Slovenija: razlika između inačica
m Uklonjena promjena suradnika Hasoklobaso, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Jure Grm |
dodan zemljopis i gospodarstvo slovenije i neke tablice |
||
Redak 6: | Redak 6: | ||
zastava = Flag of Slovenia.svg | |
zastava = Flag of Slovenia.svg | |
||
grb = Coat of Arms of Slovenia.svg | |
grb = Coat of Arms of Slovenia.svg | |
||
lokacija = |
lokacija = EU location SLO.png| |
||
službeni_jezik = [[slovenski jezik|slovenski]] <b><sup>1)</sup></b> | |
službeni_jezik = [[slovenski jezik|slovenski]] <b><sup>1)</sup></b> | |
||
glavni_grad = [[Ljubljana]] | |
glavni_grad = [[Ljubljana]] | |
||
Redak 41: | Redak 41: | ||
==Zemljopis== |
==Zemljopis== |
||
Slovenija se nalazi Srednjoj Evropi na dodiru [[Alpe|Alpa]], [[Dinarsko gorje|Dinarskog gorja]], [[Panonska nizina|Panonske nizine]] i [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Klimu čini mješavina alpskog, sredozemnog i kontinentalnog podneblja. U sjeverozapadnom dijelu države prevladavaju Alpe s najvišim vrhom [[Triglav]]om (2864 m). U smjeru prema moru se prostire pokrajina [[Kras]]. Njen podzemni svijet skriva najveličanstvenije podzemne galerije u [[Europa|Europi]], a to su [[Postojnska jama]] i [[Škocjanske jame]] koje su isklesale podzemne vode. Potonja se nalaze na [[Unesco]]vom popisu kulturne i prirodne baštine. Više od polovine površine pokrivaju [[šuma|šume]] - 1.163.812 ha (u Europi veći postotak šuma imaju samo [[Finska]] i [[Švedska]]). U Sloveniji je zakonom zaštićeno približno 8 % ozemlja. Najveće područje zauzima [[Triglavski nacionalni park]] (83.807 ha). Geološka prošlost, različitosti u [[reljef]]u (od morske površine do 2864 m nadmorske visine) te činjenica, da se Slovenija rasprostire na četiri biogeografska područja, omogućili su bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta. U Sloveniji uspijeva 3000 [[papratnjače|papratnjača]] i [[cvjetnjače|cvjetnjača]] te 50.000 različitih životinjskih vrsta. Brojni su i razni biljni i životinjski [[endem]]i. |
|||
[[Slika:Si-4geographic-regions.jpg|thumb|lijevo|320px|Geografske cjeline Slovenije]] |
|||
=== Prirodne znamenitosti === |
|||
* [[Triglavski nacionalni park]] |
|||
* [[Kraška jama|Kraške jame]] |
|||
* [[Robanov kot]] |
|||
* [[Topla (dolina)|Topla]] |
|||
* [[Notranjski Snežnik]] |
|||
* [[Rakov Škocjan]] |
|||
* [[Krakovski gozd]] |
|||
* [[Donačka gora]] |
|||
* [[Kozlerjeva gošča]] |
|||
* [[Divje jezero]] |
|||
* [[Cerkniško jezero]] |
|||
* [[Bledsko jezero]] |
|||
* [[Sečoveljske soline]] |
|||
===Ostali podaci=== |
|||
⚫ | |||
* najviši vrh: [[Triglav]] (2864 m) |
* najviši vrh: [[Triglav]] (2864 m) |
||
* najsjevernija točka: 46° 52' 37,52" [[SGŠ]], 16° 14' 18,14" [[IGD]], naselje Budinci u općini [[Šalovci]], |
* najsjevernija točka: 46° 52' 37,52" [[SGŠ]], 16° 14' 18,14" [[IGD]], naselje Budinci u općini [[Šalovci]], |
||
Redak 55: | Redak 75: | ||
{{glavni|Povijest Slovenije}} |
{{glavni|Povijest Slovenije}} |
||
[[Slaveni|Slavenski]] preci današnjih Slovenaca vjerojatno su se doselili na područje Slovenije u [[6. stoljeće|6. stoljeću]].U [[7. stoljeće|7. stoljeću]] je nastala [[Karantanija]], prva država Slovenaca i jedna od prvih slavenskih država. [[745.]] godine Karantanija gubi neovisnost i pada pod vlast [[Bavarska|Bavarske]], koja opet postaje dio [[Franačka|franačke države]]. Stanovništvo se [[kršćanstvo|pokrštava]]. Oko [[1000.]] godine napisani su ''[[Brižinski spomeniki]]'', prvi pisani dokument na [[slovenski jezik|slovenskom]]. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] veći dio današnje Slovenije pada pod vlast [[Habsburg|Habsburgovaca]], koji kasnije postaju [[Austro-Ugarska]]. Slovenija se tada dijeli na četri pokrajine: [[Kranjska|Kranjsku]], [[Goriška|Gorišku]], [[Štajerska|Štajersku]] i [[Koroška|Korošku]]. Godine [[1848.]] brojne narode zahvaća [[narodni preporod]], pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju. Kad se [[1918.]] godine raspala Austro-Ugarska, a [[Italija]] zauzela pokrajine [[Primorska|Primorsku]] i [[Istra|Istru]], kao i dijelove [[Dalmacija|Dalmacije]], osnovana je [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] koja se brzo ujedinila sa Kraljevinom Srbijom u [[Kraljevina SHS|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]] i ta se [[1929.]] preimenovala u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. Kraljevina Jugoslavija se raspala u [[Drugi svjetski rat|2. svjetskom ratu]], a Slovenija je potom postala dio [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]], službeno proglašene [[29. studenog]] [[1943.]] Današnja Slovenija je na temelju plebiscita proglasila neovisnost od [[SFRJ]] [[25. lipnja]] [[1991.]] |
|||
[[Slaveni|Slavenski]] preci današnjih Slovenaca vjerojatno su se doselili na područje Slovenije u [[6. stoljeće|6. stoljeću]]. |
|||
U [[7. stoljeće|7. stoljeću]] je nastala [[Karantanija]], prva država Slovenaca i jedna od prvih slavenskih država. |
|||
[[745.]] godine Karantanija gubi neovisnost i pada pod vlast [[Bavarska|Bavarske]], koja opet postaje dio [[Franačka|franačke države]]. |
|||
Stanovništvo se [[kršćanstvo|pokrštava]]. |
|||
Oko [[1000.]] godine napisani su ''[[Brižinski spomeniki]]'', prvi pisani dokument na [[slovenski jezik|slovenskom]]. |
|||
U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] veći dio današnje Slovenije pada pod vlast [[Habsburg|Habsburgovaca]], koji kasnije postaju [[Austro-Ugarska]]. |
|||
Slovenija se tada dijeli na četri pokrajine: [[Kranjska|Kranjsku]], [[Goriška|Gorišku]], [[Štajerska|Štajersku]] i [[Koroška|Korošku]] . |
|||
Godine [[1848.]] brojne narode zahvaća [[narodni preporod]], pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju. |
|||
Kad se [[1918.]] godine raspala Austro-Ugarska, a [[Italija]] zauzela pokrajine [[Primorska|Primorsku]] i [[Istra|Istru]], kao i dijelove [[Dalmacija|Dalmacije]], osnovana je [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] koja se brzo ujedinila sa Kraljevinom Srbijom u [[Kraljevina SHS|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]] i ta se [[1929.]] preimenovala u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. |
|||
Kraljevina Jugoslavija se raspala u [[Drugi svjetski rat|2. svjetskom ratu]], a Slovenija je potom postala dio [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]], službeno proglašene [[29. studenog]] [[1943.]] |
|||
Današnja Slovenija je na temelju plebiscita proglasila neovisnost od [[SFRJ]] [[25. lipnja]] [[1991.]] |
|||
==Politika== |
==Politika== |
||
{{glavni|Politika Slovenije}} |
{{glavni|Politika Slovenije}} |
||
⚫ | |||
Slovenski [[šef države]] je predsjednik, koji se bira svakih pet godina. Izvršnu vlast ima predsjednik vlade i njegov kabinet ministara. |
Slovenski [[šef države]] je predsjednik, koji se bira svakih pet godina. Izvršnu vlast ima predsjednik vlade i njegov kabinet ministara. |
||
Redak 90: | Redak 89: | ||
* [[Hrvatsko-slovenski odnosi]] |
* [[Hrvatsko-slovenski odnosi]] |
||
* [[Otvorena pitanja u odnosima Hrvatske i Slovenije]] |
* [[Otvorena pitanja u odnosima Hrvatske i Slovenije]] |
||
⚫ | |||
== Stanovništvo == |
== Stanovništvo == |
||
Redak 111: | Redak 108: | ||
[http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7] |
