Bugarska: razlika između inačica

Republika Bugarska; Република България
Zastava	Grb
	Geslo; Съединението прави силата ; (Saedinenieto pravi silata) ; (bugarski: "U jedinstvu je snaga")
	Himna; Mila Rodino
	Položaj Bugarske
Glavni grad	Sofija
Službeni jezik	bugarski
Državni vrh
- Predsjednik	Rosen Plevneliev
- Predsjednik Vlade	Plamen Orešarski
Neovisnost	681. (osnovao ju Asparuh); 22. rujna 1908. (osamostaljenje od Osmanskog Carstva)
Površina	102. po veličini
- ukupno	110.910 km2
- % vode	0,3 %
Stanovništvo	91. po veličini
- ukupno (2003)	7.537.929
- gustoća	69/km2
BDP (PKM)	procjena 2012.
- ukupno	103.705 milijardi $ (68.)
- po stanovniku	15 933 $ (64.)
Valuta	bugarski lev (100 stotinki)
Pozivni broj	+359
Vremenska zona	UTC +2 ; UTC +3 ljeti
Internetski nastavak	.bg

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 3. listopada 2013. u 11:09

Bugarska (bug. България (Bălgarija)) država je u jugoistočnoj Europi. Glavni grad joj je Sofija. Graniči s Grčkom na jugu, Turskom na jugoistoku, Srbijom na zapadu, Makedonijom na jugozapadu i Rumunjskom na sjeveru. Na istoku izlazi na Crno more. Od 2007. godine članica je Europske unije.

Povijest Bugarske

Podrobniji članak o temi: Povijest Bugarske

Do 14. stoljeća

Bugari se pokrštavaju za cara Borisa (9. stoljeće). Njegov sin Simeon (893.-927.) uspješno ratuje protiv Bizanta i proširuje državu te uzima carski naslov. Za njegovih nasljednika Bugarska slabi pred napadima Pečenega, Mađara i Bizanta.

Od 971. god. Bugarska priznaje bizantsku vlast, a privremeno se oslobađa za Zapadnobugarskog carstva (Makedonsko carstvo, 976.-1018.) koja je svoj vrhunac dosegla za vladavine cara Samuila. Nakon poraza i smrti njegovog nećaka Vladislava Bizant je pobjednički ušao u Ohrid i srušio tj. ugušiti ustanak Komitopula.

Bugarska se ponovo osamostaljuje za braće Petra i Asena (1186.) i kratkotrajan uspon postiže za cara Ivana Asena II. (1218.-1241.).

U idućim stoljećima Bugarsku slabe unutarnje borbe i vanjski neprijatelji (Mađari, Bizant i Turci). God. 1393. bugarsku državu srušio je sultan Bajazid I.

Pod turskom vlašću

Teritorij današnje Bugarske za turske vladavine je administrativno potpadao pod Rumelijski beglebegluk sa sjedištem u Sofiji. Represivna turska vladavina i sve jači pritisak na porobljenog bugarskog seljaka dovde do više ustanaka koji su ugušeni u krvi (1598., 1686., 1737.-38.). Turske odmazde dovode do velikog iseljavanja pučanstva u Rumunjsku, Rusiju i Srbiju.

Nacionalni preporod i borba za neovisnost

S bugarskim narodnim preporodom (19. st.) jača i protuturski pokret povezan sa seljačkim ustancima koji zbog pojačanog iskorištavanja seljaštva izbijaju diljem Bugarske (1835., 1837., 1841. i 1850.). Kao prvaci bugarskog oslobodilačkog pokreta ističu se Georgi Rakovski, Lj. Karavelov, Vasil Levski i Hristo Botev.

