u većini primjena. Za njih je svojstveno postojanje negativnih vrijednosti temperatura, jer je ishodište ljestvice utvrđeno proizvoljno. U fizici, a posebno termodinamici, temperatura se definira tako da je ishodište temperaturne ljestvice utvrđeno na temelju fizikalnih načela (apsolutna nula).
...Cijeli članak
Tjedan 7
.png)
Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. - Princeton, 18. travnja 1955.), čuveni njemački teoretičar fizike i jedan od najistaknutijih stvaratelja novog doba u fizici. Između 1905. i 1925. godine Einstein je promijenio naše razumijevanje prirode na svim razinama, od najmanjeg fotona pa do svemira kao cjeline. Stotinu godina poslije još uvijek istražujemo Einsteineov svemir.
Albert Einstein rođen je 14. ožujka 1879. u Ulmu, gradu na jugu Njemačke, u židovskoj obitelji koja nije bila osobito religiozna. Otac Hermann bio je trgovac kemikalijama i elektrotehničkim materijalom, a trgovao je najprije u Njemačkoj, zatim u Švicarskoj i potom u Italiji, te je poticao mladog Einsteina da postane inženjer, dok je majka Pauline naklonjena glazbi inzistirala da uči svirati violinu. Sestra Maja bila je dvije godine mlađa i slijedila je bratove stope školujući se u Švicarskoj.
...Cijeli članak
Tjedan 8
Materije sa labavo vezanim elektronima u vanjskim (obično nepotpunim) elektronskim ljuskama (putanjama), tzv. slobodnim elektronima, koji mogu preskakati s atoma na atom. Električni vodiči su dakle materijali u kojima postoje slobodni nositelji električnog naboja, pa zbog toga dobro vode električnu struju.
Slobodni nositelji električnog naboja mogu se gibati pod utjecajem električnog polja koje u vodiču nastaje kada se na njega dovede električni napon, a usmjereno gibanje tih nositelja je pojava koja se zove električna struja.
...Cijeli članak
Književnost[uredi kôd]
Tjedan 9
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. - Zagreb, 21. rujna 1938.) hrvatska je književnica koja je priznata u Hrvatskoj i u svijetu kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.
Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića. Otac Vladimir Mažuranić bio je pisac, odvjetnik i povjesničar. Djed joj je bio slavni političar, hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić, a baka Aleksandra Mažuranić, sestra jezikoslovca Dimitrija Demetra. Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na francuskome. S obitelji se iz Ogulina prvo preselila u Karlovac, potom u Jastrebarsko, i konačno u Zagreb.
...Cijeli članak
Tjedan 10
Ilijada (Ιλιάς) jedan je jedan od dva Homerova epa.
U 6. st. p.n.e. u Ateni za vrijeme Pizistrata dobila je današnji oblik. Pizistrat je ustanovio Panatinski praznik za vrijeme kojeg su se recitirale Homerove pjesme. Zato su i pripremljena državna izdanja tih pjesama čije se autorstvo pripisivalo nepoznatom slijepom piscu Homeru. Aleksandrijski su filolozi podijelili „Ilijadu” u 24 knjige prema broju slova u grčkome alfabetu. Sastoji se od 15 696 heksametara. Osnovni je motiv „Ilijade” srdžba jednog od najboljih ahejskih junaka, Ahileja, kojega je ljutito uvrijedio ahejski vođa Agamemnon.
Pripovijedaju se događaji iz desete godine Trojanskog rata, što su ga vodili Ahejci protiv trojanskog kralja Prijama, jer je njegov sin Paris oteo Helenu, ženu kralja Menelaja. Radnja obuhvaća period od pedeset i jednog dana.
...Cijeli članak
Tjedan 11
Prevedeno s grčkog jezika, drama znači radnja. Ona obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi. Dramska su književna djela posebno oblikovana tako da sadrže opis likova s naznakom nekih njihovih osobina, dijelove teksta koje glumci izgovaraju na pozornici i dijelove koji služe samo kao uputa glumcima i redatelju, a nazivaju se didaskalijama.
U drami nisu nužni opisi i pripovijedanje, nego glavne dijelove čini govor glumaca. Fabula dramskog teksta se ne pripovijeda, već se postiže izmjenom dramskih situacija. Dijalog (razgovor među likovima) i monolog (izlaganje jednog lika) bitna su sredstva književnog oblikovanja drame. Zbivanje na pozornici proizlazi iz djelatnosti likova. Drama ima svoj početak, sredinu i završetak. Podjeljena je na činove i prizore, a zanimanje gledatelja potiče neki sukob ili zaplet koji se na kraju razrješava. Taj sukob izaziva stalnu napetost koja je pokretač radnje i zanimanja gledatelja, a oni proizlaze iz suprotstavljanja likova.
...Cijeli članak
Tjedan 12
Carlo Collodi, pravo ime Carlo Lorenzini (Firenca, 24. studenog 1826. - Firenca, 26. listopada 1890.), talijanski književnik.
Najpoznatije djelo mu je "Neobičini doživljaji lutka Pinocchia".
Talijanski pisac i novinar Carlo Collodi rođen je 24. studenog 1826. godine u Firenzi kao Carlo Lorenzini. Odrastao je u obitelji kuhara Domenica i sluškinje Angele (rođ. Orzali) Lorenzini kao prvo od desetoro djece. Djetinjstvo je proveo u toskanskom selu Collodi (nedaleko grada Pescia) u kojem je rođena njegova majka i po kojem je kasnije uzeo svoj spisateljski pseudonim. Nakon završene osnovne škole u Collodiju poslan je na daljne rimokatoličko sjemenište Val d'Elsa kako bi postao svećenik. No, Carlo će prekinuti školovanje i početi raditi kao prodavač knjiga, a kasnije i kao novinar.
...Cijeli članak
Film[uredi kôd]
Tjedan 13
Nekada davno u nekoj izmišljenoj zemlji živjela je mlada Snjeguljica u koju se zaljubio jedan princ. No ona je živjela u dvorcu svoje zle maćehe/kraljice kojoj je čarobno zrcalo jednog dana reklo da je Snjeguljica ljepša od nje. Kraljica je odmah postala ljubomorna i zapovjedila je svojem lovcu da ju odvede duboko u šumu i tamo ubije. No lovac nije imao srca ubiti nedužnu Snjeguljicu, nego ju je upozorio na zlu kraljicu i pustio da pobjegne duboko u šumu.
...Cijeli članak
Tjedan 14
Formalna svečanost na kojoj se nagrade dodjeljuju je među najstarijim, najpoznatijim, najprestižnijim i najgledanijim filmskim svečanostima u svijetu.
Prva dodjela Oscara održana je u četvrtak, 16. svibnja 1929. u Hotel Roosevelt u Hollywoodu kako bi se odala počast filmskim postignućima 1927. i 1928. Domaćini su bili glumac Douglas Fairbanks i redatelj Cecil B. DeMille. Glumica Anita Page je jedina živa poznata osoba koja je prisustvovala svečanosti. 80. dodjela Oscara, koju je vodio Jon Stewart, održana je u nedjelju, 24. veljače 2008. u Kodak Theatreu u Hollywoodu, Los Angeles, Kalifornija.
...Cijeli članak
Tjedan 15
Steven Allan Spielberg, (Cincinnati, 18. prosinca 1946.), američki filmski redatelj, trostruki dobitnik Oscara i financijski najuspješniji filmaš u povijesti.
Tijekom karijere, Spielberg se u svojim filmovima dotaknuo mnogih tema i žanrova. Tijekom sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih, tri njegova filma: Ralje, E.T. i Jurski park postali su financijski najuspješniji filmovi u svojem vremenu. Tijekom svojih ranih godina kao redatelj, njegovi SF i pustolovni filmovi često su bili navođeni kao najviša dostignuća u snimanju blocbuster filmova modernog Hollywooda.
Njegov prvi profesionalni rad na televiziji bilo je režiranje jednog od segmenata za pilot epizodu serije Night Gallery. Isječak koji je snimio zvao se Oči, a u glavnoj ulozi nastupila je Joan Crawford.
...Cijeli članak
Tjedan 16
Monty Python je naziv grupe britanskih komičara koju su činili Graham Chapman, John Cleese, Terry Gilliam, Eric Idle, Terry Jones i Michael Palin. Grupa se okupila oko stvaranja televizijske serije Leteći cirkus Montyja Pythona, a zajedno su snimili i četiri filma, nekoliko glazbenih albuma i igrali kazališne predstave. Palin i Jones su se poznavali još od Oxfordskog sveučilišta, dok su Cleese i Chapman zajedno pohađali Cambridge, te se skupina tako okupila putem prošlih poznanstva da zajedno rade na projektu za Britansku televiziju BBC.
Serija je započela s emitiranjem 1969. i odmah je privukla veliku pozornost radi svojeg odskakanja od "standardnog" humora. Osebujnost onog što je prozvano "Python" stil sastojala se od skečeva koji bi se često smatrali besmislenim i međusobno nepovezanim, a nerijetko ne bi ni imali završetak, a u nekim slučajevima niti početak.
