Snježana Kordić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Snježana Kordić
Snježana Kordić
Snježana Kordić na Sajmu knjiga u Puli, 2011.
Rođenje Osijek, 1964.
Prebivalište Zagreb
Nacionalnost Hrvatica
Poznat(a) po knjizi Jezik i nacionalizam
Poslodavac Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Sveučilište u Zagrebu
Ruhrsko sveučilište u Bochumu
Westfalijsko sveučilište Wilhelms u Münsteru
Humboldtovo sveučilište u Berlinu
Sveučilište Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurt na Majni
Zanimanje Jezikoslovka
Titula dr. sc. habil.
Portal: Životopis

Snježana Kordić (Osijek, 1964.), hrvatska jezikoslovka i kroatistica.

Životopis[uredi VE | uredi]

Snježanu Kordić su otac, Hrvat rodom iz Sretnica kod Mostara majka, Hrvatica rodom iz Obrovca Sinjskog - prema njeznom pisanju u članku "Demagogija umjesto znanosti" - odgajali su je u strogom katoličkom duhu.[1] Diplomirala je 1988. kroatistiku na Sveučilištu u Osijeku.[2] U Osijeku je na Filozofskom fakultetu radila 1990. kao istraživačica pripravnica iz područja kroatistike.[3] 1991. prešla je na Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je primljena za asistenticu na Katedri za suvremeni hrvatski jezik Odsjeka za kroatistiku,[4][5] a paralelno je predavala i na Odsjeku za novinarstvo Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Nakon što je završila poslijediplomski studij jezikoslovlja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i magistrirala 1992. te obranila disertaciju 1993.,[6][7] ponuđen joj je u Njemačkoj nastavak sveučilišnog rada.[8][9] Tamo je stekla status habilitirane znanstvenice[10][11] (iznaddoktorski stupanj)[12] 2002. godine.[13][14] U Njemačkoj je petnaestak godina[15] predavala kao znanstvena suradnica, docentica i profesorica na Ruhrskom sveučilištu u Bochumu, westfalijskom sveučilištu Wilhelms u Münsteru, Humboldtovom sveučilištu u Berlinu i sveučilištu Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu.[16][17][18]

Znanstveni rad[uredi VE | uredi]

Rezultati istraživanja Snježane Kordić koji pokazuju da se u odnosnim rečenicama nepromjenjiva riječ što najviše koristi kao stilska rezerva umjesto odnosne zamjenice koji u književnom stilu.

Snježana Kordić objavila je više znanstvenih knjiga koje su prevedene na strane jezike[19] (engleski, njemački ili španjolski) i 150[20] drugih jezikoslovnih radova u kojima je istraživala područja gramatike, sintakse, lingvistike teksta, pragmatike, korpusne lingvistike, leksika, sociolingvistike, jezične politike[21][22], standardologije. Poseban doprinos dala je u istraživanju relativnih ili odnosnih rečenica, zamjenica u ulozi anafore, katafore i deikse, zatim u istraživanju veznika, priloga, prezentativa, modalnih glagola i egzistencijalnih glagola.

Ideje i teze[uredi VE | uredi]

  • postojanje jednog policentričnog “srpskohrvatskog” jezika: Prema njezinom mišljenju i mišljenju niza zapadnoeuropskih lingvista koje u knjizi citira, u slučaju Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca "se ne može govoriti o nekoliko standardnih jezika, nego o standardnim varijantama jednog te istog policentričnog standardnog jezika".[23][24][25] Tvrdi da "Nazivi koji pišu u današnjim ustavima hrvatski jezik, srpski jezik, bosanski jezik nisu za lingvistiku prihvatljivi ...Nacionalni ideolozi forsiraju različita imena kako bi sugerirali da se radi o različitim jezicima...nacionalna pripadnost govornika nije kriterij za nazivanje jezika, npr. Švicarac ne govori švicarski, Belgijanac ne govori belgijski ... Nekoliko jednodijelnih oznaka (hrvatski, srpski, crnogorski, bosanski/bošnjački nije za lingvistiku prihvatljivo jer one bi značile da se radi o nekoliko jezika, što nije slučaj. Prihvatljiva bi bila jedna jednodijelna oznaka koja bi pokrivala čitavo jezično područje ...Budući da je oznaka srpskohrvatski od 19. st. ustaljen naziv u lingvistici, ona ima prednost naspram bilo koje druge potencijalne oznake."[26]
  • jezik kao instrument nacionalističke politike: tvrdi da se "jezik instrumentalizira za nacionalističke ciljeve" te "kako se falsificira prošlost i izgrađuju mitovi koji podupiru ideološki poželjnu sliku stvarnosti".[27] Pokazuje da "istraživači sa Zapada ističu i u najnovije vrijeme da se jezična politika bivše Jugoslavije uzima u usporedbi s drugim europskim državama i danas za uzor" i da kroatisti HAZU "znatno sudjeluju u izgrađivanju slike o postojanju neprijatelja"...[28][29]
  • u svijetu je danas prestižnija hrvatska od srpske varijante: u beogradskom tjedniku NIN[14] je izjavila da, kao što je u 20. stoljeću postala prestižnija američka od britanske varijante engleskog i brazilska od europske varijante portugalskog, tako je u 21. stoljeću postala prestižnija hrvatska od srpske varijante "srpskohrvatskog" jezika, iako je govornika srpske varijante brojčano više. Razlozi koji su utjecali na promjenu u prestižu su prema Kordić, npr. to što Beograd, za koji je karakteristična ekavica, više nije glavni grad zajedničke države, a status glavnog grada doprinosi prestižnosti jezičnog oblika koji se u njemu govori. Kao presudni razlog koji je utjecao na pad prestiža srpske varijante navodi porast turizma u svijetu, a Hrvatska je zbog dugačke Jadranske obale turistički znatno posjećenija od Srbije, pa je izraženiji interes stranaca za učenjem hrvatske ijekavice. Ova konstatacija S. Kordić nije dočekana s oduševljenjem u narednom broju NIN-a.

Političko djelovanje i stavovi[uredi VE | uredi]

Kordić nikada nije bila član neke stranke. Za vrijeme studija sredinom 1980-ih odbijala je ući u komunističku partiju; zbog toga nije bila proglašena za najboljeg studenta, nego je najboljim studentom proglašen student sa nižim ocjenama, ali koji je bio član Saveza komunista.[30] U svojim djelima napada kolege lingviste za nacionalističku ispolitiziranost i zalaže se za eliminiranja nacionalizma iz lingvistike.[31][32]

Snježana Kordić šire je poznata kao kritičar jezičnog purizma u kroatistici.[33] Pored toga pisala je i o povijesti nastanka nacija,[34] o konstrukcijskom karakteru nacionalne kulture i nacionalnog identiteta,[35][36] te o proširenim mitovima vezanim za jezik.[37] Objašnjavajući teze i zaključke svoje knjige "Jezik i nacionalizam", izjavljuje za medije - tijekom Sajma Knjige u Puli 2011. god. gdje je tu svoju knjigu prezentirala - da najviđeniji hrvatski lingvisti potiču i "zarađuju na nacionalizmu", zbog čega predlaže da se rasformira Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti.[38] Povodom "velike bure" koju je izazvala ta njena knjiga koja je predstavljala "pljusku nacionalistima", nagrađen je izdavač Nenad Popović nagradom "Süddeutsche Zeitung" kao jedan od "velikih mirotvoraca 2010. godine".[39]