Neovisna Bugarska

Nakon pobjeda rusko-rumunjskih snaga nad turcima u Bugarskoj (Opsada Plevena, Bitka za Šipka prolaz i Bitka za Plovdiv), Sanstefanskim mirom (1878.) stvorena je velika Bugarska, koja je obuhvaćala i dijelove istočne Srbije, Albanije i Makedoniju. Granice su iste godine revidirane odlukama Berlinskog kongresa; od područja između Dunava i Balkana ustrojena je Kneževina Bugarska, a južno od Balkana autonomna pokrajina Istočna Rumelija.

Bugarska u Balkanskim ratovima

God. 1908. Bugarska je proglašena neovisnom carevinom. U vojnom savezu sa Srbijom, Crnom Gorom i Grčkom sudjeluje u I. balkanskom ratu (1912.-1913.) protiv Turske. U II. balkanskom ratu (1913.) vođenom zbog Makedonije, poražena je od svojih bivših saveznika (kojima se priključila i Turska). Mirom u Bukureštu 1913. god. Srbija i Grčka podijelile su Makedoniju, Rumunjska je dobila Dobrudžu, a Turska Erdine.

Bugarska u Prvom svjetskom ratu

Bugarska je u Prvom svjetskom ratu bila na strani Centralnih sila i borila se protiv Antante zajedno s Njemačkom, Austro-Ugarskom i Osmanskim Carstvom.

Bugarska u međuratnom razdoblju

Vojnim udarom 1923. god. oborena je vlada A. Stambolijskog i zavedena je diktatura. Za vlade K. Georgijeva (uz podršku cara Borisa, 1934.-1935.) zabranjene su sve političke stranke i uveden je represivni režim. Sporazumom u Krajovi (1940.) Bugarska stječe južnu Dobrudžu.

Bugarska u Drugom svjetskom ratu

God. 1941. Bugarska se priključuje Trojnom paktu sila Osovine i dopušta njemačkoj vojsci prolaz kroz zemlju prilikom njezina napada na Kraljevinu Jugoslaviju i Grčku te zaposjeda dijelove Vardarske i Egejske Makedonije i dio Tracije.

Koncem 1943. i početkom 1944. god. Sofija je pretrpjela masivno bombardiranje od strane Saveznika.

God. 1944. SSSR objavljuje rat Bugarskoj, a u narodnom ustanku iste godine (9. rujna) oborena je monarhija i ustrojena je vlada Domovinske fronte (Otečestveni front) K. Georgijeva (1944.-46.). Već u listopadu 1944. god. Bugarska stupa u rat na strani Saveznika. Domovinska fronta pobjeđuje i na parlamentarnim izborima 1945. god.

Komunistička Bugarska

God. 1946. Bugarska je proglašena republikom, a prvi predsjednik je postao Georgi Dimitrov. Pariškim ugovorom (1947.) Bugarskoj su priznate granice od siječnja 1941. god. Bugarska započinje graditi socijalistički sustav po uzoru na SSSR i od 1955. god. postaje članicom Varšavskog pakta.

Za vlade V. Kolarova (1949.-1950.) i Vulka Červenkova (1950.-56.) pojačan je staljinistički teror. Politika vezanja za SSSR posebno je naglašena u vrijeme Todora Živkova, koji je od 1956. bio prvi sekretar CK KPB, a od 1962. god. predsjednik vlade, da bi 1971. god. postao predsjednik Državnog vijeća (sve do 1989. god.). Bugarska je svoju odanost SSSR-u demonstrirala i sudjelovanjem u invaziji Čehoslovačke 1968. god.

God. 1989. uspostavljeno je višestranačje, a na izborima 1990. god. većinu dobiva Socijalistička stranka (bivši KPB), te za predsjednika biva izabran Ž. Želev.

Demokratska Bugarska

Na izborima 1991. god. pobjeđuje Savez demokršćanskih snaga, a na predsjedničkim izborima 1996. god. kandidat udružene oporbe Petar Stojanov.

Na izborima 2001. god. pobjeđuje Stranka Simeona II. (NDSV) i premijerom postaje sin cara Borisa III., Simeon Sakskoburggotski (bugarski za: Saxe-Coburg-Gotha) koji svojom izrazito prozapadnjačkom politikom priključuje Bugarsku NATO-u 2004., te naposljetku i Europskoj Uniji 2007. god.

