Osijek: razlika između inačica

Koordinate: 45°33′04″N 18°41′38″E / 45.551°N 18.694°E / 45.551; 18.694
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Ostali športovi: po pravopisu je točno i šport, ali se u ovom članku uglavnom koristi sporrt
Redak 231: Redak 231:
* boćarski klub [[Retfala ]]
* boćarski klub [[Retfala ]]


==== Ostali športovi ====
==== Ostali sportovi ====
*vaterpolo: [[vaterpolski klub Vidra|Vidra]], [[vaterpolski klub Osijek|Osijek]]
*vaterpolo: [[vaterpolski klub Vidra|Vidra]], [[vaterpolski klub Osijek|Osijek]]
*taekwondo: [[taekwondo klub Osijek]]
*taekwondo: [[taekwondo klub Osijek]]

Inačica od 28. siječnja 2009. u 18:39

Osijek
Država Hrvatska
Županija Osječko-baranjska

GradonačelnikAnto Đapić
Naselja11 naselja

Površina[1]174,9 km2
Površina središta59,1 km2
Visina90 mnm
Koordinate45°33′04″N 18°41′38″E / 45.551°N 18.694°E / 45.551; 18.694

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno96 313
– gustoća551 st./km2
Urbano75 535
– gustoća1630 st./km2

Poštanski broj31000 Osijek
Pozivni broj031
AutooznakaOS
Stranicawww.osijek.hr

Zemljovid

Osijek na zemljovidu Hrvatske
Osijek
Osijek

Osijek na zemljovidu Hrvatske

Osijek je grad koji je smješten u ravnici na desnoj obali rijeke Drave 22 km od ušća u Dunav. Najveći je grad u istočnom dijelu Hrvatske te je sjedište Osječko-baranjske županije. Grad je industrijsko, upravno, sudsko i financijsko sjedište.

Općenito

U sastavu grada Osijeka nalazi se 11 naselja (stanje 2006), to su: Brijest, Briješće, Josipovac, Klisa, Nemetin, Osijek, Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvrđavica, Višnjevac.

Osijek se sastoji od starog grada, Tvrđe, izgrađenu početkom 18. stoljeća u baroknom stilu, zatim Gornjeg, Donjeg i Novog grada , te Retfale, Industrijske četvrti,Juga I i Juga II. Osijek je grad s puno zelenila, na području grada nalazi se 17 parkova u ukupnoj površini od 394.000 m².

Demografija

U gradu Osijeku živi 114.616 stanovnika.(Popis stanovništva iz 2001. godine) Zajedno s prigradskim naseljima: Tvrđavica, Podravlje, Josipovac, Višnjevac, Sarvaš, Tenja, Briješće, Brijest, Klisa i Nemetin ima 142.262 stanovnika i ujedno je četvrti grad po veličini u Hrvatskoj.

Prema podatcima o nacionalnosti iz 2001. god. 99.234 (86,58%), stanovnika Osijeka su Hrvati; 8.767 (7,65%) Srbi; 1.154 (1,01%) Mađari; 291 (0,25%) Nijemci; 5170 (4,51%) ostali.

1991. velika prijeratna općina Osijek imala je 165.253 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava: Hrvati - 110.934 (67,1%), Srbi - 33.146 (20,0%), Mađari - 3.156 (1,9%), Nijemci - 276 (0,16%), Jugoslaveni i ostali - 17.741 (10,7%)

Osijek ima jedanaest katoličkih župa: sv. Petra i Pavla (Gornji Grad - Osijek 1), sv. Mihaela Arkanđela (Tvrđa - Osijek 2), Preslavnog Imena Marijina (Donji Grad - Osijek 3), sv. Obitelji (Jug 2 - Osijek 4), sv. Josipa Radnika (Industrijska četvrt - Osijek 5), Uzvišenja Sv. Križa (Retfala - Osijek 6), sv. Leopolda Bogdana Mandića (Osijek 7), sv. Osječkih mučenika (Tvrđavica - Osijek 8), sv. Ćirila i Metoda (Sjenjak - Osijek 9), Mučeništva sv. Ivana Krstitelja (Brijest - Osijek 10) i sv. Luke Evanđeliste (Josipovac - Osijek 11), jednu evangelističku, dvije pravoslavne parohije, Evanđeoski teološki fakultet, Židovsku općinu, muške samostane franjevaca Reda manje braće (OFM) u Tvrđi i franjevaca kapucina (OFMCAP) u Gornjem gradu te rezidenciju Družbe Isusove također u Gornjem gradu.

