Lijepa naša domovino
|
|
|
|---|---|
 Spomenik himni u Zelenjaku na cesti Klanjec – Kumrovec |
|
| Država |  Hrvatska |
| Jezik | hrvatski |
| Tekstopisac | Antun Mihanović |
| Skladatelj | Josip Runjanin1) |
| Ostali nazivi | Lijepa naša |
| Prihvaćena | 21. prosinca 1990. |
|
|
|
| Instrumentalna izvedba Orkestra Mornarice SAD-a |
|
| 1) Pretpostavlja se. | |
Lijepa naša domovino (ili kraće "Lijepa naša") je himna Republike Hrvatske, a bila je i himna Nezavisne Države Hrvatske i Socijalističke Republike Hrvatske. Njezine početne riječi, Lijepa naša, čest su metonim za Hrvatsku.
Sadržaj |
[uredi] Stihovi
Zagrebački pravnik Antun Mihanović, jedan od pjesnika hrvatskog narodnog preporoda, napisao je domoljubnu pjesmu Horvatzka domovina koja je postala temelj današnje himne [1] – od 14 kitica uzete su prva, druga, pretposljednja i posljednja. Horvatzka domovina je objavljena 1835. godine u desetom broju književnog lista Danica, koji je tada bio nositelj književnog preporoda.
| „ |
Lijepa naša domovino, |
“ |
[uredi] Napjev
Popijevka “Lijepa naša domovino” nastala je krajem 1840-ih. Ne zna se točna godina njezina nastanka, ali se obično navodi 1848. Nije posve sigurno ni tko je skladatelj, ali se u drugoj polovici 19. stoljeća uvriježilo mišljenje da je to Josip Runjanin (1821. – 1878.), po nacionalnosti Srbin.
Runjanin nije imao formalno glazbeno obrazovanje, a 1848. je bio kadet u graničarskoj pješačkoj pukovniji br. 10 u Glini. Zato se smatra da je popijevka skladana u Glini.
Runjanin je uglazbio samo dvije kitice Mihanovićeve pjesme, pa je popijevka zapravo dvodijelna pjesma sa 16 taktova (sheme a – a1 – b – a1).
[uredi] Glazbene preradbe i naslov
Ne zna se kako je izgledao izvorni napjev. Prvi poznati zapis potječe od Vatroslava Lichteneggera, pjevačkog pedagoga, iz 1861. godine. Slušao je kako pjevaju njegovi učenici (učiteljski pripravnici) i zabilježio note, "ukajdiv melodiju onako kako su mu pripravnici pjevali" (Franjo Ksaver Kuhač).
Lichtenegger je priredio skladbu za muški četveropjev. Godine 1862. njegova je verzija objavljena u Sbirci različitih četveropjevah mužkoga zbora (svezak II, broj 9) Narodnoga zemaljskoga glazbenog zavoda u Zagrebu.
U godinama koje su uslijedile, popijevka se pojavljivala u raznim zbirkama pod naslovom Hrvatska Domovina, a pod imenom Liepa naša nalazimo je prvi put 1864. godine u zbirci "raznih četveropjev(h) što ih izdade Glasbeno društvo duh(ovne) mlad(eži) Zag(rebačke)". Ta dva naslova su se izmjenjivala do 1890-ih godina, kada se kao naslov uvriježio prvi stih, Lijepa naša domovino.
Bilo je i drugih glazbenih varijanata nakon Lichteneggera. Popijevka se uređivala za različite zborove i pritom mijenjala, a današnja varijanta potječe od Franje Dugana starijeg (1919.).
I danas postoje mnoge glazbene verzije ove pjesme: za muške, ženske, dječje i mješovite zborove, tamburaške i puhačke sastave, orgulje, klavir, te simfonijski orkestar.
Službeni notni zapis himne je konačno utvrđen 1990. godine u članku 17. Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske.