Suzdržana je[40][41] u vezi forsiranja ćirilice[42][43] u Vukovaru[44][45] i kritički govori o lideru hrvatskih Srba Miloradu Pupovcu zbog njegovog forsiranja ćirilice.[46][47] Kritički se osvrćući na pokušaje rehabilitacije Draže Mihailovića govori o zločinu četnika nad njenom obitelji.[48][49] Njezine publikacije iz sociolingvistike izazvale su burne reakcije.[50][51] U lipnju 2014. godine potpisuje sa grupom intelektualaca i aktivista otvoreno pismo katoličkih biskupima, u kojem se izražava zabrinutost zbog afirmativnih izjava nekih biskupa o Dariju Kordiću nakon njegovog povratka s odsluženja kazne za ratne zločine za koje je osuđen kod Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, te se traži da se "Crkva u Hrvatskoj vrati s puta nacionalističke ostrašćenosti i isključivosti na put kršćanske tolerancije i skromnosti, ekumenizma i dijaloga".[52]

Kritike[uredi VE | uredi]

Hrvatski jezikoslovci praktički su jednoglasno protiv teze mnogih zapadnoeuropskih (socio)lingvista[53] koje citira Snježana Kordić o “jednom” policentričnom “srpskohrvatskom” jeziku. Osim u dnevnopolitičkom tisku - koji i nije znanstveno vrijedan izvor informacija -radilo se o polemici u časopisu “Republika” tečajem 2001.-2002. i “Književna republika” tečajem 2003.-2009., u vlasništvu sumišljenika Snježane Kordić, pa su odgovori kroatista stizali nerijetko sa zakašnjenjem, a ponekad i nisu objavljeni.[54] Tvrdnje Snježane Kordić i petsto[55] drugih znanstvenika koje ona citira polemički su, u listu “Književna republika”, pokušavali osporavati slavisti, kroatisti i opći lingvisti Stjepan Babić, Stjepan Damjanović, Mario Grčević, Leopold Auburger, Ivo Pranjković, Vinko Grubišić, Zvonko Pandžić (u zasebno objelodanjenom opsežnom odgovoru), a implicite u knjizi poredbeni lingvist Mate Kapović,[56] te u medijima Nataša Bašić-Kosić, Mario Grčević, Ranko Matasović, Radoslav Katičić i Sanda Ham. Tako je rečeno: “To najjasnije pokazuje da kad Snježana Kordić treba, ona ni okom da trepne, pomiješa razine i spušta se s književne razine na razinu zagrebačkih hauserica. To je njezina “znanstvena” razina”.[57]Iako je u “Književnoj republici” 1-2/2003. potrošila opet mnogo stranica, Snježana Kordić nije donijela valjanih dokaza protiv mojih tvrdnji. Napisala je samo puno novih poluistina i neistina i ponudila ih u zanimljivom obliku - odgovarajući kolegi M. Grčeviću i meni odjednom i miješajući te odgovore ne bi li čitateljima još više otežala da vide što je istina. Ne bi trebalo možda uopće na sve to odgovarati, ali Snježana Kordić uvijek plasira neke nove poluistine i neistine pa ako ostanu bez odgovora, sutra bi mogle izgledati kao istinite.[58]Treba isto tako reći da situacija s hrvatskim i srpskim nikako nije usporediva ni s njemačkim ni s engleskim... I u slučaju njemačkoga i u slučaju engleskoga najprije je u dužem vremenskom periodu postojao utvrđeni i normirani njemački i engleski standard (takvi “klasični” standardi uostalom postoje i danas: tzv. Hochdeutsch i “šekspirijanski” engleski), pa su se onda teritorijalno diferencirali (Austrija i Švicarska odnosno Amerika i Australija), a u hrvatskom i srpskom slučaju nikakvoga “klasičnoga” standarda i nije bilo, unatoč brojnim i upornim nastojanjima da se on konstituira[59], na što mu je odgovorila da njegova tvrdnja za njemački nije točna i citirala mu je germanističke radove.[60][61]Što odvraća S. Kordić od hrvatskoga jezika ? Teško je dokučiti odgovor na to pitanje. Dok se ona rasterećuje od ispitivanja konstruiranosti serbokroatističkoga osnovnoga pojmovlja, neće spoznati činjeničnost hrvatskoga jezika. Zalutala je, čini se, u u šumi općejezikoslovnih pojmova isto kao što se zaletjela i zalutala u prenju s akademikom Stjepanom Babićem o odnosnim pridjevima.[62]Danas od “srpskohrvatskog” ostaje samo na njemačkom jezičnom području - gdje je taj pojam i nastao - još samo taj šturi naziv za jezik. I najvjerojatnije će to biti sve što će još određeno vrijeme i ostati od tog jezika! Odatle i razumljiva uznemirenost, da ne kažem panika, nekih predavača toga “jezika” koji de facto nikada i nije postojao, a danas više ni de jure nigdje ne postoji.[63]Ako ona primjerice doista smatra “anakronim nacionalizmom” nazivanje (svoga) Slavonca Josipa Kozarca hrvatskim piscem ili ako stvarno vjeruje u to da djeca u hrvatskim školama ne bi smjela učiti hrvatske nazive mjeseci, onda ja mislim kako bi se kolegica Snježana Kordić trebala ozbiljno zabrinuti čak i za svoje mentalno zdravlje[64], na što mu je odgovorila da nigdje ne zastupa stav da naziv “siječanj” treba zabraniti.[65]

Španjolski filolog i prevoditelj njezine knjige Juan Cristóbal Díaz iznosi kako je u knjizi Snježane Kordić “Jezik i nacionalizam impresivan način na koji je svaka važna tvrdnja u knjizi poduprta nizom citata međunarodnih eksperata iz raznih polja misli i znanosti.[66] U javnim su medijima teze Snježane Kordić iznijete u toj knjizi odbacili jezikoslovci Nataša Bašić-Kosić[67] Ranko Matasović,[68] Radoslav Katičić, [69] Mario Grčević,[70][71][72][73] Zvonko Pandžić, koji je objelodanio odgovor na polemiku sa Snježanom Kordić u časopisu “Republika”, budući da mu je “Književna republika” odbila objaviti tekst,[74] te u knjizi “Čiji je jezik ?” Mate Kapović, koji je autoričin pristup u knjizi “Jezik i nacionalizam” nazvao “kulturno-lingvističkim autorasizmom” i “nacionalističkom interpretacijom” unitarističke orijentacije.[75] Njegove primjedbe osporene su u Hrvatskoj.[76]