Od 2002. god. predsjednik Bugarske je G. Parvanov. Ekonomske prilike u zemlji se popravljaju, no ekonomski rast je spor a nezaposlenost i emigracija izraziti. Također, napredak u borbi protiv korupcije, organiziranog kriminala, borbe za bolje obrazovanje i zdravstvo su ograničeni.

Nakon višemjesečnih pregovora, nakon parlamentarnih izbora 2005. god., tri potpuno suprotne stranke (BSP, NDSV i MRF) su stvorile koaliciju i imenovale vladu. Vlada pokušava ostvariti reforme koje su potrebne nakon priključenja Europskoj Uniji (2007.), ali glavni problem su joj neučinkovita administracija i korupcija.

Zemljopis

Bugarska se nalazi na važnom prometnom pravcu koji dolinom rijeke Marice povezuje srednju Europu s Malom Azijom i Bliskim istokom.

Prometno značenje ima i granična rijeka Dunav kojom se izvoze poljoprivredne sirovine, a važna je i za dobivanje energije.

Reljefno je Bugarska raznolik prostor. Okosnicu čini Marica sa svojom dolinom (Tračka). To su obradive površine na kojima, uz maritimne klimatske utjecaje s Egejskog mora, uspijevaju različite kulture (duhan, pamuk, povrće, riža, vinova loza, žitarice).

Južnije su stari Rodopi, bogati ugljenom i obojenim metalima. Osim rudarstva, stanovništvo se ovdje bavi i šumarstvom i ovčarstvom. Sjeverno od Marice nalazi se Stara planina ili Balkan koja je, suprotno nazivu, mladog, tercijarnog postanka. U brojnim zaštićenim kotlinama poznata je proizvodnja ruža i ružinog ulja koje se koristi u kozmetičkoj industriji.

Između Balkana i Dunava zaravnjena je Bugarska ploča. Na lesnim naslagama nastalo je plodno tlo gdje se uz umjerenu klimu razvila raznovrsna poljoprivredna proizvodnja.

U većim su gradovima industrijska postrojenja u kojima radi najveći dio bugarskog stanovništva. To su Plovdiv na Marici, Ruse na Dunavu, Varna i Burgas na crnomorskoj obali. Glavni grad Sofija (1,2 mil.st.) smješten je na prometnom pravcu koji iz Srednje Europe vodi na Bliski istok.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. Bugarska je imala 7.932.984 stanovnika. Broj stanovnika se smanjuje zbog niskog nataliteta i iseljavanja, tako da je Bugarska prije 26 godina, 1975., imala veći broj stanovnika. (8.729.666 prema popisu).

Prema vjeroispovijesti većina stanovništva je pravoslavne vjere, točnije, većina stanovništva su bili pripadnici Bugarske pravoslavne crkve.

Etnički sastav je bio sljedeći:

Bugari 83.9 %
Turci 9.4 %
Romi 4.7 %
Ostali 2.0 %

Etničke grupe

Podrobniji članak o temi: Etničke grupe Bugarske

Gospodarstvo Bugarske

Podrobniji članak o temi: Gospodarstvo Bugarske

Administrativna podjela

Od 1999. godine Bugarska je podijeljena na 28 provincija ili oblasti. Od 1987. do 1999. godine bila je podijeljena na devet oblasti. Oblasti su dobile imena po glavnim i najvećim gradovima na svom teritoriju.