Zemljopisni položaj

Zemljopisni položaj grada:

  • sjeverna širina 45º 32'
  • istočna dužina 18º 44'
  • Nadmorska visina 90 m
  • Površina grada 171

Prosječna temperatura je 11ºC:

Zrak je prilično vlažan, dok kroz jeseni i zime ima dosta magle.

Povijest

Stari vijek

Naselje i lokalitet na prostoru Osijeka postojalo je od 4. st. prije nove ere i ranije pod ilirsko-keltskim imenom Mursa, a potom se nastavlja pod Rimljanima. Ne zna se točno kada su Hrvati osnovali svoje prvo naselje, no arheološki izvori govore da je hrvatsko naselje postojalo već u 8. st.

Srednji vijek

Osijek je 1996. proslavio 800-tu obljetnicu postojanja mada je kao trgovačko i prometno središte postojao mnogo ranije. Godina 1196. je godina otkada se raspolaže s prvim pisanim pisanim dokumentom vezanim za grad. Isprava iz tog doba pokazuje da je to doba postojala pravna država je upućuje na sustav zaštite privatnog prava i materijalnih dobara. U dokumentu kralj Emerik, (1196. - 1205.), potvrđuje cistercitskom cikadorskom samostanu pravo ubiranja pristojbi od carina i trgovine te skelarine preko rijeke pošto je Osijek je bio poznat prijelaz preko rijeke Drave. Osijek je imao veoma bogat srednjovjekovni život,ali su bilo kakvi spomenici iz tog razdoblja uništeni od Osmanlija i danas ih ima samo u tragovima.

Ime Osijek su Hrvati dali naselju zbog ponešto povišenog mjesta od okolih voda, mjesto gdje je "oseka" , te je suho i pogodno za izgradnju nastambi. U jednom dokumentu se ime spominje kao Ösek, kao i Oesek, da bi pod uticajem mađarskog jezika i njegove prilagodbe bio zapisan kao Eszek ili Ezeek. Kasnije su varijante, Essegg, njemačka ili Essec, latinska, samo jezične prilagodbe izvornom hrvatskom.

Novi vijek

Osvajači Osmanskog Carstva u grad su stigli 14. kolovoza 1526. kad je Osijek predan bez borbe, no kažu da ga je Ibrahim-paša do temelja razorio. Kasnije ga Sulejman Veličanstveni potpuno obnavlja te gradi čuveni pontonski most preko Drave i obližnjih močvara do mjesta Darda u ukupnoj dužini od 8 km. Osijek kasnije opet postaje čuven po obrtu, trgovini i velikim sajmovima.

Grad je ostao pod Turcima više od 150 godina,u sklopu Požeškog sandžakata, i biva oslobođen 29. rujna 1687. da bi uskoro, od 1690. pod turskom opsadom, bio potpuno porušen, no ovoga puta ne i osvojen.

Od 1687. Osijek i istočno područje današnje Hrvatske nalazili su se u okviru Habsburške Monarhije. Zbog strateškog položaja grada, nove su vlasti na obali Drave izgradile vojno utvrđenje, koje čini današnju Tvrđu, (1712. - 1721.). Unutar bedema nastao je grad građanskih kuća u baroknom stilu. Stanovništvo se zbog vojnih razloga naseljavalo zapadno i istočno te su tako nastale nove četvrti. Na zapadu, uzvodno uz Dravu Gornji grad te nizvodno od Tvrđe Donji grad.

Gospodarski i kulturni razvoj Osijeka doveo je do ujedinjenja triju gradskih općina u jednu 2. prosinca 1786. godine, koja je ubrzo postala grad, u kome su se nalazili brojni obrtnici, trgovci, knjižnice, kazališta, a već 1729. godine otvorena je latinska gimnazija. U 1735. godini osnovana je tiskara, a započeli su i viši studiji filozofije i teologije. Dana 28. kolovoza 1809. godine Osijek je svečano proglašen slobodnim i kraljevskim gradom u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a time počinje novo doba grada Osijeka.