...Cijeli članak
Hrvatska[uredi kôd]
Tjedan 17
Tjedan 18
Hrvatska država izlazi na europsku pozornicu u ranom srednjem vijeku, i nakon nekoliko stoljeća samostalnosti, ulazi u personalnu uniju s Mađarskom, a obadvije države tijekom ratova s Turcima dolaze pod vlast Habsburgovaca, vladara Austrije, dok je primorski dio pod vlašću Venecije. U 19. stoljeću i Primorje i Dalmacija dolaze pod vlast Austrije, a dolazi i do oživljavanja hrvatskih težnji za ujedinjenjem zemalja i samostalnošću. Austro-Ugarska raspada se 1918. godine, a Hrvatska je uključena zajedničku državu sa Srbijom, Crnom Gorom i Slovenijom koja se na kraju zvala Kraljevina Jugoslavija. Nakon pokušaja uspostave samostalne države pod patronatom sila osovine u Drugom svjetskom ratu, Hrvatska postaje federalna jedinica ("republika") u novoj Jugoslaviji. Početkom 90-ih godina 20. stoljeća Jugoslavija se u krvavom ratu raspada, a Hrvatska postaje samostalna i međunarodno priznata država, s perspektivom ulaska u Europsku Uniju.
...Cijeli članak
Tjedan 19
Brač je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Brač je najveći srednjodalmatinski otok. Dug je oko 40 km, a širok prosječno 12 km. S ukupnom površinom od 395 km² je treći otok po veličini na Jadranu. Od kopna je Bračkim kanalom (najveće dubine 78m) udaljen 6 do 13 km. Prema zapadu je od otoka Šolte odvojen Splitskim vratima, a prema jugu od otoka Hvara Hvarskim kanalom (dubine 91 m).
Otok je izgrađen od karbonatno-vapnenačkih stijena, a nastao je prije otprilike 100 milijuna godina u razdoblju krede, ali tek u holocenu postaje otok.
Tjedan 20
Nacionalni park Plitvička jezera je hrvatski nacionalni park.
Plitvička jezera proglašena su nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine. Nacionalni park šumovit je planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i većih jezera kristalne modrozelene boje. Vodu dobivaju od brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena kaskadama i slapovima.
Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, biljno i životinjsko bogatstvo, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom, 1979. godine, među prvima u svijetu.
Računalne i video igre[uredi kôd]
Tjedan 21
Prvi je put u prodaju puštena 4. veljače 2000., i prodana je u više od 6.3 milijuna primjeraka zbog čega je postala najprodavanija računalna igra u povijesti. Zajedno s dodacima prodana je u više od 25 milijuna primjeraka. Od prvog puštanja u prodaju igre The Sims izašlo je sedam dodataka i nastavak igre, The Sims 2 (s vlastitim dodacima). Kao i većina drugih Maxisovih igara, The Sims se razlikuje od ostalih računalnih igara koje imaju jasno određen cilj. Umjesto toga, ova se igra posve usredotočuje na "živote" virtualnih ljudi koji se nazivaju "Simsi" ili "Simljani", a igrač dobiva kontrolu nad njihovim "svijetom" i dnevnim aktivnostima kao što su spavanje, hranjenje, kuhanje i kupanje.
Tjedan 22
Tetris (ruski "Тетрис") logička je videoigra, izdana na gotovo svim igraćim platformama. Jedna je od najpoznatijih videoigara uopće. Tvorac igre je, u lipnju 1985. bio ruski znanstvenik Aleksej Pažitnov (Алексей Пажитнов). Pažitnov je radio kao programer u računalnom centru Sovjetske akademije znanosti.
Ime "tetris" dolazi od grčkog prefiksa "tetra-" ("četiri"), jer su svi dijelovi sastavljeni od četiri segmenta, i tenisa, Pažitnovljevog omiljenog sporta. Verziju igre za IBM PC platformu napravili su Pažitnovljevi prijatelji Dmitrij Pavlovski i Vadim Gerasimov.
Igra (ili njeni brojni klonovi) se pojavila na gotovo svim igraćim konzolama, računalnim sustavima, kao i na uređajima kao što su džepni kalkulatori, mobilni telefoni, džepna računala i drugi. Tetris se čak pojavio kao dio umjetničke izložbe na sveučilištu Brown u SAD-u. Također je 2005. zauzeo treće mjesto u izboru "100 najvećih videoigara svih vremena" portala IGN.
Tjedan 23
Igrači preuzimaju igru boga jednog od 17 različitih naroda i bore se za nadmoć nad imaginarnim svijetom. Na najosnovnijoj razini, igra je slična Riziku: svijet je podijeljen na manje provincije koje izmjenjuju vlast nakon svake taktičke borbe. Istovremeno, slična je igri Civilization. Igrači koriste vojske ljudi i čudovišta kako bi odnijeli pobjedu u spomenutim borbama.
Prethodi joj igra Dominions: Priests, Prophets and Pretenders, dok je 29. rujna 2006. godine dobila svoj nastavak, Dominions 3: The Awakening.