Jurica Budja s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u recenziji "Prikaz knjige jezik i nacionalizam Snježane Kordić" između ostalog piše: "Izdavanje knjige zadobilo je pozornost mnogih novina i listova jer govori o temi koja može poslužiti kao pokriće za ideološke položaje"(...)"Bitno je pri tomu da iza pojma kroatisti stoje pojedinačni hrvatski jezikoslovci s kojima se S. Kordić nije slagala i koje je vrijeđala, »polemizirala«, prije, po više časopisa. Proces uzdizanja od pojedinačnoga k općemu služi tomu da se cijela zajednica ljudi koji drže da je hrvatski poseban, samobitan jezik ozloglasi. Kroatiste ona nastoji prikazati kao skup umno, duševno i ćudoredno zahirjelih ljudi. U njezinoj knjizi kroatisti postaje upravo ritualni, magijski naziv. Kroatisti su različiti od ostalih južnoslavenskih jezikoslovaca, za koje se Kordić nikada ne služi nazivima kao serbisti i dr."[77]

Izjavu Sande Ham - inače profesorice Snježane Kordić iz osječkig perioda njezinih studija - da "U Hrvatskoj njezine stavove malo tko shvaća ozbiljno, uglavnom služe za dnevnopolitičke unitarističke i nostalgične potrebe u Hrvatskoj i BiH."[78] kritički analizira Slobodan Šnajder podsjetivši "da iz lingvistički evidentne činjenice – hrvatski i srpski su jedan policentrični jezik – ne slijede nikakve političke odluke, niti neka posebna jugo-nostalgija."[79] A i Kordić kaže "da policentričnost jezika ne navodi na nekakvo državno zajedništvo jer se i varijacije svih drugih policentričnih jezika govore u nekoliko različitih država."[10][80] Izjave Sande Ham naišle su na niz drugih kritičkih reakcija.[81][82][83][84][9]

Mario Grčević je mišljenja da je "S. Kordić zbog svojih ekstremističkih stavova i vrijeđanja neistomišljenika ušla u sukob s nevjerojatno velikim brojem jezikoslovaca i kulturnih djelatnika.", te spominje neke "od onih koje je javno napadala ili kritizirala zbog navodnoga „nacionalizma u jeziku“ (odnosno „nacionalističkoga pristupa jeziku“), ili one koji su se osjećali potaknutim javno polemizirati protiv njezinih istupa vezanih uz hrvatski jezik: Ivo Pranjković, Josip Silić, Marko Samardžija, Stjepan Damjanović, Ivo Žanić, Tonko Maroević, Leopold Auburger, Werner Lehfeldt, Monika Wingender, Robert Greenberg, Midhat Riđanović, Vinko Grubišić, Zvonko Pandžić, Anđela Frančić, Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Sanda Ham, Nataša Bašić, Jurica Budja, August Kovačec, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Stjepko Težak, Stjepan Babić, itd."[85]

U srpskim medijima kritiziraju njezine stavove "poznati srpski nacionalisti nelingvisti Dragoljub Zbiljić i Nenad Nikolić",[76] koji ju optužuju da "je poluistina Kordićeve neusporedivo opasnija za srpsku nego za hrvatsku lingvistiku"[86], da "uskraćuje Srbima autorefleksiju" i da "za Srbe je pogubna" jer "jezik oslobađa obilježenosti srpskom tradicijom, svodi ga na simbolički neutralno sredstvo komunikacije i podstiče na ravnodušnost prema njegovom imenovanju i broju raznoraznih imena koja se srpskom jeziku daju".[87] U Hrvatskoj je uslijedila reakcija na ove optužbe.[88][89][76]

Nasuprot već ranije navedenim citatima iz srpskih medija u kojima se kritizira njezina knjiga, izrazio je srpski skandinavist pokojni Ljubiša Rajić svoje pozitivno mišljenje.[90] A u Crnoj Gori je montenegristica Rajka Glušica objavila pohvalnu recenziju knjige u tamošnjem filološkom časopisu.[15] I slavisti raznih EU zemalja su u svojim stručnim časopisima objavili pohvalne recenzije, na primjer Maria Rita Leto[91] u Italiji, Pavel Krejčí[92] u Češkoj, Jerzy Molas[93] i Henryk Jaroszewicz[55] u Poljskoj, Ulrich Obst u Njemačkoj[94] i mnogi drugi.

Svoju recenziju u časopisu Poljske akademije znanosti Socjolingwistyka Henryk Jaroszewicz završava sljedećim riječima: "Zaključno se s punim uvjerenjem može reći da je 'Jezik i nacionalizam' kapitalna monografija. [...] Možemo se čak usuditi reći da monografija Snježane Kordić ima potencijal da postane prekretnica u povijesti kroatistike, epohalno djelo - u punom smislu te riječi - za hrvatsko jezikoslovlje. [...] Stoga djelo Snježane Kordić može postati svojevrsna katarza kroatistike, izvrsno i pošteno razračunavanje s erom u kojoj je hrvatska lingvistika tako često tonula u znanstvenu stagnaciju, reducirana od strane hrvatskih elita samo na podređenu ulogu oružja korištenog u političkoj borbi za hrvatsku državotvornost. Pitanje je jedino jesu li današnja kroatistika i današnje hrvatsko društvo već spremni prihvatiti jedno takvo djelo kao što je 'Jezik i nacionalizam'?"[55]

U talijanskom časopisu Studi Slavistici Maria Rita Leto u recenziji ističe: "Godinama se Kordić u Hrvatskoj bori pokušavajući razvezati čvor koji veže jezikoslovlje, nacionalizam i politiku (i godinama je zbog toga marginalizirana i napadana). [...] Ponovno Kordić strpljivo razdvaja lingvistički aspekt od politike, želeći se strogo pridržavati načela lingvistike kako bi zadržala svoju neovisnost od nacionalističke propagande i manipulacije. [...] Knjiga Snježane Kordić je pisana jasno, analitički i čita se s užitkom."[91]

Znanstveni časopis Studia z Filologii Polskiej i Słowiańskiej objavio je recenziju Jerzya Molasa u kojoj piše da knjiga 'Jezik i nacionalizam' "izuzetno brižljivo, koristeći bogatu literaturu iz područja slavistike i opće lingvistike, sociologije, kulturološke antropologije i politologije, predstavlja sve aspekte spora oko srpskohrvatskog jezika. Vjerojatno više od polovice teksta čine prikladno izabrani citati iz radova, uglavnom autora s engleskog i njemačkog govornog područja, koji se odnose na ovu temu."[93]

Hrvatski znanstvenik Goran Miljan je u Berlinu objavio recenziju u kojoj ocjenjuje da "Kordić razrađuje ideje jezika, lingvistike, politike, povijesti, kulture itd. na dobro strukturiran i akademski izuzetno pohvalan način."[95]

U londonskom časopisu The Slavonic and East European Review recenzija završava tvrdnjom da "ovom knjigom Kordić nudi uzoritu gestu kako lingvistika može zadržati svoju neovisnost, dostojanstvo i visoke akademske standarde nasuprot političkim manipulacijama"[96]

A u japanskom časopisu Eurasia Border Rewiew se kaže kako "nakon temljite analize, autorica s pravom ističe da nema lingvističke ili sociolingvističke osnove koja opravdava ili zahtijeva podjelu srpskohrvatskog u četiri jezika nasljednika."[97]