Crkva svetog Mihaela
Klinička bolnica Osijek - stara kirurgija

Sredina 19. stoljeća je doba bržeg razvoja Osijeka, osobito Gornjeg grada. U Donjem je gradu 1874. godine sagrađena jedna od najvećih i najljepših bolnica u ovom dijelu Europe. Godine 1846. podignuta je velika županijska palača, a kasnije, 1866., nasuprot županijske palače i Hrvatsko narodno kazalište. Pod kraj 19. stoljeća otvoraju se srednje škole - obrtna, realna, učiteljska i trgovačka. Na potezu od Tvrđe do Gornjeg grada kasnije se grade vile i druge građevine u secesijskom stilu.

Krajem 1918. i raspadom Austro-Ugarske, Osijek s današnjom istočnom Hrvatskom ulazi u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, koja 1929. mijenja ime u Kraljevina Jugoslavija. U travnju 1941., s početkom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, Kraljevina Jugoslavija se raspada te Osijek ulazi u sastav NDH. Od 1941. do 1945. hrvatski dio Baranje pripada Mađarskoj te je Osijek pogranični grad. Nakon sloma fašizma, u travnju 1945., svi dijelovi današnje Hrvatske i Osijek ulaze u sastav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (kasnije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije). Sam je grad oslobođen 14. travnja 1945. U Osijeku se osniva više fakulteta i viših škola, a 1975. i sveučilište, koje od osnutka nosi naziv velikog biskupa Djakovačko ili bosansko i srijemske biskupije (1855.-1905.) i hrvatskoga mecene rođenog Osječanina Josipa Jurja Strossmayera.

Tijekom Domovinskog rata (1991.), posebno nakon pada Vukovara u studenom 1991.., srpske paravojne snage i Jugoslavenska narodna armija (JNA) prodiru nadomak grada. Pod njihovim topništvom Osijek trpi znatna razaranja, ali se uspijeva održati. Prije rata u Osijeku je na nekoliko lokacija bio smješten garnizon JNA pod imenom 12. proleterska mehanizirana brigada u sklopu 1. vojne oblasti (sa sjedištem u Beogradu) a u sastavu tzv. Tuzlanskog korpusa. Na čelu garnizona (koji se službeno zvao "Kasarna Milan Stanivuković - narodni heroj") u Osijeku nalazio se tada pukovnik Bora Ivanović zvani Konj, koji se ne samo tijekom boravka u Osijeku već i nakon izlaska iz grada aktivno uključio u rat protiv Hrvatske. Osječko je Državno odvjetništvo protiv sada umirovljenog generala JNA i Vojske Jugoslavije Bore Ivanovića i još trojice oficira iz tadašnjeg garnizona JNA u Osijeku 2006. podigla optužnicu zbog razaranja grada Osijeka i civilnih objekata.

Administracija i politika

Ekonomija

Most na Dravi

Znamenitosti

Najveće znamenitosti nalaze se u Tvrđi, većinom vojne i crkvene zgrade iz 18. stoljeća:

  • Palača Glavne komande
  • Zgrada Glavne straže
  • Gradski magistrat
  • župna crkva sv. Mihovila
  • franjevačka crkva
  • Pil sv. Trojstva
  • Vojarna kod Novih vrata (danas Državni arhiv u Osijeku)
  • Zgrada zapovjedništva tvrđavske posade
  • Generalov stan
  • kuća Plemić

U Gornjem gradu ističu se:

  • katedrala - župna crkva sv. Petra i Pavla
  • Trg slobode
  • Kino Urania
  • županijska palača
  • crkva sv. Roka

Osječka Tvrđa kandidat je za popis svjetske baštine UNESCO-a od 1999.g.

Kultura i sport

Kultura

Kino Urania

Kazališta

  • Dječje kazalište u Osijeku (www.djecje-kazaliste.hr)
  • HNK Osijek (www.hnk-osijek.htnet.hr)

Kina

  • Kino Europa
  • Kino Urania

Knjižnice

  • Gradska i sveučilišna knjižnica

Galerije

  • Galerija likovnih umjetnosti
  • Izložbena dvorana Waldinger
  • Galerija L
  • Leonardo
  • Galerija umjetnina Sretne ulice
  • HDLU Osijek/galerija Kazamat
  • Galerija Pegaz
  • Galerija karikatura Osijek