Sadašnje (2009.) oblasti Bugarske su:

Vanjske poveznice

Povijest Bugarske na Sedam Stranica
Hrvatska revija R. Božilova: Bugari i Hrvati kroz stoljeća
Matica, ožujak 2007. Grad Sofija i Hrvati (PDF) (3,3 MB)

Portal:Europa

Ostali projekti

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Bugarska
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bugarska
	Zajednički poslužitelj sadrži atlas Bugarske

Predložak:Link FA

@@ Redak 36: / Redak 36: @@
 }}
 '''Bugarska''' ([[Bugarski jezik|bug.]] ''България'' (Bălgarija)) [[država]] je u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. Glavni grad joj je [[Sofija (grad)|Sofija]]. Graniči s [[Grčka|Grčkom]] na [[jug]]u, [[Turska|Turskom]] na [[jugoistok]]u, [[Srbija|Srbijom]] na [[zapad]]u, [[Makedonija|Makedonijom]] na [[jugozapad]]u i [[Rumunjska|Rumunjskom]] na [[sjever]]u. Na [[istok]]u izlazi na [[Crno more]]. Od [[2007.]] godine članica je [[Europska unija|Europske unije]].
-==Stanovništvo==
-Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] Bugarska je imala 7.932.984 stanovnika. Broj stanovnika se smanjuje zbog niskog [[natalitet]]a i iseljavanja, tako da je Bugarska prije 26 godina, [[1975.]], imala veći broj stanovnika. (8.729.666 prema popisu).
-Prema vjeroispovijesti većina stanovništva je [[Pravoslavlje|pravoslavne]] vjere, točnije, većina stanovništva su bili pripadnici [[Bugarska pravoslavna crkva|Bugarske pravoslavne crkve]].
-Etnički sastav je bio sljedeći:
-* [[Bugari]] 83.9 %
-* [[Turci]] 9.4 %
-* [[Romi]] 4.7 %
-* Ostali 2.0 %
-===Etničke grupe===
-{{glavni|Etničke grupe Bugarske}}
-==Položaj==
-[[Datoteka:Bu-map.jpg|mini|lijevo|200px|Bugarska]]
-Bugarska se nalazi na važnom prometnom pravcu koji dolinom [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Marica (rijeka)|Marice]] povezuje srednju Europu s [[Mala Azija|Malom Azijom]] i [[Bliski istok|Bliskim istokom]].
-Prometno značenje ima i granična rijeka [[Dunav]] kojom se izvoze poljoprivredne sirovine, a važna je i za dobivanje energije.
-Reljefno je Bugarska raznolik prostor. Okosnicu čini [[Marica (rijeka)|Marica]] sa svojom dolinom ([[Tračka (regija)|Tračka]]). To su obradive površine na kojima, uz maritimne klimatske utjecaje s [[Egejsko more|Egejskog mora]], uspijevaju različite kulture ([[duhan]], [[pamuk]], [[povrće]], [[riža]], [[vinova loza]], [[žitarice]]).
-Južnije su stari [[Rodopi]], bogati [[Ugljen|ugljenom]] i obojenim [[metali]]ma. Osim [[rudarstvo|rudarstva]], stanovništvo se ovdje bavi i [[šumarstvo|šumarstvom]] i [[ovčarstvo|ovčarstvom]].
-Sjeverno od Marice nalazi se Stara planina ili [[Balkan]] koja je, suprotno nazivu, mladog, tercijarnog postanka. U brojnim zaštićenim kotlinama poznata je proizvodnja [[ruža]] i ružinog ulja koje se koristi u kozmetičkoj industriji.
