Rijeka

Ovo je glavno značenje pojma Rijeka. Za druga značenja pogledajte Rijeka (razdvojba).

Rijeka
Grb grada Rijeke
Država	Hrvatska
Županija	Primorsko-goranska
Gradonačelnik	Vojko Obersnel (SDP)
Površina	43,4 km2
Površina središta	43,4 km2
Koordinate	45°20′N 14°26′E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	107 964
– gustoća	2488 st./km2
Urbano	107 964
– gustoća	2488 st./km2
Svetac zaštitnik	Sv. Vid. Na Trsatu Sv. Juraj
Dan mjesta	15. lipnja
Poštanski broj	51000
Pozivni broj	051
Autooznaka	RI
Stranica	www.rijeka.hr
Rijeka Rijeka na zemljovidu Hrvatske

Rijeka (na mjesnom riječkom narječju i dijelu susjednih hrv. narječja Rika, a u ostalim susjednim hrv. narječjima Reka, tal. Fiume, nje. Sankt Veit am Fluß) najvažnija je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije. Grad Rijeka s okolicom (bivša općina Rijeka - Kastav, Viškovo, Grobnik, Kostrena, Bakar, Kraljevica, Klana) ima 191.641 stanovnika. Grad se još u 19. stoljeću zbog svog idealnog zemljopisnog položaja i dubine mora u Kvarnerskom zaljevu, razvio u jednu od najvećih srednjoeuropskih luka i moćno industrijsko središte. Rijeka je bila značajna i kao jedno od najvažnjih finacijskih središta bivše Jugoslavije. Početkom devedesetih dolazi do propasti industrije i naglog smanjenja lučkog prometa pa se u novom mileniju Rijeka počinje okretati razvoju turizma i uslužnog sektora.

Administrativna podjela grada

Grad Rijeka je administrativno podijeljen u mjesne odbore tj. kvartove:

Banderovo, Belveder, Brajda-Dolac, Brašćine-Pulac, Bulevard, Centar-Sušak, Draga, Drenova, Gornja Vežica, Grbci, Kantrida, Krnjevo, Kozala, Krimeja, Luka, Mlaka, Marčeljeva Draga, Orehovica, Pašac, Pećine, Pehlin, Potok, Podmurvice, Podvežica, Rešetari, Rujevica, Srdoči, Svilno, Sveti Kuzam, Sveti Nikola, Škurinje, Škurinjska Draga, Školjić, Trsat, Turnić, Vojak, Viškovo, Zamet

Grad Rijeka se sastoji od dva naselja: Rijeka (143800 stanovnika) i Sveti Kuzam (243 stanovnika)

Zemljopisni položaj

Riječki gradski toranj

Riječki korzo

Zapadna Hrvatska, sjeverni Jadran 14° 26' istočne zemljopisne dužine
45° 21' sjeverne zemljopisne širine
Vremenska zona: UTC +1 zimi. UTC +2 ljeti.

Osnovni podaci o Rijeci

• Površina: 44 km2 (po veličini treći grad u Hrvatskoj)
• Srednja godišnja temperatura: 14,1 stupnjeva C
• Prosječna vlažnost tijekom godine 58 %
• Ukupne padaline godišnje: 1530 mm
• Ukupno 128 kišnih dana u godini
• nakon Zagreba Grad Rijeka ima drugi proračun Grada na nivou Republike Hrvatske, Zagreb ima oko 6 milijardi kuna, Rijeka oko 1,03 milijarde kuna, Split oko 1 milijardu kuna.
• Gradonačelnik Rijeke mr. sc. Vojko Obersnel predsjednik je udruge gradonačelnika svih gradova Republike Hrvatske
• Relativna promjena broja stanovnika bivše općine Rijeka po popisima stanovništva. 1971/1961: +26%; 1981/1971: +21%; 1991/1981: +7%; 2001/1991: -7%.

Himna, zastava i grb

float

float

Zastava grada Rijeke plava je sa žuto uokvirenim grbom u sredini, izglasana na gradskom vijeću 1998. godine. Gradsko vijeće grada Rijeke je u travnju 2005. godine donijelo zaključak kojim se ponovno pokreće proces povratka povijesnih gradskih simbola.

float

Povijesna zastava grada Rijeke karmin-zlatno-kobalt plava, u uporabi od 1848.-1947.