Pavel Krejčí u recenziji objavljenoj u češkom filološkom časopisu naglašava da "knjiga je bez sumnje jedna od najvažnijih i najvrednijih publikacija o datoj temi."[92]

"Monografija Snježane Kordić je nesumnjivo plod dubinskog izučavanja raznih aspekata jezične politike na području Hrvatske i bivše Jugoslavije. Ogromna količina citata i bibliografija koja obuhvaća preko petsto djela proizišlih iz pera njemačkih i engleskih, ali i francuskih, švedskih, ruskih, danskih, hrvatskih, srpskih i poljskih znanstvenika, pokazuje da je Kordić pripremajući 'Jezik i nacionalizam' detaljno prostudirala širok dijapazon literature o toj problematici. Rezultat tog rada je jedno impresivno djelo."[55]

Njemački lingvist Ulrich Obst nakon što je istakao da se u knjizi "svi pseudoargumenti bravurozno osporavaju" završava recenziju sljedećom rečenicom: "Čovjek bi jako poželio ovoj knjizi da naiđe na plodno tlo prvenstveno kod osoba koje su na prominentnim pozicijama u političkom i kuturnom životu dotičnih država i da tamo gdje je potrebno dovede do promjena u razmišljanju."[94]

Knjige[uredi VE | uredi]

  • Jezik i nacionalizam[98]
  • Riječi na granici punoznačnosti[101][102]
    • Wörter im Grenzbereich von Lexikon und Grammatik im Serbokroatischen[103][104]
  • Kroatisch-Serbisch. Ein Lehrbuch für Fortgeschrittene mit Grammatik[105]
  • Relativna rečenica[109]

U inozemstvu je S. Kordić pored knjiga iz područja sintakse i leksikologije objavila 1997.[105][106] knjige gramatičkoga i udžbeničkoga profila za publiku engleskoga i njemačkoga govornog područja u kojima se bavi tzv. srpskohrvatskime jezikom. 2001. je pokrenula jednu diskusiju sa svojim kolegama kroatistima u zagrebačkom časopisu Republika koja 2003. seli u novopokrenuti časopis Književna republika i traje gotovo deset godina.[112][113] Napisala je preko petsto stranica priloga u toj diskusiji za koju Igor Mandić kaže da je "najdulja, najtemeljitija i najbritkija polemika (čime, dakako, uvažavam i njene diskutante/protivnike!) vođena u hrvatskoj kulturi 21. stoljeća."[6] 2004. g. objavljuje rad "Die aktuelle Sprachzensur in Kroatien" o navodnoj jezičnoj cenzuri u Hrvatskoj.[114] Zalaže se protiv jezičnoga purizma[115][116][117] u Hrvatskoj[118][119] koji je po njezinim ocjenama dio nacionalističke ideologije.[120][33]

Objavljivanju njezine knjige Jezik i nacionalizam (Durieux 2010) novčano je pomoglo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske pod vodstvom Bože Biškupića.[121]