-Između Balkana i Dunava zaravnjena je Bugarska ploča. Na lesnim naslagama nastalo je plodno tlo gdje se uz umjerenu klimu razvila raznovrsna poljoprivredna proizvodnja.
-U većim su gradovima industrijska postrojenja u kojima radi najveći dio bugarskog stanovništva. To su [[Plovdiv]] na Marici, [[Ruse]] na Dunavu, [[Varna]] i [[Burgas]] na crnomorskoj obali. Glavni grad [[Sofija (grad)|Sofija]] (1,2 mil.st.) smješten je na prometnom pravcu koji iz [[Srednja Europa|Srednje Europe]] vodi na Bliski istok.
-==Gospodarstvo Bugarske==
-{{glavni|Gospodarstvo Bugarske}}
-==Administrativna podjela==
-[[Datoteka:Regions of Bulgaria Map.png|mini|470px|Bugarske oblasti]]
-Od [[1999.]] godine Bugarska je podijeljena na 28 provincija ili oblasti. Od [[1987.]] do [[1999.]] godine bila je podijeljena na devet oblasti. Oblasti su dobile imena po glavnim i najvećim gradovima na svom teritoriju.
-Sadašnje (2009.) [[Oblasti u Bugarskoj|oblasti Bugarske]] su:
-* [[Oblast Blagoevgrad|Blagoevgrad]]
-* [[Oblast Burgas|Burgas]]
-* [[Oblast Dobrič|Dobrič]]
-* [[Oblast Gabrovo|Gabrovo]]
-* [[Oblast Haskovo|Haskovo]]
-* [[Oblast Krdžali|Krdžali]]
-* [[Oblast Ćustendil|Ćustendil]]
-* [[Oblast Loveč|Loveč]]
-* [[Oblast Montana|Montana]]
-* [[Oblast Pazardžik|Pazardžik]]
-* [[Oblast Pernik|Pernik]]
-* [[Oblast Pleven|Pleven]]
-* [[Oblast Plovdiv|Plovdiv]]
-* [[Oblast Razgrad|Razgrad]]
-* [[Oblast Ruse|Ruse]]
-* [[Oblast Šumen|Šumen]]
-* [[Oblast Silistra|Silistra]]
-* [[Oblast Sliven|Sliven]]
-* [[Oblast Smoljan|Smoljan]]
-* [[Sofijska oblast]]
-* [[Oblast Sofija|Sofija]]
-* [[Oblast Stara Zagora|Stara Zagora]]
-* [[Oblast Trgovište|Trgovište]]
-* [[Oblast Varna|Varna]]
-* [[Oblast Veliko Trnovo|Veliko Trnovo]]
-* [[Oblast Vidin|Vidin]]
-* [[Oblast Vraca|Vraca]]
-* [[Oblast Jambol|Jambol]]
 ==Povijest Bugarske==
@@ Redak 178: / Redak 103: @@
 Nakon višemjesečnih pregovora, nakon parlamentarnih izbora [[2005.]] god., tri potpuno suprotne stranke (BSP, NDSV i MRF) su stvorile koaliciju i imenovale vladu. Vlada pokušava ostvariti reforme koje su potrebne nakon priključenja Europskoj Uniji (2007.), ali glavni problem su joj neučinkovita administracija i korupcija.
+==Zemljopis==
+[[Datoteka:Bu-map.jpg|mini|lijevo|200px|Bugarska]]
+Bugarska se nalazi na važnom prometnom pravcu koji dolinom [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Marica (rijeka)|Marice]] povezuje srednju Europu s [[Mala Azija|Malom Azijom]] i [[Bliski istok|Bliskim istokom]].
+Prometno značenje ima i granična rijeka [[Dunav]] kojom se izvoze poljoprivredne sirovine, a važna je i za dobivanje energije.
+Reljefno je Bugarska raznolik prostor. Okosnicu čini [[Marica (rijeka)|Marica]] sa svojom dolinom ([[Tračka (regija)|Tračka]]). To su obradive površine na kojima, uz maritimne klimatske utjecaje s [[Egejsko more|Egejskog mora]], uspijevaju različite kulture ([[duhan]], [[pamuk]], [[povrće]], [[riža]], [[vinova loza]], [[žitarice]]).
