Hrvati u Srbiji: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 21. travnja 2016. u 00:25

Hrvati u Srbiji su tek od 2005. priznati kao nacionalna manjina. Prema popisu iz 2011. ukupan broj Hrvata je iznosio 57.900 i čine 0,81% stanovništva Srbije. ^[1] Najviše ih je u Vojvodini gdje je 47.033 izjašnjenih Hrvata i gdje su po brojnosti četvrta po brojnosti zajednica, a zajedno s nehrvatskim opcijama Hrvata su treći po brojnosti. Druga regija gdje su Hrvati brojniji je beogradska regija gdje je bilo 7.752 izjašnjena Hrvata po čemu su bili peta zajednica,^[2] dok je još i velik broj Hrvata izjašnjenih pod nenacionalnom opcijom "Jugoslavena".

Prema popisu iz 1961. broj Hrvata iznosio je još 196.409. Prema popisu iz 1991. ukupan broj Hrvata je iznosio 97.344 i činili su 1,24% stanovništva Srbije. Prema popisu stanovništva provedenom 2002., u Srbiji te je godine živjelo 70.602 Hrvata. 56.546 u Vojvodini a 14.056 u Središnjoj Srbiji.

Broj Hrvata u Srbiji znatno je smanjen u prošlih 70 godina.

Hrvati u užoj Srbiji su uglavnom došli u te krajeve poslom ili bračno, a uglavnom su se rodili izvan uže Srbije, a karijeru napravili u Srbiji gdje su ostali. Bilo je i obratnih situacija, kad su se rodili u obitelji takvih Hrvata u Srbiji, a karijeru napravili izvan Srbije. Poznati Hrvati koji su iz uže Srbije su: glumci Aljoša Vučković, Boro Stjepanović, Žarko Radić ^[3], Bogdan Diklić, Slavko Štimac, Milan Štrljić (vratio se u Hrvatsku, kćer Iva Štrljić^[4], glumica je ostala u Beogradu), šahist Petar Trifunović, nogometaši Slavoljub Muslin, Stjepan Bobek, Zlatko Čajkovski, Florijan Matekalo, Ivan Ćurković, Franjo Šoštarić, Ivica Kralj, Dragan Mance, Antonio Rukavina, Srđan Mrkušić, plesač Aleksandar Josipović, slikar i dekorater Dragutin Inchiostri Medenjak, operna pjevačica Biserka Cvejić, vaterpolisti Vanja Udovičić (rođeno ime Franjo), Ratko Rudić, Vlaho Orlić, pjevač Zlatko Pejaković, botaničar Josip Pančić, povjesničarka Ljubica Štefan, povjesničari Ivan Božić, Jorjo Tadić, glumice Neda Arnerić, Anja Alač (kćer hrvatskog glumca Aleksandra Alača i glumice Vesne Čipčić), Anica Dobra, filmski kritičar i teoretičar filma Severin Franić i njegova kćer Ana Franić ^[5], scenarist Siniša Pavić, književnici Antun Šoljan, Gvido Tartalja, književnica Marija Čudina, jezikoslovci Vladimir Anić i Marko Simonović, general JRZ i PZO Zvonimir Jurjević, arhitekti Ivo Kurtović, Mate Bajlon, liječnica Slavka Morić, kazališni kritičar i novinar Feliks Pašić, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Jerko Denegri, povjesničar književnosti Nikša Stipčević, fotograf Ivo Eterović^[6], sociolog i prevoditelj Aljoša Mimica, atletičari Ivan Gubijan^[7], Franjo Mihalić i drugi.

Po majci su Hrvati pjevač Milan Mladenović, nogometaš Siniša Mihajlović, glumac Vladimir Petrović (Žikina dinastija), general Veljko Kadijević ^[8] i drugi. Brojni su borci hrvatskih partizanskih brigada živjeli u Beogradu ili u drugim gradovima u Srbiji ^[9] (Ante Banina, Ljubo Ilić, Rudolf Primorac, Nenad Parenta, Paško Romac, Stjepan Filipović). Po ocu hrvatskog je podrijetla tužitelj srbijanskog Specijalnog suda za ratne zločine Bruno Vekarić. Njegov je otac Vatroslav Vekarić, Hrvat iz Dubrovnika, dugogodišnji direktor beogradskog Instituta za međunarodnu politiku i pisac više knjiga iz oblasti međunarodnog prava i međunarodnih odnosa. ^[10]. Hrvatskog su podrijeta konvertiti Vojislav Šešelj, Frenki Simatović, Vladimir Štambuk ^[11] (sin diplomata Zdenka Štambuka), pravnik i diplomat Lujo Bakotić, političari Matija Ban i Aleksandra Jerkov, književnici Vid Vukasović Vuletić, Marko Car, Sibe Miličić, diplomat Ivo Visković, ambasador Srbije u Njemačkoj.