A "Direktor Durieuxa Dražen Tončić otkriva nevjerojatnu činjenicu – nikada nismo očekivali neku ludnicu od prodaje, kaže Tončić, dodajući da im se ipak i to dogodilo u slučaju knjige "Jezik i nacionalizam" lingvistice Snježana Kordić, vjerojatno zato što se oko te knjige podigla velika prašina."[122] Radi se o "najčitanijoj lingvističkoj knjizi otkako postoji Hrvatska država."[16][123] Posebno priznanje stiglo je i iz Njemačke, gdje "je izdavač Nenad Popović u najtiražnijem njemačkom političkom dnevnom listu 'Süddeutsche Zeitung' proglašen najzaslužnijim mirotvorcem na europskom kontinentu za godinu 2010., a u obrazloženju je navedeno da je te godine objavio knjigu 'Jezik i nacionalizam' Snježane Kordić."[123] Knjiga je u Hrvatskoj uvrštena među pet "knjiga desetljeća iz područja mirotvorstva, nenasilnog djelovanja i ljudskih prava."[124] Danski slavist Per Jacobsen konstatira da "autorica knjige 'Jezik i nacionalizam' je Snježana Kordić, internacionalno sigurno najpoznatiji hrvatski lingvist".[116] Ali i deset godina ranije jedan američki lingvist zapaža da čak i "njena prva knjiga, sintaktička monografija 'Relativna rečenica' (Zagreb 1995), doživjela je veći inozemni uspjeh od bilo koje druge lingvističke knjige objavljene u Hrvatskoj. O tome svjedoče recenzije u brojnim lingvističkim časopisima" širom svijeta, na raznim kontinentima.[125] Knjiga 'Jezik i nacionalizam' počinje usporedbom jezičnog purizma u doba njemačkoga nacionalsocijalizma i hrvatskih prilika tijekom devedesetih godina[28], a oko 75% teksta u knjizi sastavljeno je od citata koji su uklopljeni u autoričine rečenice.[126] Hrvoje Hitrec, predsjednik udruge Hrvatsko kulturno vijeće, odnosno njegova udruga podigla je prijavu[127] protiv ministra kulture Bože Biškupića i pomoćnika za knjigu Čedomira Višnjića zbog sufinanciranja te Kordićkine knjige koja po njegovom mišljenju šteti hrvatskoj kulturi i vrijeđa govornike hrvatskog jezika, jer ta knjiga navodno napada hrvatski jezični identitet i institucije te hrvatski Ustav, jer u njoj su "argumenti" da hrvatski jezik ne postoji.[128][129] Prijava je naišla na brojne negativne reakcije u hrvatskim medijima.[130][131][132][133] DORH je prijavu odbacio[134] uz opširno obrazloženje zašto je neosnovana.[135] Autorica knjige pokazuje[136][48] da su svi prigovori nazivu srpskohrvatski znanstveno neutemeljeni i da za razliku od lingvista laici mogu zvati jezik kako god žele.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Kordić, Snježana (2003). "Demagogija umjesto znanosti". Književna republika 1 (7-8): 187. Preuzeto 27. lipnja 2013.
  2. "Snježana Kordić – Biografija". Tko je tko u hrvatskoj znanosti., pristupljeno 11. rujna 2012.
  3. Fabrio, Bisera (20. kolovoza 2010). Nismo manje Hrvati zato što govorimo isto kao Srbi: intervju sa Snježanom Kordić str. 30–33. Globus. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 9. rujna 2012.
  4. Derk, Denis (10. prosinca 2011). Narod može nazivati jezik kako god mu drago: intervju sa Snježanom Kordić str. 60–62 u kulturnom prilogu "Obzor". Večernji list. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 5. rujna 2012
  5. Katedra za hrvatski standardni jezik – bivši članovi Katedre. Kroatistika. Arhivirano s izvorne stranice na 26. veljače 2014. pristupljeno 28. travnja 2014
  6. 6,0 6,1 Mandić, Igor (21. studenog 2010). Svojom polemikom možda pokušava izbrisati naš identitet... Što, zapravo, hoće ta žena? str. 19. Jutarnji list. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 18. kolovoza 2012
  7. Kahrović-Posavljak, Amila (18. srpnja 2014). Sveto trojstvo jezika, nacije i države: intervju sa Snježanom Kordić 60–62. BH Dani. Arhivirano s izvorne stranice na 19. srpnja 2014. pristupljeno 19. studenog 2014
  8. Pančić, Teofil (18. studenog 2010). Briljantno razvejavanje ovejanih suština str. 52–53. Vreme. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 8. rujna 2012
  9. 9,0 9,1 Mappes-Niediek, Norbert (17. siječnja 2011). Die Sprache Serbokroatisch: Kein Narrenrabatt (njemački) str. 31. Frankfurter Rundschau. Arhivirano s izvorne stranice na 5. srpnja 2012. pristupljeno 6. rujna 2012 ; isto u prijevodu Jezik srpskohrvatski. H-alter (19. siječnja 2011). Arhivirano s izvorne stranice na 9. srpnja 2012. pristupljeno 10. kolovoza 2012
  10. 10,0 10,1 Hut Kono, Vinko (2. veljače 2012). Kroatisti otuđeni od stvarnosti: intervju sa Snježanom Kordić str. 3. Zarez. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 28. srpnja 2012
  11. Jovanović Maldoran, Srđan (14 svibnja 2011). Nacionalizam, jezik i EU: intervju sa Snježanom Kordić str. 7–8. Danas. Arhivirano s izvorne stranice na 7 srpnja 2012. pristupljeno 8 rujna 2012
  12. Fena (21. ožujka 2011). Kod nas ljudi robuju pogrešnom uvjerenju da se nacija i jezik moraju podudarati: intervju sa Snježanom Kordić. Federalna novinska agencija Bosne i Hercegovine. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 11. kolovoza 2012
  13. Begović, Nađa (12. kolovoza 2010). Jezik za zube – Govori kao što govoriš: intervju sa Snježanom Kordić str. 58–61. Slobodna Bosna. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 10. rujna 2012
  14. 14,0 14,1 Nikolić, Tatjana (28. listopada 2010). Odstrel reči: intervju sa Snježanom Kordić str. 58–59. NIN. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 14. kolovoza 2012
  15. 15,0 15,1 Glušica, Rajka (2011). O nacionalizmu u jeziku: prikaz knjige Jezik i nacionalizam str. 185–191. Riječ. Arhivirano s izvorne stranice na 12. srpnja 2012. pristupljeno 4. rujna 2012
  16. 16,0 16,1 Popović, Sofija (6. prosinca 2011). HAZU treba ukinuti a jezične puritance bojkotirati jer zarađuju na nacionalizmu: intervju sa Snježanom Kordić str. 64–68. Nacional. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 11. rujna 2012
  17. Gromača Vadanjel, Tatjana (4. rujna 2010). Hrvatska je još u kamenom dobu: intervju sa Snježanom Kordić str. 10–11 u kulturnom prilogu "Pogled". Novi list. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 23 kolovoza 2012
  18. Biographie von Snježana Kordić (njemački) str. 61–62. Bulletin der Deutschen Slavistik, no. 6 (2002). Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 18. studenog 2012
  19. Isović, Maja (14. veljače 2014). Forsiraju netočnu percepciju jezične stvarnosti: intervju sa Snježanom Kordić. Buka. Arhivirano s izvorne stranice na 26. veljače 2014. pristupljeno 27. travnja 2014
  20. Hrvatska znanstvena bibliografija.