+Južnije su stari [[Rodopi]], bogati [[Ugljen|ugljenom]] i obojenim [[metali]]ma. Osim [[rudarstvo|rudarstva]], stanovništvo se ovdje bavi i [[šumarstvo|šumarstvom]] i [[ovčarstvo|ovčarstvom]].
+Sjeverno od Marice nalazi se Stara planina ili [[Balkan]] koja je, suprotno nazivu, mladog, tercijarnog postanka. U brojnim zaštićenim kotlinama poznata je proizvodnja [[ruža]] i ružinog ulja koje se koristi u kozmetičkoj industriji.
+Između Balkana i Dunava zaravnjena je Bugarska ploča. Na lesnim naslagama nastalo je plodno tlo gdje se uz umjerenu klimu razvila raznovrsna poljoprivredna proizvodnja.
+U većim su gradovima industrijska postrojenja u kojima radi najveći dio bugarskog stanovništva. To su [[Plovdiv]] na Marici, [[Ruse]] na Dunavu, [[Varna]] i [[Burgas]] na crnomorskoj obali. Glavni grad [[Sofija (grad)|Sofija]] (1,2 mil.st.) smješten je na prometnom pravcu koji iz [[Srednja Europa|Srednje Europe]] vodi na Bliski istok.
+==Stanovništvo==
+Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] Bugarska je imala 7.932.984 stanovnika. Broj stanovnika se smanjuje zbog niskog [[natalitet]]a i iseljavanja, tako da je Bugarska prije 26 godina, [[1975.]], imala veći broj stanovnika. (8.729.666 prema popisu).
+Prema vjeroispovijesti većina stanovništva je [[Pravoslavlje|pravoslavne]] vjere, točnije, većina stanovništva su bili pripadnici [[Bugarska pravoslavna crkva|Bugarske pravoslavne crkve]].
+Etnički sastav je bio sljedeći:
+* [[Bugari]] 83.9 %
+* [[Turci]] 9.4 %
+* [[Romi]] 4.7 %
+* Ostali 2.0 %
+===Etničke grupe===
+{{glavni|Etničke grupe Bugarske}}
+==Gospodarstvo Bugarske==
+{{glavni|Gospodarstvo Bugarske}}
+==Administrativna podjela==
+[[Datoteka:Regions of Bulgaria Map.png|mini|470px|Bugarske oblasti]]
+Od [[1999.]] godine Bugarska je podijeljena na 28 provincija ili oblasti. Od [[1987.]] do [[1999.]] godine bila je podijeljena na devet oblasti. Oblasti su dobile imena po glavnim i najvećim gradovima na svom teritoriju.
+Sadašnje (2009.) [[Oblasti u Bugarskoj|oblasti Bugarske]] su:
+* [[Oblast Blagoevgrad|Blagoevgrad]]
+* [[Oblast Burgas|Burgas]]
+* [[Oblast Dobrič|Dobrič]]
+* [[Oblast Gabrovo|Gabrovo]]
+* [[Oblast Haskovo|Haskovo]]
+* [[Oblast Krdžali|Krdžali]]
+* [[Oblast Ćustendil|Ćustendil]]
+* [[Oblast Loveč|Loveč]]
+* [[Oblast Montana|Montana]]
+* [[Oblast Pazardžik|Pazardžik]]
+* [[Oblast Pernik|Pernik]]
+* [[Oblast Pleven|Pleven]]
+* [[Oblast Plovdiv|Plovdiv]]
+* [[Oblast Razgrad|Razgrad]]
+* [[Oblast Ruse|Ruse]]
+* [[Oblast Šumen|Šumen]]
+* [[Oblast Silistra|Silistra]]
+* [[Oblast Sliven|Sliven]]
+* [[Oblast Smoljan|Smoljan]]
+* [[Sofijska oblast]]
+* [[Oblast Sofija|Sofija]]
+* [[Oblast Stara Zagora|Stara Zagora]]
+* [[Oblast Trgovište|Trgovište]]
+* [[Oblast Varna|Varna]]
+* [[Oblast Veliko Trnovo|Veliko Trnovo]]
+* [[Oblast Vidin|Vidin]]
+* [[Oblast Vraca|Vraca]]
+* [[Oblast Jambol|Jambol]]
 ==Vanjske poveznice==