Ivo Vojnović

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Ivo Vojnović (Dubrovnik, 9. listopada 1857. - Beograd, 30. kolovoza 1929.), hrvatski književnik.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodna kuća na Placi
Grob Iva Vojnovića na groblju Sv. Mihajla u Dubrovniku

Najistaknutiji dramski pisac moderne, često nazivan i posljednjim velikim dubrovačkim piscem.

U književnosti se javlja 1880. kada mu August Šenoa, tada urednik časopisa Vijenac objavljuje pripovijetku Geranium. Uslijedila je pripovijetka Perom i olovkom 1884. i kraći roman Ksanta, 1886.

U razdoblju između 1891. i 1901. nastaju pjesme iz zbirke Lapadski soneti. Dva soneta iz te zbirke (Prelude i Na Mihajlu) uokviruju njegovu Dubrovačku trilogiju, najpoznatiji dramski kompleks koji obuhvaća drame Allons enfants, Suton i Na taraci - kronika o propasti Dubrovačke republike. Temu dubrovačkoga života obrađuje i u dramama Ekvinocijo i Maškarate ispod kuplja.

Njegov dramski prvijenac, Psyche, 1889. označava zaokret kako u hrvatskom kazalištu, tako i u književnosti. Naime, povodom otvorenja nove zgrade Hrvatskoga narodnoga kazališta održan je natječaj za praizvedbu drame. Iako je favorit bio Ante Tresić Pavičić s povijesnom tregedijom na tragu devetnaestostoljetne kazališne tradicije Veliki Simeon, pobijedila je ipak Vojnovićeva salonska komedija, a njemu je priskrbila atribut začetnika moderne hrvatske drame.

Dramski opus[uredi VE | uredi]

Njegov se dramski opus običava dijeliti na tri tematska kruga:

  • drame iz dubrovačkoga života: Ekvinocijo, Dubrovačka trilogija (Allons enfants, Suton, Na taraci), Maškarate ispod kuplja
  • drame kozmopolitskog karktera: Psyche, Gospođa sa suncokretom
  • drame nastale na temelju narodne predaje, s političko-tendencionalnom notom: Smrt majke Jugovića, Lazarovo Vaskrsenje
  • Prolog nenapisane drame

Po Ivu Vojnoviću nazvana je ulica na Lapadu (Vojnović).

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Wikizvor
Wikizvor ima izvorna djela autora: Ivo Vojnović