[http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7] |
||
==Gospodarstvo== |
|||
{{glavni|Gospodarstvo Slovenije}} |
|||
Slovenija je gospodarsko vrlo razvijena država. Najbolje je razvijena među [[tranzicijska država|tranzicijskim državama]] sa starom rudarskom, industrijskom i obrtničkom tradicijom. [[Poljoprivreda]] je od manjeg značaja, a obrađeno je samo 12 % površine. U turizmu su značajna primorska ljetovališta ([[Piran]], [[Portorož]], [[Izola]], [[Koper]], [[Ankaran]], [[Debeli rtič]]), skijaška središta ([[Maribor]], [[Kranjska gora]], [[Vogel]], [[Kanin]], [[Rogla]]) i toplice ([[Radenci]], [[Moravske Toplice]], [[Terme Čatež]], [[Terme Dobrna]], [[Lendava]], [[Maribor]], [[Ptuj]], [[Šmarješke Toplice]]). |
|||
==Kultura== |
==Kultura== |
||
Redak 121: | Redak 124: | ||
==Teritorijani ustroj== |
==Teritorijani ustroj== |
||
[[Datoteka:Obcine Slovenija 2005.png|350px|desno|mini|Karta podjele Slovenije na općine (godine 2005)]] |
[[Datoteka:Obcine Slovenija 2005.png|350px|desno|mini|Karta podjele Slovenije na općine (godine 2005)]] |
||
Prema Ustavu Repubike Slovenije, općina ([[slovenski]] ''občina'') je samoupravna lokalna zajednica (tj. jedinica lokalne samouprave), koja obuhvaća područje jednog ili više naselja koja su povezana zajedničkim potrebama i interesima stanovnika. Po slovenskom Zakonu o lokalnoj samoupravi, općina mora imati najmanje 5000 stanovnika, ali ima i onih koje zbog zemljopisnih, pograničnih, nacionalnih, povijesnih ili gospodarskih razloga imaju taj status iako imaju manje od 5000 stanovnika . U djelokrug općine spadaju poslovi lokalnog značaja koje općina može obavljati samostalno i koji se tiču samo stanovnika općine. [[Grad]] može dobiti status [[gradska općina|gradske općine]] ([[slovenski]] ''mestna občina'') ako ima više od 10000 stanovnika te predstavlja zemljopisno, gospodarsko i kulturno središte područja koje mu grvitira. Međutim taj status može dobiti i općina zbog povijesnih razloga. Na gradsku općinu država može prenijeti poslove iz svoje nadležnosti, a koji utječu na razvoj grada. |
Prema Ustavu Repubike Slovenije, općina ([[slovenski]] ''občina'') je samoupravna lokalna zajednica (tj. jedinica lokalne samouprave), koja obuhvaća područje jednog ili više naselja koja su povezana zajedničkim potrebama i interesima stanovnika. Po slovenskom Zakonu o lokalnoj samoupravi, općina mora imati najmanje 5000 stanovnika, ali ima i onih koje zbog zemljopisnih, pograničnih, nacionalnih, povijesnih ili gospodarskih razloga imaju taj status iako imaju manje od 5000 stanovnika . U djelokrug općine spadaju poslovi lokalnog značaja koje općina može obavljati samostalno i koji se tiču samo stanovnika općine. [[Grad]] može dobiti status [[gradska općina|gradske općine]] ([[slovenski]] ''mestna občina'') ako ima više od 10000 stanovnika te predstavlja zemljopisno, gospodarsko i kulturno središte područja koje mu grvitira. Međutim taj status može dobiti i općina zbog povijesnih razloga. Na gradsku općinu država može prenijeti poslove iz svoje nadležnosti, a koji utječu na razvoj grada. |
||
Slovenija je od sredine [[2006.]] godine podijeljena na 210 [[općina]], među kojima njih 11 ima status gradske općine (označene s *). |
Slovenija je od sredine [[2006.]] godine podijeljena na 210 [[općina]], među kojima njih 11 ima status gradske općine (označene s *). |
||
[[Slika:Ljubljana from the Castle.JPG|thumb|400px|Pogled s Ljubljanskog grada]] |
|||
{| |
{| |
||
|- |
|- |
||
Redak 348: | Redak 349: | ||
