Tramvaj

Tramvaj Konstal 105N2k/2000, Szczecin, Poljska

Povijesni tramvaj u Njemačkoj

Britanski tramvaj na kat

Tramvaj (eng. tramway) je električno vozilo za gradski prijevoz putnika koje se kreće po tračnicama. Glavni pogon ostvaruje preko elektromotora koji mogu biti istosmjerni serijski motori ili trofazni asinkroni motori. Napajanje pogonskih motora vrši se preko kontaktne električne mreže preko krovnog oduzimača struje (pantograf), a zatvara strujni krug preko tračnica koje služe kao povratni vod. Krovni oduzimač struje je u stalnoj vezi sa kontaktnom istosmjernom mrežom napona 600 V (750). U prošlosti su se kao načini pogona koristili komprimirani zrak (tzv. "Mekarski sustav") i konji za vuču (konjski tramvaj), te dizelski motori, ali se to pokazalo neefikasno i neekonomično.

Najdulja tramvajska linija na svijetu je "Belgijski obalni tramvaj", koji povezuje pet primorskih općina i gradova - od flamanske općine Knokke, pa sve do valonskog gradića Adinkerke. Ukupna dužina ove međugradske linije je 68 km. https://en.wikipedia.org/wiki/Coast_Tram_%28Belgium%29

Podjela tramvaja

Podjela tramvaja

Osnovna podjela:

• dvoosovinski s jednodjelnom karoserijom
• četveroosovinski (dva okretna postolja) s jednodjelnom karoserijom
  • četveroosovinski sa dvodjelnom karoserijom
• šesteroosovinski (tri okretna postolja) s dvodjelnom karoserijom
  • šesteroosovinski sa trodjelnom karoserijom
• osmeroosovinski (četiri okretna postolja) sa trodjelnom karoserijom

Tramvaj

Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu. Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika.

• suvremene izvedbe (kao u CroTram)

Podjela po vrsti vuče:

• konjski tramvaj
• parni tramvaj
• vučeni kabelima (eng. cable-car)
• električni

Podjela po egzotičnim načinima vuče, koji su postojali u povijesti:

• plinski, diesel (nedostatak: buka)
• komprimirani zrak (nedostatak: mali domet i slaba snaga, potrebno često punjenje zrakom)
• baterije (nedostatak: mali domet)

Podjela po dometu:

• gradski
• prigradski (povezuju naselja)
• međugradski (povezuje gradove)

Usporedba s drugim sredstvima gradskog prijevoza

U usporedbu s trolejbusom je električno vozilo koje se kreće po tračnicama. Kad ga zamijeni autobus na fosilno gorivo, to je korisno samo na manje frekventim linijama. U velikim gradovima je tramvaj ipak najpraktičnije masovno prijevozno sredstvo. Uzrokuje puno manje onečišćenje zraka u urbanim sredinama i razina buke je mnogo manja od autobusa na fosilno gorivo. Podzemna željeznica isplati se samo kod velikih gustoća naseljenosti i dovoljne udaljenosti među pojedinim stanicama. Laka gradska željeznica je pojam koji može kombinirati i tramvajski podsustav, te je kao takva stupanj evolucije.

Tramvaj na gumama (Rubber-tyred tram) tzv. Vođeni autobus (Guided bus)

Magnetska levitacija je egzotični način gradskog prijevoza.

Srodna vozila

Tramvaji na gumama (eng. Rubber-tyred "trams") su vozila, koja se kreću na gumama, ali se služe tračnicom vodilicom. Ponekad se ona koristi za zatvaranje strujnog kruga, a ponekad se strujni krug zatvara kroz dvije žice, na principu trolejbusa. Često izvana imaju izgled tramvaja, ali im kretanje po tračnicama služi isključivo za vođenje smjera. Neka od njih mogu napustiti tračnice, a neka su tehnloški vezana uz vođenu trasu. Ovaj oblik javnog prijevoza se uvodi u sve više gradova na pojedine linije, zbog svoje fleksibilnosti i dobrih svojstava kao tramvaja (npr. sustav "Translohr"). Ova vrsta tramvaja također je poznata pod imenom "Guided bus" (vođeni autobus). [[1]]

eng. "Tram-train" (tramvajski vlakovi) su vozila koja služe kao oblik lake gradske željeznice, koja kombinira fleksibilnost tramvaja s većim kapacitetom putnika, i brzinom vlaka.

Tramvajski vlak (Tram-train)

Prvotni pogon, koji se koristio, je bio pomoću kabela (tzv. "cable-car"), gdje bi se kabel između tračnica pomicao (prematanjem) iz strojarnice u zgradi, a tramvaj se pomoću uređaja kačio na kabel i otkačivao kada se želilo stajati. Sustavi ovakve vrste postoje danas samo u manjem obimu i služe većinom kao turistička atrakcija (npr. "San Francisco cable-car").

Vrste elektrifikacije

Podrobniji članak o temi: Tramvajska elektrifikacija

Glavna tramvajska vrsta elektrifikacije je električni vod, koji je razapet iznad vozila. U povijesti su postojali i još postoje i neki egzotičniji načini elektrifikacije, koji uključuju neki oblik "treće šine", ali sa posebnim mjerama zaštite. Naponi koji se koriste, rijetko prelaze 600V, a vrlo rijetko 750V.

