Atena (grad)

Izvor: Wikipedija

Atena Αθήνα
Atena, Akropola
Koordinate: 37°58′N 23°43′W / 37.967°N 23.717°W / 37.967; -23.717Koordinate: 37°58′N 23°43′W / 37.967°N 23.717°W / 37.967; -23.717
Država	Grčka
Vlast
- Gradonačelnik	Nikitas Kaklamanis (ND)
Površina
- Urbano područje	39 km²
- Područje utjecaja	412 km²
Stanovništvo (2001.)
- Urbano područje	745,514
- Urbana gustoća	19,133 stanovnika/km²
- Područje utjecaja	3,761,810
- Gustoća područja utjecaja	9,137 stanovnika/km²
Vremenska zona	Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+2)
- Ljeto (DST)	Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj	10x xx, 11x xx, 120 xx
Pozivni broj	210, 211, 212
Službena stranica www.cityofathens.gr
Karta
Položaj Atene u Grčkoj

Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu. Današnja Atena je moderan i velik grad. 2004. je imala 745,514 stanovnika. Antička Atena je bila moćan grad-država i poznati centar edukacije i znanosti. Nazvana je po božici iz grčke mitologije, Ateni.

Atena se često naziva kolijevkom zapadne civilizacije zbog svojih kulturnih doprinosa tijekom 5. i 4. stoljeća prije Krista. Iz tog razdoblja u Ateni je ostalo mnogo antičkih zgrada, umjetničkih djela itd. Najpoznatija je Akropola, koja je priznata kao jedna od najboljih primjera klasične grčke umjetnosti i arhitekture.

Sadržaj 1 Ime 2 Antička Atena 2.1 Partenon 2.2 Erehtejon 2.3 Propileje

[uredi] Ime

Grčko ime je bilo Αθήναι, a kad se sllužbeno napustilo uporabu katharevouse 1970-ih, službeno je grčko ime Αθήνα (Athína).

[uredi] Antička Atena

Detaljniji članak o ovoj temi: Atena (polis)

Atena je bila jedan od najjačih polisa u Grčkoj. Svaki grčki grad ili polis bio je nezavisno središte kulturnog, političkog i trgovačkog života. Bio je okružen zidinama, imao je mjesto za zadnju obranu akropolu, a na njoj su bili smješteni hramovi vrhovnih božanstava.

Akropola je svoj konačan oblik dobila u 5 st. pr Kr. za vrijeme vladavine jednog od najznačajnijih državnika, Perikla. U njegovo doba Atena je postala demokratska republika. Bogatašima je nametnuo visoke poreze, a novac koristio za uređenje Atene, posebice Akropole. Tada su napravljena brojna veličanstvena dijela grčke umjetnosti. Stoga se razdoblje vladavine Perikla naziva zlatnim dobom Atene. Tada su podignuti hramovi Partenon, Erehtejon, hram božice Nike i svečani ulaz Propileje.

[uredi] Partenon

Detaljniji članak o ovoj temi: Partenon
Partenon se nalazio na visoravni visokoj oko 70 m. Predstavlja glavni naglasak čitavog arhitektonskog sklopa. Vidi se iz velike udaljenosti, ali se gubi penjanjem na akropolu i ponovo se pojavljuje stupanjem pred njega. Ulaz se nalazi s druge strane pa ga je cijelog potrebno obići. Partenon je uzdužna građevina podjeljena na dva dijela cele i opistodoma. U predvorju Partenona nalazi se niski reljef koji prikazuje panatenejske svečanosti. Taj reljef izradili su Fidija i njegovi učenici između 440. i 437. g. pr. Kr.

[uredi] Erehtejon

Erehtejon je sagrađen oko 421 g. pr. Kr. Hram je bio podjeljen na nekoliko razina zbog kosog nagiba terena. Razine su spojene stepenicama. Razlika u visini između svetišta Atene i nekih drugih dijelova hrana bila je i do 3m. Taj hram nije bio pravilnog oblika kao većina drugih hramova. U Erehtejonu nalazilo se svetište Atene, Posejdona i Erehteja.

[uredi] Propileje

Propileje su široko stepenište između dva zida. U podnožju stepeništa stajalo je šest dorskih stupova povezanih gredama. Vrh stepeništa završavao je visokim zidom u kojem je bio prolaz širok koliko i središnji dio stepeništa.

Svaki je grad imao i jedan trg - agoru - koji je služio za trgovačke djelatnosti, skupove, bio je administrativni i društveni centar. U agori se odvijao svakodnevni život.

Nedovršeni članak Atena (grad) koji govori o gradu u Europi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.