  21. Lajović, Vuk (24. srpnja 2012). Političari prodaju maglu: intervju sa Snježanom Kordić. Vijesti. Arhivirano s izvorne stranice na 18. studenog 2012. pristupljeno 18. studenog 2012
  22. Penić, Goran (3. srpnja 2012). Suvremena komunikacija ne poštuje pravopis, nastala je anarhija str. 15. Jutarnji list. Arhivirano s izvorne stranice na 18. studenog 2012. pristupljeno 18. studenog 2012
  23. Matijanić, Vladimir (21. kolovoza 2010). Jedan narod, jedna zemlja, pola jezika?! str. 2–3 u kulturnom priloguSpektar. Slobodna Dalmacija. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpanja 2012. pristupljeno 4. rujna 2012
  24. Knežević, Jurica (6. listopada 2012). Govorimo istim jezikom: intervju sa Snježanom Kordić. Večernje novosti. Arhivirano s izvorne stranice na 18. studenog 2012. pristupljeno 18. studenog 2012
  25. Jergović, Miljenko (25. siječnja 2011). Hrvatska kao Snježana Kordić str. 18. Jutarnji list. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 18. studenog 2012
  26. Kordić, Snježana, "Jezik i nacionalizam", Durieux 2010, str. 125, 127, 128
  27. Durieux o djelu Snježane Kordić.
  28. 28,0 28,1 Dragojević, Rade (6. kolovoza 2010). Hrvati i Srbi u Hrvatskoj jezično se ne razlikuju: sa Snježanom Kordić str. 14–15. Novosti. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 4. rujna 2012
  29. Vuković, Uglješa (21. veljače 2013). Javnosti je prešućen opis naše jezične situacije: intervju sa Snježanom Kordić. Diskriminacija. Arhivirano s izvorne stranice na 22. veljače 2013. pristupljeno 27. travnja 2014
  30. Kordić, Snježana (2005). "Kroatistika i nacionalizam". Književna republika 3 (9-12): 219. Preuzeto 17. rujna 2013.
  31. Vidi zadnje poglavlje "Uloga lingvista" u knjizi Jezik i nacionalizam str. 366-379.
  32. Kordić, Snježana (2008). "Izmišljanje neodrživih teorija". Književna republika 6 (3-4): 244. Preuzeto 17. rujna 2013.
  33. 33,0 33,1 Pilsel, Drago (26. listopada 2013). Gdje je prisutan jezični purizam, prisutan je i nacionalizam: intervju sa Snježanom Kordić. Autograf. Arhivirano s izvorne stranice na 1. studenog 2013. pristupljeno 21. travnja 2014
  34. Nema objektivnih kriterija za pravljenje nacije. Tačno.net (6. travnja 2014). Arhivirano s izvorne stranice na 28. travnja 2014. pristupljeno 28. travnja 2014
  35. Što je nacionalizam?. Tačno.net (19. travnja 2014). Arhivirano s izvorne stranice na 28. travnja 2014. pristupljeno 28. travnja 2014
  36. Neprijatelj. Tačno.net (27. travnja 2014). Arhivirano s izvorne stranice na 28. travnja 2014. pristupljeno 28. travnja 2014
  37. Pavliša, Mija (16. kolovoza 2013). Jezikoslovki Snježani Kordić pred stanom razbijen auto. T-portal. pristupljeno 17. rujna 2013
  38. "SNJEŽANA KORDIĆ: HAZU treba ukinuti a jezične puritance bojkotirati jer zarađuju na nacionalizmu", Sofija Popović za Nacional br. 838, 11.12.2011.
  39. "INTERVIEW: Nenad Popović - njemačka mirovna nagrada književnom enfant terribleu", Tanja Simić za "Nacional" br. 791 od 01.11.2011.
  40. Pofuk, Branimir (4. veljače 2013). Razum se u Hrvatskoj povlači pred osjećajima. Večernji list. pristupljeno 27. lipnja 2013
  41. Vučković, Snježana (4. veljače 2013). Zakon se mora mijenjati? Predsjedniče, sjednite, 5.... Dnevno.hr. pristupljeno 27. lipnja 2013
  42. Cuculić, Kim (19. siječnja 2013). Ćirilica u Vukovaru nije znak dvojezičnosti: intervju sa Snježanom Kordić str. 14–15 u prilogu "Pogled". Novi list. pristupljeno 27. lipnja 2013
  43. Pofuk, Branimir (7. travnja 2013). Nakon prosvjeda protiv ćirilice, u Zagreb iz Srbije dolazi nova hrvatska opera. Večernji list. pristupljeno 27. lipnja 2013
  44. Pavlica, Damjan (9. siječnja 2013). Ćirilica u Vukovaru nije znak dvojezičnosti: intervju sa Snježanom Kordić. E-novine. pristupljeno 27. lipnja 2013
  45. Duka, Zdenko (13. veljače 2013). Protiv ćirilice, a ne čitaju ni latinicu. Al Jazeera. pristupljeno 27. lipnja 2013
  46. Jovanović, Nenad (21. travnja 2013). Govorimo istim jezikom: intervju sa Snježanom Kordić str. 26–27. Novosti. pristupljeno 27. lipnja 2013
  47. Mijić, Branko (4. veljače 2013). Metodika ćirilice. Novi list. pristupljeno 27. lipnja 2013
  48. 48,0 48,1 Osmić, Anes (21. listopada 2012). Jezik, nacija i laži: intervju sa Snježanom Kordić. Novinar.me. Arhivirano s izvorne stranice na 18. studenog. pristupljeno 18. studenog 2012
  49. Pavičević, Ranko (studeni 2012). Jezičkim zatvaranjem protiv pomirenja: intervju sa Snježanom Kordić str. 16. Glas Boke. Arhivirano s izvorne stranice na 14. travnja 2013. pristupljeno 21. veljače 2014
  50. Miljan, Goran (6. travnja 2012). Review of the Book Jezik i nacionalizam. H-Soz-u-Kult. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 18. studenog 2012
  51. Omerbegović, Nermina (19. veljače 2013). Nacionalistički krugovi usađuju krivo uvjerenje da svaka nacija mora imati zaseban jezik: intervju sa Snježanom Kordić. Federalna novinska agencija Bosne i Hercegovine. Arhivirano s izvorne stranice na 22. veljače 2013. pristupljeno 11. travnja 2014
  52. "Intelektualci i aktivisti pisali biskupima: Zločinac Kordić nije hrvatski Isus Krist!", "Index.hr" 16.6.2014.
  53. Stevanović, Marjana (23. listopada 2013). U Vukovaru vlada jezični aparthejd: intervju sa Snježanom Kordić str. 7. Danas. Arhivirano s izvorne stranice na 1. studenog 2013. pristupljeno 19. travnja 2014
  54. Zvonko Pandžić: Od Galileja do zlatne ptičice: O posmrtnoj mutaciji “srpskohrvatskog” jezika,http://www.scribd.com/doc/109055422/Zvonko-Pand%C5%BEi%C4%87-Odgovor-Snje%C5%BEani-Kordi%C4%87-Od-Galileja-do-zlatne-pti%C4%8Dice,http://www.hercegbosna.org/preuzimanja/jezik--kultura--religija/zvonko-pandzic-od-galileja-do-zlatne-pticice--o-posmrtnoj-mutaciji-%C2%BBsrpskohrvatskoga%C2%AB-jezika--303-kb-1811.html, pristupljeno 21. studenoga 2012
  55. 55,0 55,1 55,2 55,3 Jaroszewicz, Henryk (2012). "Recenzja książki Jezik i nacionalizam". Socjolingwistyka 26: 1–8. Preuzeto 14. veljače 2013.
  56. Mate Kapović: Čiji je jezik ?, http://bib.irb.hr/datoteka/503036.Kapovic_Ciji_je_jezik.pdf , pristupljeno 21. studenoga 2012.
  57. Stjepan Babić: Opet o maštarijama Snježane Kordić, Književna republika, Rujan/Listopad 2003., 9-10, str. 175
  58. Stjapan Damjanović: Odiljam se !, Književna republika, Srpanj/Kolovoz 2003., 7-8, str. 203
  59. Ivo Pranjković: Prevaziđeni srpskohrvatski Snježane Kordić, Književna republika, Siječanj/Veljača 2004., 1-2, str. 183
  60. Kordić, Snježana (2004). "Autizam hrvatske filologije (odgovor I. Pranjkoviću)". Književna republika 2 (7-8): 262. Preuzeto 27. lipnja 2013.