Muzeji i Arhiv

  • Muzej Slavonije (www.mdc.hr/osijek)
  • Državni arhiv Osijek (www.dao.hr)
Gradovi prijatelji

Gradovi prijatelji

Sport

Aikido

Nogomet

Košarka

Rukomet

Streljaštvo

Kuglanje

  • Kandit Premijer
  • Konikom Osijek
  • Ženski kuglački klub - Osijek '97
  • Kuglački savez Osječko-baranjske županije]

Veslanje

  • Veslački klub IKTUS Osijek]

Ronjenje

  • Društvo za podvodne aktivnosti MURSA Osijek
  • Ronilački Centar Osijek

Boćanje

Ostali sportovi

Rekreacija

  • Dvorana Gradski vrt
  • Stadion Gradski vrt
  • Sokolski dom
  • Gradski bazeni
  • Srednjoškolsko igralište
  • Teniski centar Osijek
  • Atletski klub Slavonija-žito
  • Copacabana, ŠRC

Mediji

Novine

Radio

Televizija

Obrazovanje

Visokoškolske ustanove u Osijeku

  • Sveučilšte Josipa Jurja Strossmayera Osijek
    • Ekonomski fakultet
    • Elektrotehnički fakultet (www.etfos.hr)
    • Filozofski fakultet
    • Građevinski fakultet
    • Medicinski fakultet
    • Poljoprivredni fakultet
    • Pravni fakultet
    • Prehrambeno-tehnološki fakultet
    • Učiteljski fakultet
    • Odjel za matematiku
    • Odjel za fiziku]
    • Odjel za kemiju
    • Odjel za biologiju
    • Umjetnička akademija
    • Evanđeoski teološki fakultet
    • Umjetnička akademija

Srednjoškolske ustanove u Osijeku:

  • Elektrotehnička i prometna škola Osijek
  • Strojarska tehnička škola Osijek
  • I. gimnazija Osijek
  • II. gimnazija Osijek
  • III. gimnazija Osijek
  • Medicinska škola Osijek
  • Poljoprivredna i veterinarska škola Osijek
  • Graditeljsko-geodetska škola Osijek
  • Tehnološka škola "Ruđer Bošković" Osijek
  • Ekonomska i upravna škola Osijek
  • Ugostiteljsko-turistička škola Osijek
  • Obrtnička škola Osijek
  • Trgovačka i komercijalna škola "Davor Milas" Osijek
  • Škola za tekstil, dizajn i primjenjene umjetnosti Osijek
  • Škola za osposobljavanje i obrazovanje "Vinko Bek" Osijek
  • Glazbena škola Franje Kuhača Osijek
  • Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku
  • "Gaudeamus" Prva privatna srednja škola u Osijeku s pravom javnosti
  • Edunova - ustanova za obrazovanje odraslih

Osnovnoškolske ustanove u Osijeku:

  • O.Š. Franje Krežme Osijek
  • O.Š. Svete Ane Osijek
  • O.Š. Vladimira Becića Osijek
  • O.Š. Antuna Mihanovića Osijek
  • O.Š. Mladost Osijek
  • O.Š. Frana Krste Frankopana Osijek
  • O.Š. Vijenac Osijek
  • O.Š. Jagode Truhelke Osijek
  • O.Š. Ljudevita Gaja Osijek
  • O.Š. Tin Ujević Osijek
  • O.Š. Grigor Vitez Osijek
  • O.Š. Augusta Šenoa Osijek
  • O.Š. Dobriša Cesarić Osijek
  • O.Š. Ivan Filipović Osijek
  • O.Š. Retfala Osijek
  • O.Š. Višnjevac
  • O.Š. Josipovac
  • O.Š. Tenja

Udruge mladih

Izviđači

  • Izviđačka regija istok(www.sih.hr)
  • Portal izviđačkih aktivnosti (www.scoutpark.net)
  • Udruga izviđača "Slavonski hrast" Osijek (www.slavonski-hrast.hr)
  • Izviđački klub "Javor" Osijek udruga trenutačno nije član SIH-a, (www.ik-javor.hr)
  • Odred izviđača "Drava" Osijek udruga trenutačno nije član SIH-a, (www.oidrava.com)

Planinari

  • Hrvatsko planinarsko društvo "Bršljan-Jankovac" (www.jankovac.hr)
  • Hrvatsko planinarsko društvo "Zanatlija" Osijek