Iako zakonski nigdje nije regulirano, Slovenija je podjeljena i na pokrajine (u zemljopisnom smislu), odnosno na regije. Tako je za potrebe državne statistike država podjeljena na [[Statističke regije Slovenije|12 regija]]. |
Iako zakonski nigdje nije regulirano, Slovenija je podjeljena i na pokrajine (u zemljopisnom smislu), odnosno na regije. Tako je za potrebe državne statistike država podjeljena na [[Statističke regije Slovenije|12 regija]]. |
||
[[Slika:Slovenia Regions.png|thumb|400px|Statističke regije]] |
|||
# [[Pomurska regija]] |
|||
# [[Podravska regija]] |
|||
# [[Koruška regija]] |
|||
# [[Savinjska regija]] |
|||
# [[Zasavska regija]] |
|||
# [[Donjoposavska regija]] |
|||
# [[Jugoistočna Slovenija]] |
|||
# [[Srednjoslovenska regija]] |
|||
# [[Gorenjska regija]] |
|||
# [[Notranjsko - kraška regija]] |
|||
# [[Goriška regija]] |
|||
# [[Obalno - kraška regija]] |
|||
Ustav Republike Slovenije dopušta šire samoupravne zajednice, odnosno pokrajine, na koje pak država može prenijeti neke poslove iz svog djelokruga. |
Ustav Republike Slovenije dopušta šire samoupravne zajednice, odnosno pokrajine, na koje pak država može prenijeti neke poslove iz svog djelokruga. |
||
==Promet== |
==Promet== |
||
{{glavni|Promet Slovenije}} |
{{glavni|Promet Slovenije}} |
||
[[Slika:Slovenia map.png|thumb|lijevo|400px|Promet u Sloveniji]] |
|||
⚫ | |||
==Državni blagdani (neradni dani)== |
==Državni blagdani (neradni dani)== |
Inačica od 21. ožujka 2009. u 15:51
Republika Slovenija Republika Slovenija | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo nema | |||||
Himna Zdravljica | |||||
Položaj Slovenije | |||||
Glavni grad | Ljubljana | ||||
Službeni jezik | slovenski 1) | ||||
Državni vrh | |||||
- Predsjednik | Danilo Türk | ||||
- Predsjednik Vlade | Borut Pahor | ||||
Neovisnost | od SFRJ 25. lipnja 1991. | ||||
Površina | 150. po veličini | ||||
- ukupno | 20.273 km2 | ||||
- % vode | 0,6 % | ||||
Stanovništvo | 142. po veličini | ||||
- ukupno (2009) | 2.053.014 | ||||
- gustoća | 101/km2 | ||||
BDP (PKM) | procjena 2005. | ||||
- ukupno | 48.690 milijardi $ (81.) | ||||
- po stanovniku | 28,010 $ (21.) | ||||
Valuta | Euro 2) (100 centa) | ||||
Pozivni broj | +386 | ||||
Vremenska zona | UTC +1 UTC +2 ljeti | ||||
Internetski nastavak | .si | ||||
1) Talijanski i mađarski priznati su kao službeni jezici u nekim graničnim općinama; 2) Do 1. siječnja 2007. slovenski tolar |
Republika Slovenija je podalpska, a manjim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.
Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.
Zemljopis
Slovenija se nalazi Srednjoj Evropi na dodiru Alpa, Dinarskog gorja, Panonske nizine i Sredozemlja. Klimu čini mješavina alpskog, sredozemnog i kontinentalnog podneblja. U sjeverozapadnom dijelu države prevladavaju Alpe s najvišim vrhom Triglavom (2864 m). U smjeru prema moru se prostire pokrajina Kras. Njen podzemni svijet skriva najveličanstvenije podzemne galerije u Europi, a to su Postojnska jama i Škocjanske jame koje su isklesale podzemne vode. Potonja se nalaze na Unescovom popisu kulturne i prirodne baštine. Više od polovine površine pokrivaju šume - 1.163.812 ha (u Europi veći postotak šuma imaju samo Finska i Švedska). U Sloveniji je zakonom zaštićeno približno 8 % ozemlja. Najveće područje zauzima Triglavski nacionalni park (83.807 ha). Geološka prošlost, različitosti u reljefu (od morske površine do 2864 m nadmorske visine) te činjenica, da se Slovenija rasprostire na četiri biogeografska područja, omogućili su bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta. U Sloveniji uspijeva 3000 papratnjača i cvjetnjača te 50.000 različitih životinjskih vrsta. Brojni su i razni biljni i životinjski endemi.
Prirodne znamenitosti
- Triglavski nacionalni park
- Kraške jame
- Robanov kot
- Topla
- Notranjski Snežnik
- Rakov Škocjan
- Krakovski gozd
- Donačka gora
- Kozlerjeva gošča
- Divje jezero
- Cerkniško jezero
- Bledsko jezero
- Sečoveljske soline
Ostali podaci
- najviši vrh: Triglav (2864 m)
- najsjevernija točka: 46° 52' 37,52" SGŠ, 16° 14' 18,14" IGD, naselje Budinci u općini Šalovci,
- najjužnija točka: 45° 25' 18,34" SGŠ, 15° 10' 56,06" IGD, naselje Damelj u općini Črnomelj,
- najistočnija točka: 46° 28' 33,76" SGŠ, 16° 36' 07,69" IGD, naselje Benica u općini Lendava,
- najzapadnija točka: 46° 17' 54,05" SGŠ, 13° 23' 47,81" IGD, u naselju Breginj u općini Kobarid.
- geometrijsko središte Slovenije
- najduža rijeka: Sava (218 km u Sloveniji) - najduža rijeka sasvim u Sloveniji: Savinja 95 km
- najveće jezero: Bohinjsko jezero
- najveći grad: Ljubljana
Povijest
Slavenski preci današnjih Slovenaca vjerojatno su se doselili na područje Slovenije u 6. stoljeću.U 7. stoljeću je nastala Karantanija, prva država Slovenaca i jedna od prvih slavenskih država. 745. godine Karantanija gubi neovisnost i pada pod vlast Bavarske, koja opet postaje dio franačke države. Stanovništvo se pokrštava. Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomeniki, prvi pisani dokument na slovenskom. U 14. stoljeću veći dio današnje Slovenije pada pod vlast Habsburgovaca, koji kasnije postaju Austro-Ugarska. Slovenija se tada dijeli na četri pokrajine: Kranjsku, Gorišku, Štajersku i Korošku. Godine 1848. brojne narode zahvaća narodni preporod, pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju. Kad se 1918. godine raspala Austro-Ugarska, a Italija zauzela pokrajine Primorsku i Istru, kao i dijelove Dalmacije, osnovana je Država Slovenaca, Hrvata i Srba koja se brzo ujedinila sa Kraljevinom Srbijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca i ta se 1929. preimenovala u Kraljevinu Jugoslaviju. Kraljevina Jugoslavija se raspala u 2. svjetskom ratu, a Slovenija je potom postala dio socijalističke Jugoslavije, službeno proglašene 29. studenog 1943. Današnja Slovenija je na temelju plebiscita proglasila neovisnost od SFRJ 25. lipnja 1991.
Politika
Slovenski šef države je predsjednik, koji se bira svakih pet godina. Izvršnu vlast ima predsjednik vlade i njegov kabinet ministara.
Parlament ima dva doma: Državni zbor i Državni svet. Državni zbor ima 90 zastupnika, koji se dijelom biraju izravno, a dijelom razmjerno. Državni svet ima 22 zastupnika, koji zastupaju važne društvene, gospodarske, strukovne i regionalne skupine. Parlamentarni izbori održavaju se svake četiri godine.
Vidi još:
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2002. Slovenija je imala 1.964.036 stanovnika. Etnički sastav je bio sljedeći: Slovenci 83.1%, Srbi 2%, Hrvati 1.8%, Bošnjaci 1.1% i drugi.
Velike razlike u broju stanovnika srpske, hrvatske i bošnjačke nacionalnosti između zadnja dva popisa imaju izvor u činjenici da su slovenske vlasti 26. veljače 1992. brisale iz registra stalnih stanovnika 18.305 građana navedenih nacionalnosti s popisa stanovnika, oduzele im državljanstvo te ih proglasile stranim državljanima. Slučaj je dospio i do Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu. "Izbrisani" već preko desetljeće i pol ne mogu ostvariti svoja građanska i ljudska prava u Sloveniji.