Povezani članci

Hrvati u Vojvodini

Izvori

↑ Politika
↑ (srpski) Republički zavod za statistiku Republike Srbije
↑ [1]
↑ IMDB Iva Štrljić
↑ [2]
↑ Dnevnik.hr D.Ma.: Preminuo Ivo Eterović, Titov osobni fotograf, 26. siječnja 2011.
↑ HOO Eduard Hemar: Dragutin Ciotti - zaboravljena hrvatska olimpijska medalja
↑ [3]
↑ [4]
↑ [5]
↑ [6]

Vanjske poveznice

‍

Ovo je osnova ili početak budućeg članka.
Pomozite Wikipediji i dopunite ga.

[1] Politika

[popis2011prezentacija-2] (srpski) Republički zavod za statistiku Republike Srbije

[3] [1]

[4] IMDB Iva Štrljić

[5] [2]

[6] Dnevnik.hr D.Ma.: Preminuo Ivo Eterović, Titov osobni fotograf, 26. siječnja 2011.

[Hemar-7] HOO Eduard Hemar: Dragutin Ciotti - zaboravljena hrvatska olimpijska medalja

[8] [3]

[9] [4]

[10] [5]

[11] [6]

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

@@ Redak 8: / Redak 8: @@
 Broj Hrvata u Srbiji znatno je smanjen u prošlih 70 godina.
-Hrvati u užoj Srbiji su uglavnom došli u te krajeve poslom ili bračno, a uglavnom su se rodili izvan uže Srbije, a karijeru napravili u Srbiji gdje su ostali. Bilo je i obratnih situacija, kad su se rodili u obitelji takvih Hrvata u Srbiji, a karijeru napravili izvan Srbije. Poznati Hrvati koji su iz uže Srbije su: glumci [[Aljoša Vučković]], [[Žarko Radić]] <ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/05/19/srpski/K02051804.shtml]</ref>, [[Milan Štrljić]] (vratio se u Hrvatsku, kćer [[Iva Štrljić]]<ref>[http://www.imdb.com/name/nm1709107/ IMDB] Iva Štrljić </ref>, glumica je ostala u Beogradu), nogometaši [[Slavoljub Muslin]], [[Stjepan Bobek]], [[Zlatko Čajkovski]], [[Florijan Matekalo]], [[Ivan Ćurković]], [[Franjo Šoštarić]], [[Srđan Mrkušić]], plesač [[Aleksandar Josipović]], slikar i dekorater [[Dragutin Inchiostri Medenjak]], operna pjevačica [[Biserka Cvejić]], [[Ratko Rudić]], pjevač [[Zlatko Pejaković]], povjesničarka [[Ljubica Štefan]], povjesničari [[Ivan Božić]], [[Anja Alač]] (kćer hrvatskog glumca [[Aleksandar Alač|Aleksandra Alača]] i glumice [[Vesna Čipčić|Vesne Čipčić]]), filmski kritičar i teoretičar filma [[Severin Franić]] i njegova kćer [[Ana Franić]] <ref>[http://www.politika.rs/ilustro/2414/2.htm]</ref>, scenarist [[Siniša Pavić]], književnici [[Antun Šoljan]], književnica [[Marija Čudina]], jezikoslovci [[Vladimir Anić]] i [[Marko Simonović]], general JRZ i PZO [[Zvonimir Jurjević]], arhitekti [[Ivo Kurtović]], [[Mate Bajlon]], liječnica [[Slavka Morić]], kazališni kritičar i novinar [[Feliks Pašić]], fotograf [[Ivo Eterović]]<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/preminuo-ivo-eterovic-titov-osobni-fotograf.html Dnevnik.hr] D.Ma.: Preminuo Ivo Eterović, Titov osobni fotograf, 26. siječnja 2011.</ref>, sociolog i prevoditelj [[Aljoša Mimica]], atletičari [[Ivan Gubijan]]<ref name="Hemar">[http://www.hoo.hr/downloads/Olimp36_povijest_10.pdf HOO] Eduard Hemar: Dragutin Ciotti - zaboravljena hrvatska olimpijska medalja</ref>, [[Franjo Mihalić]] i drugi.
+Hrvati u užoj Srbiji su uglavnom došli u te krajeve poslom ili bračno, a uglavnom su se rodili izvan uže Srbije, a karijeru napravili u Srbiji gdje su ostali. Bilo je i obratnih situacija, kad su se rodili u obitelji takvih Hrvata u Srbiji, a karijeru napravili izvan Srbije. Poznati Hrvati koji su iz uže Srbije su: glumci [[Aljoša Vučković]], [[Boro Stjepanović]], [[Žarko Radić]] <ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/05/19/srpski/K02051804.shtml]</ref>, [[Bogdan Diklić]], [[Slavko Štimac]], [[Milan Štrljić]] (vratio se u Hrvatsku, kćer [[Iva Štrljić]]<ref>[http://www.imdb.com/name/nm1709107/ IMDB] Iva Štrljić </ref>, glumica je ostala u Beogradu), šahist [[Petar Trifunović]], nogometaši [[Slavoljub Muslin]], [[Stjepan Bobek]], [[Zlatko Čajkovski]], [[Florijan Matekalo]], [[Ivan Ćurković]], [[Franjo Šoštarić]], [[Ivica Kralj]], [[Dragan Mance]], [[Antonio Rukavina]], [[Srđan Mrkušić]], plesač [[Aleksandar Josipović]], slikar i dekorater [[Dragutin Inchiostri Medenjak]], operna pjevačica [[Biserka Cvejić]], vaterpolisti [[Vanja Udovičić]] (rođeno ime Franjo), [[Ratko Rudić]], [[Vlaho Orlić]], pjevač [[Zlatko Pejaković]], botaničar [[Josip Pančić]], povjesničarka [[Ljubica Štefan]], povjesničari [[Ivan Božić]], [[Jorjo Tadić]], glumice [[Neda Arnerić]], [[Anja Alač]] (kćer hrvatskog glumca [[Aleksandar Alač|Aleksandra Alača]] i glumice [[Vesna Čipčić|Vesne Čipčić]]), [[Anica Dobra]], filmski kritičar i teoretičar filma [[Severin Franić]] i njegova kćer [[Ana Franić]] <ref>[http://www.politika.rs/ilustro/2414/2.htm]</ref>, scenarist [[Siniša Pavić]], književnici [[Antun Šoljan]], [[Gvido Tartalja]], književnica [[Marija Čudina]], jezikoslovci [[Vladimir Anić]] i [[Marko Simonović]], general JRZ i PZO [[Zvonimir Jurjević]], arhitekti [[Ivo Kurtović]], [[Mate Bajlon]], liječnica [[Slavka Morić]], kazališni kritičar i novinar [[Feliks Pašić]], povjesničar umjetnosti i likovni kritičar [[Jerko Denegri]], povjesničar književnosti [[Nikša Stipčević]], fotograf [[Ivo Eterović]]<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/preminuo-ivo-eterovic-titov-osobni-fotograf.html Dnevnik.hr] D.Ma.: Preminuo Ivo Eterović, Titov osobni fotograf, 26. siječnja 2011.</ref>, sociolog i prevoditelj [[Aljoša Mimica]], atletičari [[Ivan Gubijan]]<ref name="Hemar">[http://www.hoo.hr/downloads/Olimp36_povijest_10.pdf HOO] Eduard Hemar: Dragutin Ciotti - zaboravljena hrvatska olimpijska medalja</ref>, [[Franjo Mihalić]] i drugi.
-Po majci su Hrvati pjevač [[Milan Mladenović]], nogometaš [[Siniša Mihajlović]], glumac [[Vladimir Petrović (glumac)|Vladimir Petrović]] (Žikina dinastija), general [[Veljko Kadijević]] <ref>[http://www.hic.hr/domov-rat-citali05.htm]</ref> i drugi. Brojni su borci hrvatskih partizanskih brigada živjeli u Beogradu ili u drugim gradovima u Srbiji <ref>[http://www.znaci.net/00001/108_4.pdf]</ref> ([[Ante Banina]], [[Ljubo Ilić]], [[Rudolf Primorac]], [[Nenad Parenta]], [[Paško Romac]], [[Stjepan Filipović]]).
+Po majci su Hrvati pjevač [[Milan Mladenović]], nogometaš [[Siniša Mihajlović]], glumac [[Vladimir Petrović (glumac)|Vladimir Petrović]] (Žikina dinastija), general [[Veljko Kadijević]] <ref>[http://www.hic.hr/domov-rat-citali05.htm]</ref> i drugi. Brojni su borci hrvatskih partizanskih brigada živjeli u Beogradu ili u drugim gradovima u Srbiji <ref>[http://www.znaci.net/00001/108_4.pdf]</ref> ([[Ante Banina]], [[Ljubo Ilić]], [[Rudolf Primorac]], [[Nenad Parenta]], [[Paško Romac]], [[Stjepan Filipović]]). Po ocu hrvatskog je podrijetla  tužitelj srbijanskog Specijalnog suda za ratne zločine [[Bruno Vekarić]]. Njegov je otac Vatroslav Vekarić, Hrvat iz Dubrovnika, dugogodišnji direktor beogradskog Instituta za međunarodnu politiku i pisac više knjiga iz oblasti međunarodnog prava i  međunarodnih odnosa.  <ref>[http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/mladen-bajic-i-ja-slamamo-mafiju]</ref>.
+Hrvatskog su podrijeta konvertiti [[Vojislav Šešelj]], [[Frenki Simatović]], [[Vladimir Štambuk]] <ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm]</ref> (sin diplomata [[Zdenko Štambuk|Zdenka Štambuka]]), pravnik i diplomat [[Lujo Bakotić]], političari [[Matija Ban]] i [[Aleksandra Jerkov]], književnici [[Vid Vukasović Vuletić]], [[Marko Car (književnik)|Marko Car]],  Sibe Miličić, diplomat Ivo Visković, ambasador Srbije u Njemačkoj.
 == Povezani članci ==