[uredi] Tekstualne preradbe
Današnji tekst himne nije posve isti kao Mihanovićev original. Osim što je bilo nužnih promjena zbog moderniziranja jezika, uvedeno je i par značenjskih promjena.
|
Lěpa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila, Stare slave dědovino, Da bi vazda čestna bila! —1. kitica Horvatske domovine
|
Promjene značenja kroz povijest koje se nisu održale:
- junačka → hrvatska
- da bi vazda sretna bila → daj, o Bože, sretna bila
- hitro → Drino (2. svjetski rat)
|
Teci, Sava hitra, teci
Nit’ ti Dunaj silu gubi, Kud li šumiš, světu reci: Da svog’ doma Horvat ljubi, —13. kitica Horvatske domovine
|
Promjene značenja koje su ostale u današnjoj verziji:
- hitra → Dravo
- kud li šumiš → sinje more
- svog doma → svoj narod
Primjerice, Antun Gustav Matoš je pisao „Oj hrvatska zemljo mila.“.[2]
Službeni tekst himne je konačno utvrđen 21. prosinca 1990. godine u članku 16. Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske.
[uredi] Svojstvo himne
Tijekom 19. stoljeća "Lijepa naša" se pjevala u svečanim nacionalnim prilikama kao i razne druge popjevke. Bila je samo jedna od mnogih narodnih himna, koje je zapisao Antun Mihanović 1846. godine (Bože živi, Još Horvatzka ni propala, Mi smo, braćo ilirskog itd.). Godine 1891., prigodom izložbe Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu, prvi put je navedena kao hrvatska himna i pjevala se pod naslovom Lijepa naša.
Savez hrvatskih pjevačkih društava obratio se Hrvatskom saboru 1907. godine “glede uzakonjenja, odnosno službenog proglašenja pjesme Lijepa naša domovino hrvatskom himnom”.
Iako sabor nije reagirao, Lijepa naša je postala neslužbena hrvatska himna, a u svečanim prilikama se izvodila odmah iza Carevke. Kad je Hrvatska 29. listopada 1918. stekla (kratkotrajnu) neovisnost, Sabor je pjevao Lijepu našu.
Također se neslužbeno pjevala između dva rata. Za vrijeme 2. svjetskog rata pjevali su je i ustaše i partizani. Poslije rata nije ugušena, nego se u svečanim prilikama svirala odmah nakon jugoslavenske himne. Prvi put u povijesti je službeno proglašena državnom himnom u prvom ustavnom amandmanu (točka 4.) dana 29. veljače 1972. godine. U točki je pisalo da je "Himna Socijalističke Republike Hrvatske (...) Lijepa naša domovino", što je uneseno u Ustav SR Hrvatske 1974. godine. Ustav Republike Hrvatske iz 1990. godine navodi da Lijepa naša domovino ima status i funkciju hrvatske državne himne, a Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske navodi njezin službeni tekst i notni zapis, koji su time postali obvezatni.
[uredi] Spomenik himni
Usred doline na Zelenjaku je podignut spomenik hrvatskoj himni u obliku obeliska visokoga 12,20 m koji je postavljen zalaganjem Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« 24. studenoga 1935. Ovdje je, navodno, Mihanović bio nadahnut za pisanje himne. Na otkrivanju spomenika unatoč vremenskim nepogodama bilo je nazočno preko 20 000 osoba koje su otpjevale himnu nekoliko puta.
[uredi] Literatura
- Jagarčec, Nadica ; Blažičko, Zvonimir. Lijepa naša domovino : spomen-monografija povodom 160. godišnjice prvog pisanog spomena hrvatske himne i 60. godišnjice spomenika u Zelenjaku, Općina Tuhelj, Tuhelj, 1995.
- Jankovič, Ján. Lijepa naša je aj naša : pamätnica na počesť 170. výročia Mihanovićovej básne Horvatska domovina – Lijepa naša a 100. výročia jej prvého slovenského znenia, II. dio, JUGA – Vydavateľstvo Jána Jankoviča, Bratislava, 2005., ISBN 80-89030-25-4
[uredi] Izvori
- ↑ Čl. 15. – 22. Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 55/90., te čl. 137. Zakona o izmjenama i dopunama zakona kojima su određene novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje, Narodne novine, br. 26/93. i 29/94.)
- ↑ Barac, Antun (prir.); Matoš, Milan (sabrao) Djela A. G. Matoša, sv. 4., Izd. Binoza – nakladni zavod, Zagreb, 1935., str. 231.
[uredi] Vanjska poveznica
|
|||||||||||