Rezultati prethodnih popisa
- 1991. ( Popis promijenjen i priklađen standardima EU-a po kojem se broje samo stanovnici sa stalnim prebivalištem u državi ) - 1.913.355 stanovnika (Slovenci 88.3%, Hrvati 2.8%, Srbi 2.5%, Bošnjaci 1.4%)
- 1991. - 1.965.986 stanovnika: 1.727.000 Slovenaca ili 87.8 %, 54.212 Hrvata ili 2.8 %, 47.911 Srba ili 2.4 %, 26.867 Bošnjaka ili 1.4 %, 8.503 Mađara, 3.064 Talijana, 2.293 Roma i drugi.
Gospodarstvo
Slovenija je gospodarsko vrlo razvijena država. Najbolje je razvijena među tranzicijskim državama sa starom rudarskom, industrijskom i obrtničkom tradicijom. Poljoprivreda je od manjeg značaja, a obrađeno je samo 12 % površine. U turizmu su značajna primorska ljetovališta (Piran, Portorož, Izola, Koper, Ankaran, Debeli rtič), skijaška središta (Maribor, Kranjska gora, Vogel, Kanin, Rogla) i toplice (Radenci, Moravske Toplice, Terme Čatež, Terme Dobrna, Lendava, Maribor, Ptuj, Šmarješke Toplice).
Kultura
Književnici
Teritorijani ustroj
Prema Ustavu Repubike Slovenije, općina (slovenski občina) je samoupravna lokalna zajednica (tj. jedinica lokalne samouprave), koja obuhvaća područje jednog ili više naselja koja su povezana zajedničkim potrebama i interesima stanovnika. Po slovenskom Zakonu o lokalnoj samoupravi, općina mora imati najmanje 5000 stanovnika, ali ima i onih koje zbog zemljopisnih, pograničnih, nacionalnih, povijesnih ili gospodarskih razloga imaju taj status iako imaju manje od 5000 stanovnika . U djelokrug općine spadaju poslovi lokalnog značaja koje općina može obavljati samostalno i koji se tiču samo stanovnika općine. Grad može dobiti status gradske općine (slovenski mestna občina) ako ima više od 10000 stanovnika te predstavlja zemljopisno, gospodarsko i kulturno središte područja koje mu grvitira. Međutim taj status može dobiti i općina zbog povijesnih razloga. Na gradsku općinu država može prenijeti poslove iz svoje nadležnosti, a koji utječu na razvoj grada.
Slovenija je od sredine 2006. godine podijeljena na 210 općina, među kojima njih 11 ima status gradske općine (označene s *).
Osim na općine, kao jedinice lokalne samouprave, Slovenija je podjeljena i na 58 upravnih jedinica (koje se mogu usporediti s uredima državne uprave u županijama u Hrvatskoj) koje obavljaju poslove državne uprave i ne zadiru u samoupravne poslove općina.
Iako zakonski nigdje nije regulirano, Slovenija je podjeljena i na pokrajine (u zemljopisnom smislu), odnosno na regije. Tako je za potrebe državne statistike država podjeljena na 12 regija.
- Pomurska regija
- Podravska regija
- Koruška regija
- Savinjska regija
- Zasavska regija
- Donjoposavska regija
- Jugoistočna Slovenija
- Srednjoslovenska regija
- Gorenjska regija
- Notranjsko - kraška regija
- Goriška regija
- Obalno - kraška regija
Ustav Republike Slovenije dopušta šire samoupravne zajednice, odnosno pokrajine, na koje pak država može prenijeti neke poslove iz svog djelokruga.
Promet
Državni blagdani (neradni dani)
Datum | Naziv | Napomene |
---|---|---|
1. i 2. siječnja | Nova godina | |
8. veljače | Prešernov dan | |
dan nakon Uskrsa | Uskrsni ponedjeljak | klizni datum |
27. travnja | Dan otpora | |
1. i 2. svibnja | Praznik rada | |
25. lipnja | Dan državnosti | |
15. kolovoza | Velika Gospa | |
31. listopada | Dan reformacije | |
1. studenog | Dan uspomena na mrtve | |
25. prosinca | Božić | |
26. prosinca | Dan neovisnosti i zajednosti |
Povezani članci
Vanjske poveznice
- Ured vlade za odnose s javnošću (slo)(en)
- Službeni turistički portal Slovenije (slo)(en)(de)(fr)(ita)
Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Slovenija | |
Zajednički poslužitelj sadrži atlas Slovenije |
|
|
|
|