Povijesni grb grada Rijeke

Povijesni grb grada Rijeke temelji se na grbu koji je dodijelio hrvatski kralj i car Svetog Rimskog carstva Leopold I. 6. lipnja 1659. U crvenom ovalnom štitu desnom nogom stojeći na stijeni dvoglavi crni orao uzdignutih krila obiju glava gledajući u lijevo sa zlatnim kljunovima i nogama i crvenim jezicima, lijevom nogom drži vrč prirodne boje iz kojeg se obilno izlijeva voda koja se razlijeva oko stijene. Iznad orla je kruna kuće Habsburg s dvije plave trake koje izlaze iz nje. Ispod štita je traka s natpisom "INDEFICIENTER" (nepresušan). U službenoj uporabi je verzija grba bez krune i natpisa Indeficienter budući su odbijeni mišljenjem ministarstva Uprave iz 1998.
Vidi: Riječki grb

Povijest

Podrobniji članak o temi: Povijest Rijeke

Palac Komuna, stara gradska vijećnica

Tarsatica - Rimsko naselje na području današnjeg Starog grada u centru, prvi put se spominje 180. godine prije Krista nakon što su rimske legije pobijedile ilirske pirate, starosjedioce na ovome prostoru. 1230. Tijekom vladavine cara Klaudija između 41 i 42 godine spominje se da je Aulus Plautius budući rimski osvajač Britanije bio zadužen za gradnju ceste koja povezuje današnji grad Trst s Tarstatikom. Prvi put se u dokumentima spominje Rijeka Svetoga Vida o kojoj pišu venecijanski trgovci. 1465. Na temelju ugovora o uzajamnom nasljeđivanju, Wolfgang Walsee predaje Liburnijski feud, kao obiteljsko nasljedno dobro, Friedrichu III. Habsburgu, a sebi zadržava pravo na doživotno uživanje Rijeke, koja do kraja 1. svjetskog rata ostaje pod vlašću obitelji Habsburg.

Godine 1779. Rijeka odlukom Marije Terezije postaje corpus separatum, odnosno tijelo izdvojeno i autonomno od država koje okružuju grad, a izravno podređeno ugarskoj kruni.

Josip Bunjevac u ime bana Josipa Jelačića, 1848. godine okupira Rijeku, raspušta gradsku upravu i utemeljuje Riječku Županiju. Godine 1868. Rijeka je opet kao corpus separatum stavljena pod ugarsku krunu gdje je ostala sve do 1918. godine.

Nakon 1. svjetskog rata 'Riječko pitanje' postaje veliki međunarodni problem koji se riješava uspostavom Slobodne Države Rijeka - Stato Libero di Fiume 1920. godine. Ipak, samo godinu dana kasnije, fašisti izvode državni udar i uspostavljaju marionetski režim sklon aneksiji Riječke države Italiji. Godine 1924. Rimskim ugovorom Kraljevina SHS pristaje na priključenje Rijeke Italiji.

Nakon 2. svjetskog rata, mirovnim ugovorom u Parizu 1947. Rijeka i Istra službeno su pripale Hrvatskoj i Jugoslaviji.

1992. ukinuta je općina Rijeka, a umjesto nje nastaju gradovi Rijeka, Kastav, Bakar i Kraljevica, te općine Viškovo, Kostrena, Čavle, Jelenje i Klana. Formirana je Županija Primorsko-goranska.

Zanimljivosti

Guvernerova palača

Datoteka:Rijeka panorama.jpg

Pogled na Rijeku iz zraka

• Prvi torpedo izrađen je u Rijeci. Projektirali i izradili su ga Ivan Luppis, pomorski kapetan te Robert Whitehead, engleski inženjer.
• U Rijeci je prvi put u povijesti fotografiran let puščanog zrna. Učinio je to Dr. Peter Salcher
• Riječki kirurg Anton Grossich prvi je 1907. uveo u praksu primjenu jodne tinkture u pripremi za operativne zahvate
• Prvo komunalno groblje u Europi izgrađeno je u Rijeci, na Kalvariji
• Prve novine tiskane na talijanskom jeziku (uključujući Italiju) «Notizie del giorno» tiskane su u Rijeci
• Prva država koja je priznala Lenjinovu boljševičku Rusiju bila je D'Annunzijeva riječka talijanska regencija Kvarnera
• Prva međunarodna nogometna utakmica u Hrvatskoj igrala se u Rijeci 1905. između lokalnog kluba Atletico Fiumano i kluba s broda SS Slavonia, kompanije Cunard Line, koji je plovio na liniji Rijeka-New York..
• Rijeka je bila nezavisna država od 8. rujna 1920. do 24. siječnja 1924. i njen je izabrani predsjednik Riccardo Zanella zahtjevao od međunarodne zajednice i Tita 1945. godine obnovu nezavisnosti.
• Od 1918. do 1924. Rijeka je izdavala međunarodno priznate poštanske marke. U filatelističkoj literaturi se nalaze po nazivom Fiume.
• Američki predsjednik Wilson je 1919. predložio Rijeku za sjedište Lige naroda – preteče Ujedinjenih naroda
• Riječani koji su rođeni 1913. i koji su doživjeli 1991. promijenili su 6 država: Austro-Ugarsku, Slobodnu Državu Rijeka, Kraljevinu Italiju, Treći Reich (Njemačku), SFR Jugoslaviju, Republiku Hrvatsku
• U kasnom 19. i ranom 20. st. Riječani su "ravnopravno" koristili 4 jezika – hrvatski, talijanski, mađarski i njemački
• Komunistička partija Slobodne Države Rijeke osnovana 1921. godine bila je među najmanjim članicama III. Internacionale (150 članova). Manje su bile npr. komunističke stranke Palestine i Turkestana. Glavni tajnik („generalni sekretar”) je bio Arpad Šimon (mđr: Simon Árpád).
• Osim većinski hrvatskog stanovništva, Rijeku danas naseljavaju i pripadnici 11 nacionalnih manjina - Albanci, Bošnjaci, Česi , Talijani, Mađari, Crnogorci, Srbi, Romi, Slovaci i Slovenci. Na temelju povijesnih činjenica, Talijani imaju status autohtone zajednice. Autohtonost je upisana u Statutu grada Rijeke iz 2006. godine u članku 14. koji glasi:

