Hiroshi Amano: razlika između inačica
m + |
|||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
| slika_širina = 200px |
| slika_širina = 200px |
||
| naslov = |
| naslov = |
||
| datum_rođenja = [[11. rujna]] [[1960]] |
| datum_rođenja = [[11. rujna]] [[1960.]] |
||
| mjesto_rođenja = [[Hamamatsu]], [[Shizuoka, prefektura|Shizuoka]], [[Japan]] |
| mjesto_rođenja = [[Hamamatsu]], [[Shizuoka, prefektura|Shizuoka]], [[Japan]] |
||
| datum_smrti = |
| datum_smrti = |
||
Inačica od 26. ožujka 2021. u 19:50
| Hiroshi Amano | |
 | |
| Rođenje | 11. rujna 1960. Hamamatsu, Shizuoka, Japan |
|---|---|
| Državljanstvo | Japanac |
| Polje | Fizika |
| Institucija | Sveučilište u Nagoji Sveučilište Meijo u Nagoji |
| Alma mater | Sveučilište u Nagoji |
| Poznat po | Plave i bijele svjetleće diode |
| Istaknute nagrade | Nobelova nagrada za fiziku (2014.) |
| Portal o životopisima | |
Hiroshi Amano (Hamamatsu, 11. rujna 1960.), japanski fizičar. Diplomirao (1985.) i doktorirao (1989.) na Nagojskom sveučilištu. Zaposlen na Nagojskom sveučilištu (od 1988 do 1992. i od 2010.) i na Sveučilištu Meijo (od 1992. do 2010.). Bavi se istraživanjem dobivanja, svojstava i primjene poluvodiča koji sadrže dušik. Za izum učinkovite plave svjetleće diode koja je omogućila izradu energetski štedljivih bijelih izvora svjetlosti velike svjetlosne jakosti s I. Akasakijem i S. Nakamurom dobio Nobelovu nagradu za fiziku 2014. [1]
Svjetleća dioda ili LED
Podrobniji članak o temi: Svjetleća dioda
Svjetleća dioda ili LED (skr. od engl. Light Emitting Diode) je poluvodički elektronički element koji pretvara električni signal u optički (svjetlost). Propusno polarizirana svjetleća dioda emitira elektromagnetsko zračenje na način spontane emisije uzrokovane rekombinacijom nosilaca električnoga naboja (elektroluminiscencija). Elektroni prelazeći iz vodljivog u valentni pojas, oslobađaju energiju, koja se dijelom očituje kao toplina, a dijelom kao zračenje. Boja emitiranog svjetla ovisi o poluvodiču, kao i o primjesama u njemu i varira od infracrvenog preko vidljivog do ultraljubičastog dijela spektra.
Izrađuju se od galija, arsena i fosfora (GaAsP), gdje se omjerom arsena i fosfora određuje širina zabranjenoga pojasa i time posredno frekvencija zračenja, ili pak, za heterostrukturne izvedbe pogodne za optičke komunikacije, od istih elemenata uz dodatak indija.
Primjenjuje se najčešće kao indikator, na primjer na komandnim i signalnim pločama uređaja i strojeva ili kao alfanumerički pokazivač na zaslonima džepnih kalkulatora, zatim za ukrasno osvjetljenje te u industriji zabave, za signalnu rasvjetu za bicikle, automobilska svjetla, kao dijelovi za daljinski prijenos signala u upravljačkim krugovima, na primjer kod televizorskih daljinskih upravljača. Veliko područje primjene imaju i u optičkim komunikacijama, gdje služe za prijenos podataka na kraće udaljenosti multimodnim optičkim vlaknom. [2]