  61. Kordić, Snježana (2009). Jezični varijeteti i nacionalni identiteti (zbornik), članak: Policentrični standardni jezik, str. 101, Zagreb: Disput. Pristupljeno 19. veljače 2012. ISBN 978-953-260-054-4
  62. Leopold Auburger: Hrvatski jezik i filologija netočnih navoda, Književna republika, Ožujak/Travanj 2003., 3-4, str. 205
  63. Vinko Grubišić: “Komentar diskusije o nazivu jezika” Snježane Kordić, Književna republika, Ožujak/Travanj 2003., 3-4, str. 225
  64. Ivo Pranjković: Autizam hrvatske filologije i paranoja Snježane Kordić, Književna republika, Siječanj/Veljača 2005., 3-4, str. 210
  65. Kordić, Snježana (2005). "Kroatistika i nacionalizam (odgovor I. Pranjkoviću)". Književna republika 3 (9-12): 218–219. Preuzeto 6. lipnja 2013.
  66. Díaz, Juan Cristóbal (10. veljače 2014). El nacionalismo lingüístico: una ideología pandémica (Entrevista con Snježana Kordić). Euphonía Ediciones. Arhivirano s izvorne stranice na 15. ožujka 2014. pristupljeno 24. travnja 2014
  67. Nataša Bašić: Strategija i stratezi u obračunu s hrvatskim jezikom i jezikoslovljem, http://www.hkv.hr/izdvojeno/tribine/kultura/7165-strategija-i-stratezi-u-obraunu-s-hrvatskim-jezikom-i-jezikoslovljem.html, pristupljeno 21. studenoga 2012.
  68. Ranko Matasović: Srpsko-hrvatski nikada nije ostvaren, jer nije ni postojao, http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac383.nsf/AllWebDocs/Srpsko_hrvatski_nikada_nije_ostvaren__jer_nije_postojao , pristupljeno 21. studenoga 2012.
  69. Radoslav Katičić: Srpski jezik nije štokavski, http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac427.nsf/AllWebDocs/Srpski_jezik_nije_stokavski , pristupljeno 21. studenoga 2012.
  70. Mario Grčević: O nazivu hrvatskoga jezika iz Kordićkine znanosti gledan, http://www.ids-mannheim.de/prag/sprachvariation/fgvaria/Kordic1_PDF.pdf pristupljeno 21. studenoga 2012.
  71. Mario Grčević: Hrvatski jezik u autoričinu patološkom poimanju realnosti, http://bib.irb.hr/datoteka/511274.HS_2011_03_11_2.pdf pristupljeno 21. studenoga 2012.
  72. Mario Grčević: Rat za hrvatski jezik i pravopis, http://www.hkv.hr/izdvojeno/tribine/kultura/7171-dr-sc-mario-grevi-rat-za-hrvatski-jezik-i-pravopis-i-dio.html, pristupljeno 21. studenoga 2012.
  73. Mario Grčević: Uvrede pseudolingvistice, http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac466.nsf/AllWebDocs/Uvrede_pseudolingvistice, pristupljeno 21. studenoga 2012
  74. Zvonko Pandžić: Od Galileja do zlatne ptičice: O posmrtnoj mutaciji “srpskohrvatskog” jezika, http://www.scribd.com/doc/109055422/Zvonko-Pand%C5%BEi%C4%87-Odgovor-Snje%C5%BEani-Kordi%C4%87-Od-Galileja-do-zlatne-pti%C4%8Dice , http://www.hercegbosna.org/preuzimanja/jezik--kultura--religija/zvonko-pandzic-od-galileja-do-zlatne-pticice--o-posmrtnoj-mutaciji-%C2%BBsrpskohrvatskoga%C2%AB-jezika--303-kb-1811.html , pristupljeno 21. studenoga 2012
  75. Mate Kapović: Čiji je jezik ?, http://bib.irb.hr/datoteka/503036.Kapovic_Ciji_je_jezik.pdf , pristupljeno 21. studenoga 2012.
  76. 76,0 76,1 76,2 Hut Kono, Aleksandar (27. veljače 2014). Jezik i nacionalizam: tri godine kasnije str. 6. Zarez. Arhivirano s izvorne stranice na 14. ožujka 2014. pristupljeno 27. travnja 2014
  77. (Hrčak) Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Vol.36 No.2 May 2011., Prikaz knjige Jezik i nacionalizam Snježane Kordić, Jurica Budja; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, pristupljeno 21. svibnja 2011.
  78. http://www.vecernji.hr/vijesti/ni-milicije-nisu-hrvatskog-srpskog-napravile-jedan-jezik-clanak-189062 Sanda Ham, 10. rujna 2010.
  79. Šnajder, Slobodan (10. listopada 2010). Lingvistička bojna str. 6 u kulturnom prilogu "Mediteran". Novi list. Arhivirano s izvorne stranice na 5. srpnja 2012. pristupljeno 22. lipnja 2013
  80. SOS ili tek alibi za nasilje nad jezikom str. 39. Forum (16. ožujka 2012). Arhivirano s izvorne stranice na 7. Srpnja 2012. pristupljeno 12. travnja 2014
  81. Bakotin, Jerko (29. rujna 2010). Otrovne laži o jeziku: intervju sa Snježanom Kordić. Halter. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 4. ožujka 2013
  82. Grozdanić, Dragan (20. siječnja 2012). Kroatisti građane prave nacionalistima: intervju sa Snježanom Kordić str. 8–9. Novosti. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 9. veljače 2014
  83. Jergović, Miljenko (14. rujna 2010). Vila Babićkinja i sto šargarepa str. 16. Jutarnji list. pristupljeno 7. srpnja 2013
  84. Lucić, Predrag (11. rujna 2010). Smeće u glavi i jabuke na jeziku str. 8. Novi list.
  85. http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac466.nsf/AllWebDocs/Uvrede_pseudolingvistice Mario Grčević, Komentar; Najnovije manipulacije u hrvatskom medijskom prostoru; Uvrede pseudolingvistice, Vijenac, Broj 466, 12. siječnja 2012., ISSN 1330-2787
    Wikicitati „Tjednik Nacional objavio je 20. prosinca 2011. ključne dijelove pisma Neutemeljeno i utuživo vrijeđanje Marija Grčevića (u povodu intervjua sa Snježanom Kordić u Nacionalu od 6. prosinca 2011). Ovdje donosimo cjelovit Grčevićev tekst u koji su uključeni znatno prošireni i dorađeni dijelovi.”
    ()
    (pristupljeno 22. studenoga 2012.)
  86. Zbiljić, Dragoljub (5. studenog 2010). Odstrel srpskog jezika str. 4. NIN. Arhivirano s izvorne stranice na 5. srpnja 2012. pristupljeno 21. rujna 2012
  87. Nikolić, Nenad (31. ožujka 2011). Čiji je jezik srpski? str. 63–65. Pečat. Arhivirano s izvorne stranice na 5. srpnja 2012. pristupljeno 19. rujna 2012
  88. Vujatović, Nenad (12. svibnja 2011). Kako upokojiti vampira?. H-alter. Arhivirano s izvorne stranice na 9. srpnja 2012. pristupljeno 4. veljače 2014
  89. Dežulović, Boris (12. studenog 2010). Hitrec prijavio Ruđera Boškovića Bajiću str. 36–37. Globus. Arhivirano s izvorne stranice na 5. srpnja 2012. pristupljeno 3. prosinca 2013
  90. Rajić, Ljubiša (7. kolovoza 2010). Lingvistički obračun s njima str. 17. Danas. pristupljeno 31. svibnja 2013
  91. 91,0 91,1 Leto, Marija Rita (2011). "Recensione del libro Jezik i nacionalizam". Studi Slavistici 8: 395–397. Preuzeto 4. prosinca 2012.
  92. 92,0 92,1 Krejčí, Pavel (2012). "Knižní recenze Jezik i nacionalizam". Opera Slavica - slavistické rozhledy 22 (4): 59–63. Preuzeto 28. svibnja 2013.
  93. 93,0 93,1 Molas, Jerzy (2011). "Recenzja książki Jezik i nacionalizam". Studia z Filologii Polskiej i Słowiańskiej 45: 209–216. Preuzeto 9. srpnja 2012.