Tramvajska mreža u Hrvatskoj

U Hrvatskoj tramvaj u gradskom prijevozu koriste jedino gradovi Zagreb i Osijek. U prošlosti su ga imali i Dubrovnik, Pula, Rijeka, Opatija i Velika Gorica.

Zagreb

Podrobniji članak o temi: Tramvajski promet u Zagrebu

U Zagrebu je konjski tramvaj uveden 5. rujna 1891. godine. Imao je vozni park od 10 otvorenih i 6 zatvorenih kola, a do 1910. godine povećao se na ukupno 38 kola. Prvi električni tramvaj pušten je u promet 18. kolovoza 1910. godine. Danas, tramvajska mreža ima ukupnu dužinu od 116 km (širina tramvajskog kolosjeka je 1000 mm). Promet je organiziran u 15 dnevnih i 4 noćne linije. Operater tramvajskog prometa u Zagrebu je područnica Zagrebačkog Holdinga d.o.o. Zagrebački električni tramvaj.

Osijek

Podrobniji članak o temi: Tramvajski promet u Osijeku

U Osijeku prijevoz putnika tramvajem obavlja gradsko trgovačko društvo Gradski prijevoz putnika Osijek‎ na dvije tramvajske linije.

Ukinute tramvajske linije

• Dubrovnik (DEŽ - Dubrovačka Električna Željeznica) - ukinuto zbog jeftinije opcije autobusnog prijevoza. Dubrovnik je imao razgranatiju i razvijeniju mrezu za ono vrijeme. Specifičnost je bio i teren, koji je vrlo brdovit. Ukinuto je krajem 70-tih godina.
• Pula (Pulapromet) - dvije linije, ukinut nakon I. svjetskog rata, dana 16. travnja 1934.
• Opatija - (trasa linije: Matulji-Opatija-Lovran), ukinuto zbog nerentabilnosti 1935.
• Rijeka (Autotrolej) - ukinuto u korist jeftinijeg autobusnog prometa (prvo trolejbus, zatim diselski autobus).
• Velika Gorica - mini linija (konjski tramvaj), ukinuto 1937.

Niskopodni tramvaj

Niskopodni tramvaj je oznaka za tramvaje, koji imaju spušten pod. To konkretno znači, kako nemaju stepenica u prijelazima vrata i unutrašnjosti tramvaja. Postoje i tramvaji, koji imaju samo jedan dio niskopodan, obično smješten u sredini.

Premetro

Franc. Premetro, njem. U-Strassenbahn, rus. Metrotram se kolokvijalno nazivaju dijelovi tramvajskih transportnih sustava, čija trasa je djelomično ili u potpunosti u tunelima, ili pod zemljom. Tamo gdje količina prevezenih putnika ne opravdava izgradnju pune podzemne željeznice, ali prometno zagušenje opravdava spuštanje dijela trase pod zemlju (posebno u središtima grada), te otežava ili onemogućava ravnomjerno kretanje i/ili izaziva velika kašnjenja, opravdan je ovakav oblik vođenja tramvajske trase. Dijelovi u tunelima se koriste po standardima lake gradske željeznice, posebno jer nema križanja u razini sa cestovnim vozilima (automobilski promet). Neki gradovi koriste i Rubber-tyred metro (tramvaje na gumama).

Primjeri Premetro sustava u svijetu:

• Antwerpen Pre-metro Belgija [2]
• Bruxelles Metro Belgija [3]

  

  Podzemni Tramvaj - Premetro u Briselu

• Frankfurt U-Bahn Njemačka [4]
• Volgograd Metrotram Rusija [5]
• Kryvyi Rih Metrotram Ukrajina [6]
• SEPTA Subway-Surface Trolley Lines Sjedinjene Američke Države [7]
• San Diego Trolley Green Line Sjedinjene Američke Države [8]
• Krakowski Szybki Tramwaj Poljska [9]
• Charleroi Pre-metro Belgija [10]
• Porto Metro Portugal [11]

Slike tramvaja u Hrvatskoj

• 
  TMK 101 u Zagrebu
• 
  ČKD Tatra KT4, tip 301 u Zagrebu
• 
  ČKD Tatra T4, tip 401 u Zagrebu
• 
  Düwag GT-6, tip 901 u Zagrebu
• 
  TMK 2100 u Zagrebu
• 
  Novi niskopodni tramvaj TMK 2200
• 
  Stari tramvaj u Osijeku, prije modernizacije
• 
  Modernizirani tramvaj tipa ČKD Tatra T3 u Osijeku sa prednje strane
• 
  Modernizirani tramvaj tipa ČKD-Tatra T3R.PV u Osijeku sa stražnje strane
• 
  Stari Dubrovački tramvaj u Tehničkom muzeju u Zagrebu
• 
  Tramvaj u Puli
• 
  M-24 božićni povijesni tramvaj

Tramvaji Tatra

Podrobniji članak o temi: Tramvaji Tatra

Tramvaji Tatra su izrađivani u češkoj tvornici ČKD. Tramvaji Tatra su u javnom prijevozu tramvajskih sustava u bivšoj Jugoslaviji, bivšoj Čehoslovačkoj, bivši Sovjetski Savez, Rumunjska, Bugarska itd.

Najprodavaniji tramvaj na svijetu je Tatra T3.

Vanjske poveznice

• Crotram
• Zagrebački električni tramvaj
• Osiječki Gradski prijevoz putnika
• Povijest Dubrovačkog Tramvaja

Tematske poveznice

• Informacije o svemu vezanom za tračnice