Prijeđi na sadržaj

Antun Šoljan

Izvor: Wikipedija
Antun Šoljan
Antun Šoljan
Rođenje1. prosinca 1932.
Beograd, Kraljevina SHS
Smrt9. srpnja 1993.
Zagreb, Hrvatska
Zanimanjeknjiževnik,književni kritičar, urednik časopisa, prevoditelj
NacionalnostHrvat
Književne vrstepoezija, roman, drama, radio-drama, esej i feljton
Književni periodmodernizam
Nagrade
Portal o životopisima

Antun Šoljan (Beograd, 1. prosinca 1932.Zagreb, 9. srpnja 1993.), hrvatski književnik.[1][2]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Šoljanova obitelj potječe iz Staroga Grada na Hvaru, no Antun Šoljan rodio se i rano djetinjstvo proveo u Beogradu. Sljedeće boravište mu je Slavonski Brod gdje je završio osnovnu školu, a od 1945. godine pretežno Zagreb u kojem završava gimnaziju i filozofski fakultet (anglistika i germanistika). Povremeno boravi u Rovinju, gdje se od 1996. godine održavaju Dani Antuna Šoljana.[1] Pjesnik, pripovjedač, dramatičar, romanopisac, književni kritičar, esejist, feljtonist, prevoditelj, priređivač antologija, urednik triju značajnih književnih časopisa 1950-ih i 1960-ih (Međutim, Književnik, Krugovi). Pripadnik književnog naraštaja tzv. “krugovaša”, književnika koji su se okupljali uz časopis Krugovi. Književni mu opus obilježava ironija, topos mladenačke “klape”, mjestimice eskapizam, zatim društveno-moralne preokupacije i angažiranost, ponajprije u dramskom opusu, a kritika ga opisuje i kao “egzistencijalističkog pisca” te “utopista”, ponajprije zbog vjere u moć književnosti.

Pisao je pjesme, romane, drame, radiodrame, eseje i feljtone te priredio niz antologija, poput "Sto najvećih djela svjetske književnosti". Već je u svojim dvadesetim godinama, u suautorstvu s Ivanom Slamnigom, objavljivao priloge iz teorije književnosti i komparatistike u časopisu Međutim koji je pokrenut i doživio samo dva broja 1953. a potom se ugasio. Šoljan je časopis uređivao sa Slamnigom, Zlatkom Tomičićem i Vladom Gotovcem. Njihovo uređivanje i pisanje za Međutim značilo je poetičko odmetništvo i neslaganje s "krugovašima". Zarana je zastupao i primjenjivao poetiku izrazito modernističkog iskustva. Poznata mu je pjesma Vukovarski arzuhal, koja je nastala "u prenesenom smislu slušanjem starca u kojoj pripovijeda da gost u kući ne može biti gospodar, pisano arzuhalom i s refrenom »Platit ćete Vukovar«".[3]

Šoljan romanopisac

[uredi | uredi kôd]

Napisao je četiri romana, najvažnijim se smatra Kratki izlet tiskan 1965. godine. Izdajice (1961.) su prvi Šoljanov roman i jedna od najznačajnijih proznih knjiga krugovaške generacije.[4] Roman Luka objavljen 1974. godine govori o povratku glavnog lika iz Zagreba u zabačeno primorsko selo Murvice gdje dobiva veliki projekt gradnje luke, odakle je rodom.[4] Prema Šoljanovom književnom predlošku Tomislav Radić snimio je istoimenu dramu 1992. godine.[5]

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • "Na rubu svijeta", 1956.
  • "Izdajice", Zora, Zagreb, 1961.
  • "Kratki izlet", 1965.
  • "Luka", Znanje, Zagreb, 1974.
  • "Drugi ljudi na mjesecu", 1978.
  • "Bacač kamena", 1985.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b www.hrt.hr[neaktivna poveznica], "Umro Antun Šoljan", objavljeno 9. srpnja 2012. (rubrika Na današnji dan), pristupljeno 7. prosinca 2012.
  2. www.independent.co.uk, Obituary: Antun Soljan, Celia Hawkesworth, objavljeno 17. srpnja 1993., pristupljeno 7. prosinca 2012.
  3. Glas KoncilaArhivirana inačica izvorne stranice od 28. listopada 2007. (Wayback Machine) Vukovar kao ogledalo, 26. studenoga 2006.
  4. a b www.croatia.chArhivirana inačica izvorne stranice od 20. ožujka 2011. (Wayback Machine), urednik Hrvoje Pejaković, Antun Šoljan, "Molitva na šetalištu", Mozaik knjiga, Zagreb, 1995.
  5. Hrvatski filmski arhiv: Popis hrvatskih dugometražnih filmova 1944. - 2006. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016. Pristupljeno 10. prosinca 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
  • Helena Peričić: "Strana književnost i nacionalna književna tradicija (O dvjema Slamnigovim raspravama u časopisu Međutim)", Književna revija (Dani Ivana Slamniga, Osijek, 26. – 29. listopada 2000.), ur. Branka Ban et al., Osijek, Matica hrvatska Osijek, 1-2, 2001., 65-67.
  • Helena Peričić: "Isprepletanje igre/svečanosti u Šoljanovoj Romanci o tri ljubavi", Dani hvarskog kazališta (Igra i svečanost u hrvatskoj književnosti i kazalištu)”, zbornik, ur. N. Batušić et al., Zagreb-Split, HAZU-Književni krug, 31, 2005., 406-415.
  • Helena Peričić: 2Između stvaralačkog ‚egzila’ i poticaja domaće književne tradicije (Slamnig, Šoljan, Paljetak)", Dani hvarskog kazališta („Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta“), zbornik, ur. N. Batušić et al., Zagreb-Split, HAZU-Književni krug, 32, 2006., 346-359.
  • Helena Peričić: "Multiculturalism and the Return to Tradition. Elements of the Literatures in English in the Works of Some Postmodern Croatian Playwrights: Slamnig – Šoljan – Paljetak", Identities in Transition in the English-Speaking World, ed. By Nicoletta Vasta et al., Udine, Forum, 2011, 251-260.