Studenti

  • Udruga studenata prava "LEGOS"
  • Europska udruga studenata prava - ELSA
  • Europska udruga studenata medicine - EMSA
  • Međunarodna udruga studenata medicine Hrvatska - CroMSIC
  • Medicinska osječka udruga studenata - Modus

Slobodno vrijeme

  • Društvo za podvodne aktivnosti "Mursa"
  • Udruga ronilaca HVIDRA
  • Hrvatski Crveni križ - Gradsko društvo Crvenog križa Osijek
  • Kinološko društvo Osijek
  • Motonautički klub "Drava"
  • Auto-moto klub Pannonius

Centri

  • Volonterski Centar Osijek
  • Centar za neformalnu edukaciju mladih - CnC
  • Eko centar Zlatna Greda
  • Centar za mir, nenasilje i ljudska prava
  • Izviđački Centar Podolje
  • PRONI Centar za socijalno podučavanje

Udruženja i društva

Ekologija i zaštita prirode

  • Ekološko društvo Zeleni Osijek

Tehnika

  • Zajednica tehničke kulture Osijek

Kultura

  • Udruga Šokačka Grana Osijek
  • Tamburaška škola "Batorek"
  • Hrvatska čitaonica
  • Hrvatski savez amaterskih mažoretskih timova
  • Hrvatski tamburaški savez u Osijeku
  • Hrvatski vokalni ansambl "Akord"
  • Hrvatsko-austrijsko društvo Osijek
  • Hrvatsko čitateljsko društvo
  • Hrvatsko kulturno umjetničko društvo "Željezničar"
  • Hrvatsko kulturno umjetničko društvo "Osijek 1862."
  • Hrvatsko-njemačko društvo Osijek
  • Hrvatsko obrtničko pjevačko i glazbeno društvo "Zrinski"
  • Hrvatsko pjevačko društvo "Lipa"
  • Makedonsko kulturno društvo Braća Miladinovci u Osijeku
  • Matica hrvatska Osijek

Umjetnost

  • Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek
  • Elite-klub za umjetnost

Društva

  • Društvo agronoma Osijek
  • Društvo arhitekata
  • Društvo informatičara
  • Društvo građevisnkih tehničara
  • Društvo grafičkih inženjera i tehničara
  • Društvo inovatora Osječko-baranjske županije
  • Društvo invalida cerebralne i dječje paralize Osijek
  • Društvo mladih inovatora Osijek
  • Društvo održavatelja Osijek
  • Društvo prometnih inženjera i tehničara
  • Društvo psihologa Osijek
  • Društvo radiostezista Osijek
  • Društvo strojarskih inženjera i tehničara Osijek
  • Društvo za materijale
  • Društvo za pomoć mentalno retardiranim osobama Osijek
  • Hrvatski institut za lokalnu samoupravu
  • Društvo pedagoških tehničara kulture Osijeka
  • Hrvatsko društvo hrvatskih kozmetičara
  • Hrvatsko društvo za tenzide

Udruženja

  • Humanitarno udruženje "Izbjeglice iz BiH"
  • Savez inženjera i tehničara
  • Savez inženjera Slavonije i Baranje
  • Udruga geodeta Osječko-baranjske županije
  • Udruga za promicanje zaštite ljudi u radnoj i životnoj sredini
  • Udruženje umirovljenih obrtnika Osijek

Gospodarstvo

Osijek je veliko hrvatsko industrijsko središte, svojevremeno se moglo reći i da je bio više industrijaliziran od Zagreba; nazivalo ga se hrvatskim Manchesterom. Brojne poznate hrvatske robne marke, počevši od sitnih potrebština u domaćinstvu, se proizvode/su se proizvodile u Osijeku.

U Osijeku je, od industrija, nazočna strojogradnja (poljodjelski strojevi), proizvodnja sapuna, žigica, kemijska industrija (deterdženti), prehrambena industrija (sladorane, proizvodnja vafela, keksa, proizvodnja piva)...

Poznate osobe

Korisne informacije

Konzulati u Osijeku

Prijevoz

Prometni putevi

Javni prijevoz

Autocesta

Autocesta A5, tzv. Slavonika, bi trebala u travnju 2009. doći do Osijeka.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Osijek
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886