"Priznavajući i poštujući vlastita kulturna i povijesna priznanja i naslijeđa, Grad Rijeka osigurava autohtonoj talijanskoj nacionalnoj manjini uporabu vlastitog jezika i pisma u javnim poslovima iz samoupravnog djelokruga Grada Rijeke. Grad Rijeka, u skladu s vlastitim mogućnostima, osigurava te podržava odgojnu i kulturnu djelatnost pripadnika autohtone talijanske manjine i njenih ustanova."

• Sveučilište u Rijeci osnovali su isusovci 1627.
• Rječina je od 1924.-1941. bila državna granica – zapadna obala pripadala je Italiji, a istočna (Sušak) Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca
• U prošlom stoljeću u Rijeci je djelovalo 57 konzulata, 20 konzulata u razdoblju uoči I. svjetskog rata
• U svojoj povijesti Rijeka je imala 3 imena – hrvatsko ime Rijeka i talijansko i mađarsko ime Fiume (fiume na talijanskom jeziku znači rijeka), te njemačko Sankt Veit am Pflaum
• János Kádár, dugogodišňji vođa mađarske komunističke partije i prvi čovjek socijalističke Mađarske je rođen u Rijeci 1912. godine
• U Rijeci se trenutačno nalazi najveći trgovački centar "u ovom dijelu Europe", poznatiji kao Tower Centar Rijeka na Pećinama.

Administracija i politika

U Rijeci je na vlasti koalicija predvođena Socijaldemokratskom partijom Hrvatske (SDP) na čelu s gradonačelnikom Vojkom Obersnelom.

Demografija

Prema popisu iz 2001. uži prostor grada Rijeke ima 144 043 stanovnika. Od toga je 75 532 žena i 68 511 muškaraca. Prosječna starost stanovništva je 41.2 godine. Prema vjeri 76% stanovnika se izjašnjava katolicima, 3.8% muslimanima, 7% agnosticima te 5% kao ateisti.

Nacionalni sastav grada Rijeke (naseljenog mjesta)

godina popisa	ukupno	Hrvati	Srbi	Jugoslaveni	Muslimani	Talijani	Slovenci	ostali
2001 ¹	144.043	115.797 (80,39%)	8.946 (6,21%)	-	1.975 (1.37%)	2.763 (1,92%)	1.575 (1,09%)	12,987 (9.02%)
1991	167,964	117,178 (69,76%)	18,891 (11,24%)	6,925 (4,12%)	4,803 (2,85%)	3,247 (1,93%)	2,709 (1,61%)	14,211 (8,46%)
1981	159,433	103,248 (64,75%)	14,436 (9,05%)	27,167 (17,03%)	2,505 (1,57%)	1,917(1,20%)	2,897 (1,81%)	7,263 (4,55%)
1971	132,222	98,121 (74,20%)	14,079 (10,64%)	6,152 (4,65%)	1,487 (1,12%)	2,964 (2,24%)	3,944 (2,98%)	5,475 (4,14%)

¹ Prema popisu iz 2001. na bivšoj teritoriji opićne Rijeka koja obuhvaća gradove Rijeka, Kastav, Bakar, Kraljevica i općine Viškovo, Čavle, Klana, Kostrena i Jelenje živjelo je 191 666 stanovnika.
Izvor:Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880-1991. godine.

Arhitektura i znamenitosti

Podrobniji članak o temi: Znamenite riječke građevine

Povijesno središte Rijeke formiralo se kraj ušća rijeke Rječine u Jadransko more. Riječki Stari grad, smješten na desnoj obali Rječine, izgubio je mnogo povijesnih zgrada, no još uvijek predstavlja živo srce grada. Ispod njegovih se ulica nalaze vrijedne arheološke iskopine te splet starih tunela. Uz južni obod Staroga grada počelo se u drugoj polovici 18. stoljeća izgrađivati danas poznato šetalište Korzo s Rivom. Krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća znatno je izgrađen Sušak, Brajda i drugi gradski predjeli.

Korzo i Stari grad

Riječki Stari grad omeđen je s južne strane Korzom. Korzo je središte Rijeke, njena najpoznatija ulica i mjesto javnih događanja.

Palača Wohinz i Gradski toranj na Korzu

Na sredini Korza je Gradski toranj sa satom, sastajalište Riječana i turista. Toranj je izgrađen u barokno doba, ali je tek u 19. stoljeću dobio svoj konačni izgled. Na njemu je reljef s prikazom austrijskog cara Karla VI. Na Korzu i oko njega nalazi nekolicina vrijednih baroknih zgrada. Tik desno uz Gradski toranj smještena je palača Wohinz (1782., Korzo 8), koju je podigao trgovac Mihael Wohinz. Izgradnjom ove palače, započeto je u drugoj polovici 18. stoljeća formiranje Korza kao središnje gradske ulice. Tu je i palača Vuković (Korzo 2), s reprezentativnim portalom koji nosi balkon. Od ostalih palača treba spomenuti staru gradsku vijećnicu (Palac Komuna), palaču Wassermann-Garbas (17. st.) s arkadama u dvorištu, u kojoj je smješten Konzervatorski odjel u Rijeci, palaču Benzoni te palaču Adamić na Fiumari. Ovu zgradu podigao je Šimun Adamić, otac znamenitog trgovca Andrije Ljudevita Adamića. Adamićev sin bio je poznat kao graditelj i investitor riječkoga kazališta sagrađenog početkom 19. stoljeća. Trgovačka elita kojoj su pripadali Adamićevi na prijelazu 18. u 19. stoljeće, učinila je Rijeku značajnim kulturnim, umjetničkim i industrijskim središtem cijelog jadranskog prostora, koja je takav svoj status zadržala sve do 20. stoljeća.

Katedrala sv. Vida

Starim gradom dominira najznačajnija riječka crkva Katedrala sv. Vida. Podignuta na mjestu srušene crkvice gradskog zaštitnika, Svetog Vida, katedrala je sagrađena prvotno kao samostanska crkva isusovaca u Rijeci. Projekt je izradio venecijanski graditelj Franjo Olivieri, vjerojatno po uzoru na znamenitu crkvu Santa Maria della Salute u Veneciji. Gradnja je trajala od 1638. do 1659. godine, no posve je dovršena tek 1737. godine, kada su graditelji Pietro Carlone i Bernardino Martinuzzi sagradili kupolu i oratorij. U crkvi se čuvaju vrijedni barokni oltari, uglavnom rad riječkih kipara.

Od drugih sakralnih zdanja treba izdvojiti crkvu Uznesenja Marijina, bivšu katedralu. Podignuta u 15. stoljeću, bivša je katedrala tijekom vremena često mijenjala svoj izgled, da bi u obnovi 1824. godine dobila današnje pročelje. U unutrašnjosti su naročito vrijedni oltari i barokne štukature u svetištu. Ispred crkve nalazi se zvonik, koji se uslijed slijeganja tla s vremenom nagnuo, pri čemu je dobio svoje ime Kosi toranj. Podno tornja nalaze se poznati kasnoantički mozaici iz 5. i 6. stoljeća, koji su nastali u doba Tarsatike, rimskog naselja na području Rijeke. U blizini su i ostaci gradskog bedema, te nedaleko i legendarna Stara vrata ili Rimski luk, do danas obavijen nepoznanicom oko svoga nastanka.

Palača Adria

U Starom gradu se također nalazi povijesni kompleks zvan Municipij. Izgrađen je kao augustinski samostan, uz koji je do danas sačuvana i barokna crkva sv. Jeronima (1768.). Samostan je 1873. godine postao zgradom gradskog poglavarstva (Municipij) pri čemu je nadograđen i preoblikovan. Na trgu ispred zgrade nalazi se i Stendarac, kameni stup za gradsku zastavu iz 1509. godine.

Prostor južno od Korza, uz Rivu, nastao je većinom u 19. stoljeću i u početku se zvao Novi grad (za razliku od Staroga grada), no s vremenom se taj naziv izgubio. Od starijih građevina tu je preostala barokna pravoslavna crkva sv. Nikole, s tlocrtom u obliku križa, dovršena 1790. godine prema projektu riječkog arhitekta Ignacija Henckea.

Riječka Riva je pročelje grada prema moru. Usprkos gustom prometu, recentnim se urbanističkim zahvatima prostor rive potpuno pretvara u pješačku zonu. Duž Rive je reprezentativan niz zgrada iz 19. stoljeća, kada je Rijeka bila velika i moćna trgovačka luka. Možda najreprezentativnija zgrada izgrađena u tom razdoblju je palača Adria (1897., arhitekt Giacomo Zammattio), danas zgrada Jadrolinije. Izgrađena je za brodarsko društvo Adria mađarsko-američkim kapitalom, a ponosi se limenim kupolama te kamenim skulpturama alegorija na pročelju. Skulpture okrenute prema moru predstavljaju pomorce, a one prema kopnu četiri kontinenta. U unutrašnjosti je velebni atrij s arkadama i sačuvanim originalnim dizalima s kraja 19. stoljeća.

Casa Veneziana, kuća nekadašnjeg vlasnika Tvornice torpeda

Kapucinska crkva Gospe Lurdske

Iz tog se vremena može istaknuti još nekoliko vrijednih djela istog arhitekta Giacoma Zammattija. Prije svega zgrada Filodramatika (Korzo 28), građena 1890. za Filharmonijsko-dramsko društvo, s interijerom u stilu neorokokoa. Potom, tzv. Casa Veneziana (Dolac 7), stambena kuća Roberta Whiteheada, vlasnika tvornice Torpedo. Građena 1886. ističe se bogatim pročeljem od crvene opeke i bijelog kamena s nizom dekorativnim detalja. Tu je i palača Ploech na Trgu Žabica, koju je 1888. podigao austrijski mehaničar Annibale Ploech, koji je stekao novac radom u riječkoj Tvornici torpeda, te potom i bogatstvo prodajom nekretnina. Na spomenutom Trgu Žabica, nalazi se i slikovita Kapucinska crkva Gospe Lurdske (1907.-1929.).

Na dominantnom položaju iznad Starog grada smještena je Guvernerova palača, raskošna bivša rezidencija riječkog guvernera, u kojoj je danas smješten Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja. Sagrađena 1897. godine prema projektu mađarskog arhitekta Alajosa Hauszmanna, za potrebe gradske i državne reprezentacije, bila je investicija guvernera također mađarskog podrijetla Lajosa Batthyányja. Danas se u njoj, osim vrijednih povijesnih zbirki iz prošlosti Rijeke, čuvaju izvorni interijeri s kraja 19. stoljeća: monumentalno mramorno stubište te dvorane sa štukaturama, oplatama i pokućstvom iz tog razdoblja. Zapadno od Guvernerove palače smještena je moderna zgrada Muzej grada Rijeke, a istočno, u lijepo oblikovanom perivoju, bivša vila nadvojvode Josipa, u kojoj je smješten Državni arhiv u Rijeci.

Sjeverno od Staroga grada nalazi se manji predjel zvan Pomerio prema središnjoj prometnoj ulici koja ondje prolazi, dok se sa zapada nastavlja Zagrad. Oba su predjela izgrađena na brdovitom usponu te su izrazito urbane četvrti s vrlo kvalitetnom arhitekurom pretežno s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Na Zagradu se ističe secesijska zgrada kina Teatro Fenice. Od nje se vanjskim dizalom dolazi Centra Zagrad. Ovaj je suvremeni stambeno-trgovački kompleks (iz 2007.), nastao kao jedan od najuspjelijih recentnih zahvata u povijesnom središtu Rijeke, a djelo je riječkih arhitekata Saše Randića i Idisa Turata.

Delta

Središte Rijeke također obuhvaća područje zvano Delta, po ušću rijeke Rječine u more. U nekom je vremenu dio ušća Rječine zatvoren te na njegovu mjestu izgrađen tzv. Mrtvi kanal, pri čemu je tok rijeke preusmjeren nešto istočnije. Tako se između toka Rječine i Mrtvoga kanala oblikovao poluotok koji se naziva Delta. Deltom se obično naziva i gradski obližnji predjel oko zgrade Hrvatskog narodnog kazališta.

Palača Modello

Hrvatsko narodno kazalište smješteno je na parkovno uređenom trgu. Raskošna zgrada arhitekata Fellnera i Helmera, čuva dugu kazališnu tradiciju. U unutrašnjosti se kao raritet mogu izdvojiti rani radovi slavnog slikara Gustava Klimta. Duž Rive pa prema zgradi HNK, smještena je još jedna zgrada toga doba za javnu zabavu. To je Palača Modello (1885.). Podignuta prema projektu istih graditelja Fellnera i Helmera, na mjestu srušenog Adamićeva kazališta, također je služila za javne priredbe. Zgrada se ističe osebujnim višebojnim pročeljima i svečanom dvoranom ukrašenom štukaturama.

Blizu HNK se nalazi i sklop zgrada nazvan Velika tržnica, koji se sastoji od dva paviljona (1881., arhitekt Isidor Vauschnig), te Komunalne ribarnice (1903., izvedena 1913.-14, arhitekt Carlo Pergoli). Prostor tržnice danas funkcionira i na otvorenom, u okolnim ulicama.

Od stambenih zgrada ondje se nalazi naročito zanimljiva zgrada zvana Turska kuća (Casa turca), građena u neomaurskom stilu za Nikolaidesa, turskog diplomatskog predstavnika u Španjolskoj, a potom i konzula u Rijeci od 1898. godine. Južnim dijelom Delte dominira golemi stambeni kompleks nazvan Casa rossa (Zagrebačka 1-5, Demetrova 2-4) po crvenom pročelju od opeke, sagrađen 1903. godine prema projektu arhitekta Venceslava Celligoia.

Brajda

Portal ulaza u Lazaret

Brajda je zapadni dio centra Rijeke koji se razvio sjeverno od Željezničkog kolodvora. Sredinom 18. stoljeća na tom je području izgrađena tvornica šećera. Tvornica šećera nalazila se u velikom kompleksu danas poznatom pod nazivom «Rikard Benčić». Najvrijednija zgrada ondje je Palača šećerane, tj. upravna zgrada šećerane, koja se smatra remek djelom barokne arhitekture u Hrvatskoj. Podignuta 1752. godine i obnovljena 1785.-86. za potrebe stanovanja direktora tvornice, u unutrašnjosti je bogato opremljena štukaturama i zidnim slikama. Izdvaja se velika svečana dvorana s kaljevim pećima te salon s naslikanim vedutama imaginarnih gradova. Na ulaznim portalima u zgradu zanimljivi su motivi kamenih glava koji imaju „šećer u kosi“.

Zapadno od Palače šećerane smješten je i stari riječki Lazaret. Lazaret je vrsta karantenske bolnice kakve su se gradile u pomorskim gradovima diljem Sredozemlja. Lazaret je danas uklopljen u riječku bolnicu, a od stare barokne zgrade ostao je raspoznatljiv tek kameni portal s posvetnim natpisom cara Karla VI. iz 1722. godine.

Od ostalih zgrada na Brajdi treba spomenuti niz historicističkih i secesijskih objekata oko Tržnice Brajda, građenih prema projektima značajnih riječkih i tršćanskih arhitekata s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Oblikovanjem se ističu opečna pročelja arhitekta Carla Conighija: kuća Pomoračke zaklade sv. Nikola (Manzonijeva 2) iz 1893. s oslicima pod krovnom strehom, te stambena kuća Miculinić-Richtmann (Fiorella la Guardije 14) iz 1914. godine. Na zapadnom dijelu Brajde je secesijska kuća Modiani (J. Katalinića 4, 1912./13., arhitekt Mario Ambrosini), karakteristična po stiliziranim egipatskim stupovima u obliku palmi.

Sušak i Trsat

Trsat

Sušak je veliko gradsko područje istočnog dijela Rijeke. Stari Sušak smjestio se blizu obale Rječine te je formiran arhitekturom 19. stoljeća. Brojne stambene zgrade raskošnih pročelja, danas zapuštene, krase Sušak te susjedni predjel Pećine, izgrađen kao zona stambenih vila u prvoj polovici 20. stoljeća. Gust promet i slaba urbana opremljenost ovoga djela grada, čini ga pomalo nepristupačnim za turističko razgledavanje usprkos njegovoj vrijednoj arhitekturi.

Iznad Sušaka je brijeg Trsat, koji je bio naseljen u predrimsko doba te poznat pod nazivom Tarsatica. Ondje je na mjestu stare predrimske utvrde sagrađen srednjevjekovni Trsatski kaštel. Kaštel je obnovljen u duhu historicizma u prvoj polovici 19. stoljeća, za znamenitog austrijskog vojnog časnika, grofa Lavala Nugenta, koji je ondje držao zbirku umjetnina.

Na Trsatu se također nalazi kompleks franjevačkog samostana s crkvom i pastoralnim centrom, nazvan Trsatsko svetište. To je najstarije marijansko svetište na tlu Hrvatske, i danas je veliko mjesto hodočašća. Franjevački sklop nastao je višekratnom pregradnjom tijekom nekoliko stoljeća. Današnja crkva je barokna, a u njoj se osim vrijednih relikvija nalaze i mramorni oltari. U crkvi i samostanu značajna su djela baroknog slikara švicarskog podrijetla Serafina Schöna.

Industrijska baština

Rijeka je prepoznata i kao grad industrijske baštine. Nekadašnji veliki industrijski pogoni smješteni su diljem grada, a naročito na području Mlake te oko Industrijske ulice. Ekonomski devastirana industrija Rijeke ostavila je u nasljeđe značajna arhitektonska djela s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća, koja tek u posljednje vrijeme postaju vidljiva kao neiskorišteni kulturni resurs Rijeke.

• Tvornica torpeda
• Tvornica papira Rijeka, tzv. Hartera
• Tvornica duhana, bivši kompleks Rikard Benčić
• Lučka skladišta

Ostale znamenite građevine

• Zgrada Ureda državne uprave, nekadašnji Hotel Europe
• Zgrada Euroherc osiguranja, nekad palača Rinaldi
• Riječki neboder
• Riječka zvjezdarnica

Kultura

HNK Ivana pl. Zajca

• HNK Ivana pl. Zajca (www.hnk-zajc.hr)
• Međunarodni riječki karneval (www.ri-karneval.com.hr)
• Riječke ljetne noći
• KUC "Kalvarija" (riteatar.way.to)
• "Teatro Fenice", "Croatia" (www.rijekakino.hr kina)
• Informacije o kulturnim dešavanjima u Rijeci - KULTURAPLUS (www.kulturaplus.com/)
• HKD Sušak
• Muzej grada Rijeke (www.muzej-rijeka.hr)
• Prirodoslovni muzej Rijeka
• Sveučilišna knjižnica u Rijeci
• Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja
• Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci
• Morčić - Znamenitost

Obrazovanje

Osnovne škole

OŠ "Pećine" (www.os-pecine-ri.skole.hr) OŠ "Gornja Vežica" (nekadašnja "Vladimir Bakarić") OŠ "Ivan Zajca" OŠ "Vežica" OŠ "Trsat" OŠ "Brajda"(nekadašnja "Josip Brusić") OŠ "Eugena Kumičića" (nekadašnja "Veljko Vlahović") OŠ "Kozala" OŠ "Kantrida" OŠ "Centar" OŠ "Pehlin" (www.skole.t-com.hr/os-rijeka-025/skola) OŠ "Turnić"

OŠ "Nikola Tesla" OŠ "Vladimir Gortan" OŠ "Škurinje" OŠ "Podmurvice" OŠ "Zamet" (nekadašnja ˝Ivan Čiković Beli˝) OŠ "Srdoči" (www.os-srdoci-ri.skole.hr) OŠ "Fran Franković" OŠ/SEI "Belvedere" OŠ/SEI "Dolac" OŠ/SEI "Gelsi" OŠ/SEI "San Nicoló" (nekadašnja Mario Gennari)

Srednje škole

Ekonomska Škola Mije Mirkovića-Rijeka (www.ekonomska-rijeka.hr) Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka (gam.skole.htnet.hr) Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci Prva riječka hrvatska Gimnazija (www.prhg.hr/) Salezijanska klasična gimnazija u Rijeci (www.skg-rijeka.hr) Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo Srednja talijanska škola u Rijeci - Scuola media superiore italiana di Fiume (SMSI) Medicinska škola Građevinska tehnička škola Rijeka (www.gradtehri.hr)

Građevinska škola za industriju i obrt Tehnička škola za strojarstvo i brodogradnju Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo (bivša Elektrotehnička škola Rijeka) Elektroindustrijska i obrtnička škola (www.eios.hr) Prometna škola Strojarska škola za industrijska i obrtnička zanimanja Kemijsko grafička škola u Rijeci Škola za primijenjenu umjetnost u Rijeci (www.spur.hr) Trgovačka i tekstilna škola Rijeka

Fakulteti

• Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci (www.apuri.hr)
• Teologija u Rijeci (www.rijeka.kbf.hr)
• Medicinski fakultet u Rijeci (www.medri.hr)
• Pomorski fakultet u Rijeci (www.pfri.hr)
• Tehnički fakultet u Rijeci (www.riteh.hr)
• Građevinski fakultet u Rijeci (www.gradri.hr)
• Pravni fakultet u Rijeci (www.pravri.hr )
• Filozofski fakultet u Rijeci (www.ffri.hr)
• Ekonomski fakultet u Rijeci (www.efri.hr)
• Veleučilište u Rijeci (www.veleri.hr)

Sport

Novi bazen na Kantridi

Stari bazen na Kantridi

Stadion na Kantridi

Dvorana Mladosti na Trsatu

Ulaz na Orijentovo nogometno igralište

Nogomet

• HNK Rijeka
• NK Orijent (trećeligaški klub, sudjelovao i u 2. i 1. nogometnoj ligi)
• NK Lokomotiva (lokalni niželigaš)
• NK Lučki radnik (lokalni niželigaš)
• NK Rikard Benčić (lokalni niželigaš)
• NK Zamet (lokalni niželigaš)
• NK Kozala(lokalni niželigaš)
• NK Grbci 2000 (lokalni niželigaš)
• NK Dedal (lokalni niželigaš)

Ragbi:

• ragbi klub Rijeka

Košarka:

• košarkaški klub "Kvarner", "Kantrida"

Rukomet:

• rukometni klubovi "Zamet", "Kozala", "Pećine", "Trsat"

Boćanje:

• boćarski klubovi "Vežica", "Mario Gennari - JGL", "Benčić DSK", "Trsat", "Srdoči", "Brajda"

Hrvanje:

• hrvački klub "Rijeka-Belveder"

Vaterpolo:

• vaterpolski klubovi "Primorje", "Burin"

Veslanje:

• veslački klubovi "Veslački klub "Jadran"

Judo

• judo klub Rijeka

Rijeka je oduvijek bila pravi sportski grad, što su svojim uspjesima potvrđivali brojni riječki sportaši. Iz Rijeke dolazi slavni hrvatski atletičar Luciano Sušanj. Rijeka je dala veliki obol i u rukometnim uspjesima Hrvatske. Naime, slavni riječki rukometaši su Mirza Džomba, Valter Matošević, Alvaro Načinović, Renato Sulić, Mateo Hrvatin... Rijeka je Hrvatskoj dala i velike vaterpoliste - Samira Barača, Igora Hinića, Damira Burića, Nikolu Frankovića, Damira Glavana, Ivana Burburana, Danijela Premuša... Najpoznatiji riječki košarkaši su Davor Kus, Marino Baždarić, Goran Vrbanc, Marijan Mance, Jurica Štemberger itd. Vrijedi spomenuti i jednog od najboljih hrvatskih tenisača svih vremena - Ivana Ljubičića. Najbolja riječka sportašica je Snježana Pejčić, koja je na Olimpijskim Igrama 2008. u Pekingu u streljaštvu osvojila brončanu medalju. Riječanka je i kuglačica Biserka Perman, a treba istaknuti i brojne odbojkašice poput Ivane Miloš, Magde Maras... Što se tiče najpopularnijeg sporta - nogometa, Rijeka je Hrvatskoj oduvijek davala vrhunske nogometaše. U novije vrijeme to su Dario Knežević, Igor Budan, Daniel Šarić, Mladen Mladenović, Boško Balaban, Mario Tokić, Ahmad i Anas Sharbini te mnogi drugi. U vrijeme bivše Jugoslavije isticali su se Damir Desnica, Srećko Juričić, Zvjezdan Radin, Petar Radaković, Marijan Jantoljak, Marijan Brnčić, Nenad Gračan, Danko Matrljan itd. Riječanin Ulderico Sergo je na olimpijskim igrama 1936. osvojio zlatnu medalju u boksu, u kategoriji do 54 kg.

Konzulati

Država	Država	Država
Italija	Čile	Austrija
Norveška	Danska	Švedska
Srbija	-	-

Gradovi prijatelji

Lanterna, poklon grada Kawasakija Rijeci

• Linz (Austrija), od 1966./1968.
• Aleksandrija (Egipat), od 1971.
• Rostock (Njemačka), od 1974./2002.
• Kawasaki (Japan), od 1980./1999.
• Faenza (Italija), od 1983.
• Gdinja (Poljska), od 1984.
• Jalta (Ukrajina), od 1987.
• Neuss (Njemačka), od 1991.
• Loreto (Italija), od 1991.
• Csepel-Budimpešta, (Mađarska), od 1997.
• Qingdao (Kina), od 1999.
• Ljubljana (Slovenija), od 2000.
• Este (Italija), od 2004.
• Genova (Italija), od 2004., konačni sporazum o bratimljenju 8. veljače 2005.

Povezani članci

• Riječke novine

Literatura

• Ervin Dubrović, ur.: Riječka luka - povijest, izgradnja, promet, Rijeka, 2001. (ISBN 953-6587-12-2)
• Vanda Ekl: Živa baština: studije i eseji, Rijeka, 1994. (ISBN 953-6066-01-7)
• Daina Glavočić, ur.: Arhitektura historicizma u Rijeci: 1845. - 1900. Arhitektura i urbanizam = Architecture of Historicism in Rijeka: 1845. - 1900. Architecture and town planning, Moderna galerija Rijeka i Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, 2002. (ISBN 953-6501-17-1)
• Daina Glavočić, ur.: Arhitektura secesije u Rijeci: arhitektura i urbanizam početka 20. stoljeća = Architecture and town planning at the begining of the 20th century : 1900. - 1925., Moderna galerija, Rijeka, 1997.-1998. (ISBN 953-6501-05-8)
• Danilo Klen, ur.: Povijest Rijeke, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1988. (ISBN 86-7071-045-5)
• Giovanni Kobler: Memorie per la storia della liburnica citta di Fiume, Rijeka, 1978.
• Radmila Matejčić: Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas, Rijeka, 2007. (ISBN 978-953-219-348-0)
• Radmila Matejčić: "Barok u Istri i Hrvatskom primorju", u: Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982.
• Jasna Rotim Malvić, et al.: Moderna arhitektura Rijeke: arhitektura i urbanizam međuratne Rijeke 1918.-1945. = L’Architettura e urbanistica a Fiume nel periodo fra le due guerre 1918-1945, Moderna galerija, Rijeka, 1996. (ISBN 953-6501-00-7)

Vanjske poveznice

• Službene stranice gradske uprave
• Statut Grada Rijeke
• Riječki ljetopis u "Vijencu" Matice hrvatske