Vjekoslav Kaleb

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Vjekoslav Kaleb
Vjekoslav Kaleb.jpg
Rođenje 27. rujna 1905.
Smrt 13. travnja 1996.
Književne vrste novele i romani
Književni period 1928.1995.[1]

Vjekoslav Kaleb (Tisno, 27. rujna 1905.Zagreb, 13. travnja 1996.), hrvatski nastavnik, književnik i akademik.[2]

Životopis[uredi VE | uredi]

Školovao se u Zadru, Beogradu i Šibeniku te pohađao Učiteljsku akademiju u Zagrebu. Podučavao je u raznim selima Zagore te kasnije u Šibeniku i Zagrebu. Sudjelovao je u Drugom svjetskom ratu.

Nakon toga je bio urednik nekoliko književnih časopisa (Republika, Kolo, Naprijed, Književnik) i tajnik Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske. Redoviti član JAZU (HAZU) postao je 1961.[2]

Objavio je ukupno 57 novela u brojnim zbirkama ("Na kamenju", "Izvan stvari", "Brigada", "Trideset konja", "Kronika dana", "Smrtni zvuci", "Nagao vjetar", "Ogledalo", "Luk i strijela"...) i 3 romana ("Ponižene ulice", "Divota prašine", "Bijeli kamen"). Većina njegovih djela tematski se bavi životom u izoliranim zaselcima Zagore.

Pisao je i filmske scenarije, reportaže, članke, prikaze i prevodio (najpoznatiji je njegov prijevod bajke "Pinocchio" Carla Collodija). "Gost" je jedna od njegovih najranijih (objavljena 1940.), ali i najboljih i najpoznatijih novela.

Djela su mu prevedena na više europskih jezika.

Jedan od rijetkih smjelih hrvatskih boraca u NOB i komunista koji se suprotstavio crnom mitu o broju ubijenih u sabirnom logoru u Jasenovcu. Prepoznao je da su zbog ciljanog i smišljenog višestrukog uvećavanja žrtava ustaškog režima tvorci crnog mita ostvarili svoju želju: asocijativno prenošenje moralne a time i kaznene odgovornosti na cijeli hrvatski narod, što je imalo za posljedicu ne samo teška psihološka i politička opterećenja, nego i demografske posljedice, kao i osjetan zastoj u gospodarskom, kulturnom, umjetničkom i znanstvenom razvitku hrvatskog naroda. U članku "Govorim o toleranciji" u zagrebačkome Hrvatskom tjedniku br. 31, 19. studenoga 1971., na str. 15. rekao je:[3]

Wikicitati „Znam da oni koji udesetostručuju broj ubijenih recimo u Jasenovcu, jednostrano, znadu dobro da je u tom logoru ubijeno daleko najviše Hrvata, ali oni hoće da unovče tuđu krv i potežu je za svoje nečiste svrhe””

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. LZMK / Hrvatski biografski leksikon: Kaleb, Vjekoslav, pristupljeno 27. rujna 2015.
  2. 2,0 2,1 2,2 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Kaleb, Vjekoslav, pristupljeno 27. rujna 2015.
  3. Projekt Velebit Bruno Bušić Demografski gubici – Žrtve Hrvata u Hrvatskoj i Jugoslaviji (II), 5. svibnja 2019. (pristupljeno 7. svibnja 2019.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]