  94. 94,0 94,1 Obst, Ulrich (2013). "Rezension des Buchs Jezik i nacionalizam". Zeitschrift für Balkanologie 49 (1): 139–147. Preuzeto 26. travnja 2014.
  95. Miljan, Goran (22. veljače 2012). Review of S. Kordić’s Book "Jezik i nacionalizam". Arbeitskreis Historische Friedensforschung. pristupljeno 25. rujna 2013
  96. (2011). "Review of the Book Jezik i nacionalizam". The Slavonic and East European Review 89 (3): 520–524. Preuzeto 24. rujna 2013.
  97. (2012). "Review of the Book Jezik i nacionalizam". Eurasia Border Rewiew 3 (1): 129–130. Preuzeto 24. travnja 2014.
  98. Kordić, Snježana (2010). Jezik i nacionalizam, str. 430, Zagreb: Durieux (= Rotulus Universitas). ISBN 978-953-188-311-5
  99. (španjolsko izdanje 2014) Lengua y Nacionalismo, str. 416, Madrid: Euphonía EdicionesISBN 978-84-936668-8-0
  100. Índice.
  101. Kordić, Snježana (2002). Riječi na granici punoznačnosti, str. 227, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. ISBN 953-169-073-1
  102. Prikazi knjige Riječi na granici punoznačnosti objavljeni u inozemnim stručnim časopisima
  103. (njemačko izdanje 2001) Wörter im Grenzbereich von Lexikon und Grammatik im Serbokroatischen, str. 280, München: Lincom Europa (= Lincom Studies in Slavic Linguistics, Vol. 18). ISBN 3-89586-954-6
  104. Browne, Wayles (2008). "Review Article of the Book Wörter im Grenzbereich von Lexikon und Grammatik im Serbokroatischen". Canadian Slavonic Papers 50 (1-2): 193–199. Preuzeto 26. travnja 2014.
  105. 105,0 105,1 Kordić, Snježana (1997, 2. izd. 2004). Kroatisch-Serbisch. Ein Lehrbuch für Fortgeschrittene mit Grammatik, str. 196, Hamburg: Buske. ISBN 3-87548-162-3
  106. 106,0 106,1 (englesko izdanje gramatike 1997, 2. izd. 2006) Serbo-Croatian, str. 71, München & Newcastle: Lincom Europa (= Languages of the World/Materials, Vol. 148). ISBN 3-89586-161-8
  107. Contents.
  108. Summary.
  109. Kordić, Snježana (1995). Relativna rečenica, str. 366, Zagreb: Matica hrvatska & Hrvatsko filološko društvo (= Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva, knj. 25). ISBN 953-6050-04-8
  110. (njemačko izdanje 1999, 2. izd. 2002, 3. izd. 2005) Der Relativsatz im Serbokroatischen, str. 330, München: Lincom Europa (= Lincom Studies in Slavic Linguistics, Vol. 10). ISBN 3-89586-573-7
  111. Prikazi knjige Relativna rečenica objavljeni u inozemnim stručnim časopisima
  112. Snježana Kordić - Biografija
  113. Sociolingvistička diskusija 2001-2009
  114. Snježana Kordić, "Die aktuelle Sprachzensur in Kroatien"
  115. Hut Kono, Vinko (17. ožujka 2011). Dvadeset godina laži str. 38–39. Zarez. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 18. studenog 2012
  116. 116,0 116,1 Jacobsen, Per (27. siječnja 2011). Knjiga koja ugrožava. H-alter. Arhivirano s izvorne stranice na 9. srpnja 2012. pristupljeno 18. studenog 2012
  117. Raičević, Rajka (12. rujna 2010). Nacionalizam stoji iza uvođenja novogovora: intervju sa Snježanom Kordić str. 9. Dan. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 18. studenog 2012
  118. Lasić, Igor (11. siječnja 2008). Kroatisti ne govore kao lingvisti: intervju sa Snježanom Kordić str. 34–35. Feral Tribune. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 18. studenog 2012
  119. Tikveša, Amer (20. svibnja 2011). Jezik kao sredstvo manipulacije: intervju sa Snježanom Kordić str. 71. BH Dani. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 18. studenog 2012
  120. Petković, Nikola (5. rujna 2010). Mrsko zrcalo pred licima jezikoslovaca. Novi list. Arhivirano s izvorne stranice na 5. srpnja2012. pristupljeno 18. studenog 2012
  121. Matijanić, Vladimir (6. studeni 2010). Podudaranje jezika i nacije samo je mit: intervju sa Snježanom Kordić str. 9 u kulturnom prilogu Spektar. Slobodna Dalmacija. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 18. studenog 2012
  122. Ožegović, Nina (24. travnja 2012). U vrijeme Gaja više se čitalo. Nacional. pristupljeno 18. studenog 2012
  123. 123,0 123,1 Babić, Ladislav (6. siječnja 2012). Jezikoslovci otuđeni od jezika: intervju sa Snježanom Kordić. Tačno.net. Arhivirano s izvorne stranice na 7. srpnja 2012. pristupljeno 18. studenog 2012
  124. http://www.krunoslav-sukic.centar-za-mir.hr/nominirani/ Centar za mir, nensailje i ljudska prava]
  125. Šipka, Danko (2001). "Serbokroatistika na univerzitetima njemačkog govornog područja". Lingvističke aktuelnosti 2 (6). Preuzeto 26. travnja 2014.
  126. http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=7171:dr-sc-mario-grevi-rat-za-hrvatski-jezik-i-pravopis-i-dio&catid=114:kultura&Itemid=45 Mario Grčević, Rat za hrvatski jezik i pravopis (I. dio), 16. studenoga 2010., (pristupljeno 22. studenoga 2010.)
  127. Prijava HKV-a protiv odgovornih osoba u Ministarstvu kulture RH zbog sufinanciranja knjige Jezik i nacionalizam. HKV (28. listopada 2010). pristupljeno 18. studenog 2012
  128. Večernji list (hr): Hitrec prijavio Biškupića zbog tvrdnje da hrvatskog jezika nema, 2. studenoga 2010.
  129. HKV Hrvoje Hitrec: Ministarstvo kulture RH protiv hrvatskoga jezika, objavljeno 3. rujna 2010.
  130. Piteša, Adriana (2. studeni 2010). Hitrec prijavio Božu Biškupića Bajiću i pustio Thompsona str. 4. Jutarnji list. Arhivirano s izvorne stranice na 5. srpnja 2012. pristupljeno 18. studenog 2012
  131. Pavelić, Boris (30. listopada 2010). Hitrec tužio Biškupića: na sud zbog financiranja znanstvene knjige Snježane Kordić Jezik i nacionalizam. Novi list. Arhivirano s izvorne stranice na 5. srpnja 2012. pristupljeno 18. studenog 2012
  132. Šnajder, Slobodan (13. studeni 2010). Spalimo ministra! str. 6 u kulturnom prilogu Pogled. Novi list. Arhivirano s izvorne stranice na 5. srpnja 2012. pristupljeno 18. studenog 2012
  133. Mandić, Igor (12. studenog 2010). Skočila močka na kvačku str. 3. Novosti. Arhivirano s izvorne stranice na 5. srpnja 2012. pristupljeno 18. studenog 2012
  134. Pavliša, Mija (12. siječnja 2011). Odbačena Hitrecova prijava protiv Biškupića. T-portal. Arhivirano s izvorne stranice na 5. srpnja 2012. pristupljeno 18. studenog 2012
  135. Općinsko državno odvjetništvo Republike Hrvatske u Zagrebu drži da osumnjičeni Čedomir Višnjić i Božo Biškupić nisu počinili kazneno djelo. HKV (22. prosinca 2010). pristupljeno 18. studenog 2012
  136. Pavlica, Damjan (4. studenog 2012). Naziv jezika: odlomak iz knjige Jezik i nacionalizam Snježane Kordić. Peščanik. Arhivirano s izvorne stranice na 18. studenog 2012. pristupljeno 18. studenog 2012

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Snježana Kordić.