Tjedan 24
Predstavljala je jednu od prvih igrica u kojoj je lik mogao hodati sa strane, dalje od širine ekrana. Igrica je ušla i u Guinessovu knjigu rekorda kao najprodavanija video igrica svih vremena (izdanje 1999. godine). U međuvremenu je doživjela brojne inkarnacije, a pojavili su se i igre klonovi po sličnom principu. Glavni lik Mario je postao gotovo zaštitni znak Nintenda, a jedno vrijeme je bio prepoznatljiviji među američkom djecom od Miki Mausa.
Glazba[uredi kôd]
Tjedan 25
Orkestar je instrumentalni glazbeni ansambl koji je obično prilično velik, sa sekcijama gudača, limenih glazbala, drvenih puhačkih glazbala, uglavnom i s udaraljkama. Izraz orkestar dolazi od naziva za mjesto ispred starogrčkih kazališnih pozornica rezerviranih za kor. Orkestar je kroz 17. i 18. stoljeće prolazio kroz razdoblje rasta u broju članova, ali se u sastavu tijekom 20. stoljeća promijenio jako malo.
Puni orkestar (od oko 100 članova) ponekad se može nazivati simfonijskim ili filharmonijskim orkestrom; ti prefiksi ne označavaju nikakvu strogu razliku bilo u instrumentalnom sastavu ili ulozi orkestra, ali mogu biti u razlikovanju različitih ansambala koji se nalaze u istom gradu (primjerice, Londonski simfonijski orkestar i Londonski filharmonijski orkestar).
Tjedan 26
Tjedan 27
Glazbeni kritičari danas često znaju Azru imenovati kao obaveznu glazbenu lektiru.
Branimir Johnny Štulić, lider grupe, rođen je u Skopju, u Makedoniji, zemlji gdje vječno sunce sja, 1953. godine. On je zarana primoran na česte promjene prebivališta zbog prirode očeva posla (časnik), te ključne godine odrastanja i afirmacije provodi u Zagrebu, gdje je upisao Filozofski fakultet ali samo da bi zadovoljio starce.
Već se tada gotovo fanatično odlučuje baviti glazbom. Važno je reći da su na njega najviše utjecali Beatlesi, ali prvenstveno radi ideje benda. Isto tako bio je lud za sevdahom što se očitovalo u prvoj fazi njegova glazbena rada kada je osnovao Balkan Sevdah Band. Svirali su gotovo sve od njegovih vlastitih pjesama, narodnjaka, pa do The Beatles.
Tjedan 28
Medicina[uredi kôd]
Tjedan 29
Kosti su povezivno tkivo koje podupire tjelesnu strukturu, a nalazi se kod većine životinja. Sve kosti u ljudskom tijelu zajedno čine ljudski kostur a zajedno s mišićima kosti čine sustav organa za kretanje. Čvrsti su dijelovi tijela. Između epifize i dijafize nalaze se zone rasta. Na tim zonama kost raste u dužinu dok okoštavanjem dijafize raste u širinu. Kost u dužinu raste do između 16. i 23. godine, a poslije toga samo u širinu, okoštavanjem (npr. kosti lubanje i lica). Kosti su međusobno povezane pokretljivim zglobovima i mišićima te su čvrste i jake.
Tjedan 30
Zrakoplovna medicina je grana preventivne medicine i medicine rada, koja proučava utjecaj letenja, zrakoplova i sredine u kojoj se ono obavlja na organizam letača, pratećeg letačkog osoblja, padobranaca, putnika u zračnom prometu itd.. i u praksi primjenjuje specifične metode preventivo medicinske zaštite u sprečavanju negativnog utjecaja letenja na život i zdravlje čovjeka i nastanak izvanrednih događaja i katastrofa (koje karakterizira veliki gubitak ljudskih života, materijalnih dobara i poremećaj ekoloških sustava). I pored postojanja mnogih problema, na koje je u svom okruženju naišlo zrakoplovstvo, liječnik zrakoplovne medicine je samo jedan, od mnogih visoko obrazovanih pojedinaca koji radi na minimiziranja mnogih nuspojava, tako da čovjek može i dalje imati nadmoć u zračnom prostoru.
Tjedan 31
Tjedan 32
Očna kirurgija ili oftalmokirurgija označava operacije koje se izvode na oku i njegovim adneksima obično od strane oftalmologa. Većinu operacija oka može izvodit iskusni opći oftalmolog, a složenije postupke izvodi oftalmolog koji je dodatno kvalificiran.
Oko je osjetljiv organ, koji zahtjeva veliku brigu prije, za vrijeme i nakon kirurškog postupka. Oftalmolog specijalist mora otkriti potrebu za specifičnim postupcima i biti odgovoran za sigurno provođenje postupka. Mnogi sveučilišni programi dopuštaju pacijentima da se izjasne žele li da ih operira liječnik specijalist ili specijalizant.
Reference[uredi kôd]