Matični broj građana
Matični broj građana je identifikacijska oznaka državljana i stranaca nekih država, uključujući Hrvatsku. Broj osigurava jedinstveno povezivanje podataka u službenim evidencijama, primjerice kod izmjene imena i prezimena.
Sadržaj |
JMBG/MBG u Hrvatskoj[uredi]
U Hrvatskoj je od 1976. u uporabi 13-znamenkasti matični broj (MBG) ili jedinstveni matični broj građana (JMBG) reguliran Zakonom o matičnom broju (NN 9/92) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o matičnom broju (NN 66/02).
Broj je stečevina iz doba Jugoslavije, tako da ga možemo naći u aktivnoj uporabi i u drugim bivšim jugoslavenskim republikama. Prilikom uvođenja se građanima dodjeljivao po mjestu stanovanja, a nakon toga je dodjeljivan po mjestu rođenja.
U MBG-u je kodirano sljedeće:
- datum rođenja
- regija rođenja
- redni broj
- spol
Dakle, osim što ispunjava osnovnu namjenu jednoznačnog identificiranja građana, JMBG izravno otkriva (kazuje) i neke osobne podatke. Iz tog razloga je opisan kao kazujući broj podložan zlouporabi, a njegova je javna uporaba ukinuta. Međutim, mnoge institucije i davatelji usluga, kao što su banke i osiguravajuća društva, i dalje traže od stranaka njihov matični broj.
Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 33/96, 92/01, 44/06, 58/06, 69/07, 38/09) određuje da je prilikom izjašnjavanja građana o potrebi raspisivanja referenduma potreban unos jedinstvenog matičnog broja građana u popis za prikupljanje potpisa.[1]
U međuvremenu je (od 2009.) uveden novi identifikacijski broj, tzv. osobni identifikacijski broj (OIB) koji će zamijeniti MBG, ali su u prijelaznom razdoblju oba broja u uporabi u Hrvatskoj.
Shema znamenki[uredi]
Znamenke broja organizirane su po sljedećoj shemi:
| dan, mjesec i godina rođenja | br. registra | spol i redni br. | kon. | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| D | D | M | M | G | G | G | R | R | B | B | B | K |
| A1 | A2 | A3 | A4 | A5 | A6 | A7 | A8 | A9 | A10 | A11 | A12 | A13 |
gdje DD označuje dan, MM mjesec i GGG godinu rođenja (odnose se samo posljedne 3 znamenke).
Broj registra[uredi]
RR je broj registra u Hrvatskoj preuzet iz jugoslavenskog sustava regija. Regija je bila kodirana po ključu:
- znamenka za republiku/pokrajinu
- znamenka za područje unutar republike
Raspodjela brojeva unutar svakog opsega je bila unutarnja stvar svake republike/pokrajine. U Hrvatskoj je je određeno da se broj registra ograniči samo na kombinacije 3x za hrvatske građane, odnosno 00 i 03 za strance.
| od-do | republika | x0 | x1 | x2 | x3 | x4 | x5 | x6 | x7 | x8 | x9 | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 00-09 | stranci koji su dobili državljanstvo | ||||||||||||||||||
| 10-19 | BiH | Banja Luka | Bihać | Doboj | Goražde | Livno | Mostar | Prijedor | Sarajevo | Tuzla | Zenica | ||||||||
| 20-29 | Crna Gora | Podgorica | Bar, Ulcinj |
Budva, Tivat, Kotor |
Herceg Novi | Cetinje | Nikšić | Berane, Rožaje, Plav, Andrijevica |
Bijelo Polje, Mojkovac |
Pljevlja, Žabljak |
|||||||||
| 30-39 | Hrvatska | Osijek | Bjelovar, Virovitica, Koprivnica, Pakrac |
Varaždin, Međimurje |
Zagreb | Karlovac | Lika | Istra, Primorje |
Sisak, Banovina |
Dalmacija | miješana upotreba |
||||||||
| 40-49 | Makedonija | — | Bitola | Kumanovo | Ohrid | Prilep | Skopje | Strumica | Tetovo | Veles | Štip | ||||||||
| 50-59 | Slovenija | Slovenija | ne koriste se | ||||||||||||||||
| 60-69 | ne koriste se | ||||||||||||||||||
| 70-79 | Uža Srbija | — | Beograd | Kragujevac, Jagodina |
Niš, Pirot, Toplica |
Leskovac, Vranje |
Zaječar, Bor |
Smederevo, Požarevac |
Kolubara, Mačva |
Kraljevo, Kruševac |
Užice | ||||||||
| 80-89 | Vojvodina | Novi Sad | Sombor | Subotica | Vrbas | Kikinda | Zrenjanin | Pančevo | Vršac | Ruma | Sr. Mitrovica | ||||||||
| 90-99 | Kosovo | Priština | K. Mitrovica | Peć | Đakovica | Prizren | Gnjilane | ||||||||||||
Oznaka spola i rednog broja[uredi]
BBB je kombinacija oznake spola i rednog broja za osobe rođene istog datuma:
Kontrolni broj[uredi]
Posljednja znamenka K je kontrolni broj, koji se izračunava iz svih prethodnih znamenaka.
Pritom se svaka od prvih dvanaest znamenki pomnoži s koefcijentom specifičnim za svaku poziciju, i rezultat se zbroji:
7·A1 + 6·A2 + 5·A3 + 4·A4 + 3·A5 + 2·A6 + 7·A7 + 6·A8 + 5·A9 + 4·A10 + 3·A11 + 2·A12
Od dobivenog broja se izračuna ostatak pri dijeljenju s 11. Mogući su sljedeći rezultati:
- Ako je jednak 0, kontrolni broj je jednak 0.
- Ako je jednak 1, matični broj je pogrešan (BBB se uvećava za 1 i račun kreće ispočetka).
- Ako je veći od 1, kontrolni broj je jednak 11 umanjeno za iznos ostatka.
U drugim državama[uredi]
U mnogim državama se koriste različiti matični brojevi. Primjerice u SAD se koristi tzv. Social Security Number (SSN), koji ima devet znamenki u formatu 123-45-1234.
Prva država koja je 1. siječnja 1947. uvela brojčanu identifikaciju građana bila je Švedska. Personnummer je 10-znamenkasti broj u kojem prvih 6 znamenki kodira datum rođenja oblika GGMMDD, a posljednja je kontrolni zbroj.
Neke države, poput Mađarske ne koriste nikakav matični broj, jer ga drže kršenjem prava građana.
Vidi također[uredi]
Izvori[uredi]
- ↑ Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave. zakon.hr. Val savjetovanje d.o.o.. pristupljeno 26. travnja 2013.
- Zakon o matičnom broju (NN 9/92)
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnom broju (NN 66/02)