Prijeđi na sadržaj

Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu

Koordinate: 45°48′45″N 15°58′27″E / 45.8124302250169°N 15.9740781784058°E / 45.8124302250169; 15.9740781784058
Izvor: Wikipedija
Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu
Katedrala (saborna crkva) Preobraženja Gospodnjeg na trgu Petra Preradovića u Zagrebu
Katedrala (saborna crkva) Preobraženja Gospodnjeg na trgu Petra Preradovića u Zagrebu
Katedrala (saborna crkva) Preobraženja Gospodnjeg na trgu Petra Preradovića u Zagrebu
Lokacija Zagreb
Država Hrvatska
Koordinate 45°48′45″N 15°58′27″E / 45.8124302250169°N 15.9740781784058°E / 45.8124302250169; 15.9740781784058
Arhitekt Franjo Klein
Godine izgradnje 1866. godine
Renoviran 1883.1884. po nacrtu Hermana Bolléa
Religija kršćanstvo, pravoslavlje
Arhitektonski stil Neobizantska arhitektura
Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu na zemljovidu Grada Zagreba
Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg
Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg
Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu na zemljovidu Grada Zagreba

Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu je katedrala Mitropolije zagrebačko-ljubljanske Srpske pravoslavne crkve u središtu Zagreba na Trgu Petra Preradovića.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Saborna je crkva (katedrala) za Mitropoliju zagrebačko-ljubljansku. Izgrađena je 1866. godine po nacrtu hrvatskog arhitekta Franje Kleina. Obnovljena je od 1883. do 1884. godine po nacrtima arhitekta Hermana Bolléa. Tada je u nju postavljen sadašnji historicistički ikonostas s ikonama koje je radio slikar Epaminondas Bučevski, podrijetlom iz Černovaca u Bukovini. Bollé će u još dva navrata restaurirati Preobražensku crkvu – 1899. godine, kada na nju postavlja novu kapu zvonika i od 1913. do 1914. godine kada joj je potpuno modificirao pročelja.

Na ovom mjestu bila je katolička crkva sv. Margarete koja je pripadala Zagrebačkoj biskupiji, a spominje se od 1334. godine, kao župna crkva uz koju su se održavali "margaretski sajmovi" (održavali su se od 1337. godine). Kasnije je crkva pripala župi sv. Marka, a 1794. godine prodana je pravoslavnim trgovcima. Pravoslavna crkvena općina zagrebačka, kao i sve pravoslavne općine u Habsburškoj Monarhiji u to se vrijeme nazivala grčkom-neujedinjenom. U njezinoj su ranoj povijesti grčki i cincarski trgovci igrali izuzetno veliku ulogu. Sa sve većim doseljavanjem Srba udio Grka u pravoslavnom stanovništvu Zagreba se počeo smanjivati, a i započela je njihova asimilacija u srpski, te dijelom hrvatski etnikum. Od 1848. godine zagrebačka pravoslavna crkvena općina dobiva prefiks srpska, "proglašava se isključivo »srbskim obščestvom sv. preobraženske crkve u Zagrebu«".[1]

Stara crkva srušena je 1866. godine što zbog dotrajalosti što zato što izgledom i reprezentativnošću nije odgovarala potrebama zagrebačke pravoslavne zajednice. Na njezinom mjestu sagrađena je sadašnja katedrala Preobraženja Gospodnjeg prema projektima Franje Kleina.[2] Zbog ovakve povijesti, ulica koja prolazi iza katedrale i danas se zove Margaretska, a ona koja prolazi ispred nje zove se Preobraženska. Odlukom upravnog odbora srpske crkvene općine 1907. godine je na njihovoj zgradi u Zagrebu bila hrvatska zastava. Zbog toga je sazvana Skupština srpske akademske omladine iz Zagreba, koja je to najoštrije osudila, uz podsjećanje da je 1895. godine s ove iste zgrade morala biti skinuta srpska zastava.[3][4]

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Mitropolit Jovan Pavlović, Dragan Damjanović, Nikolaj Muhin, Irina Buseva Davidova, Srpska pravoslavna crkvena opština i saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu, Preobraženski hram, Eparhijski upravni odbor Eparhije zagrebačko - ljubljanske, Zagreb, 2008., str. 11-32. (ISBN 978-953-98867-5-0)
  • Dragan Damjanović, Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa // Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, sv. 18 (2010.), br. 1 (39); Zagreb, 2010., str. 62 – 79. (Hrčak)

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. Igor Karaman, Zagrebački Gradec 1242-1850. (Prilozi sa znanstvenog skupa u povodu 750. obljetnice zagrebačke »Zlatne bule«) // Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sv. 27 br. 1, (1994.), str. 361. – 363., (Hrčak), str. 363.
  2. Krešimir Galović, Povijest Trga Petra Preradovića. Iz 19. u 21. stoljeće?Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. kolovoza 2019. (Wayback Machine), Vijenac, br. 342, 12. travnja 2007., pristupljeno 17. kolovoza 2019.
  3. Вишњић, Чедомир. 2013. Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 379. СКД Просвјета, Службени Гласник. Загреб, Београд.
  4. Србобран, бр. 101., 8. (21.) maja 1907. Загреб. 1901

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu