Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO

"Prigorski plesovi" Zvonimira Ljevakovića  u izvedbi Ansambla LADO

"Prigorski plesovi" Zvonimira Ljevakovića
u izvedbi Ansambla LADO
Poznat/a i kao Ansambl LADO
Osnivanje 1949.
Žanr/ovi Narodna glazba, folklor
Djelatno razdoblje 1949. do danas
Producentska kuća RTL, BeSTMUSIC, Memphis, Lado, Aquarius Records
Web-stranica www.lado.hr
Članovi (članice)
Članovi ansambla
Nagrade
4 Nagrade Grada Zagreba
2 Plakete Grada Zagreba
Zahvalnica grada Los Angelesa
Ključ grada Clevelanda
Zahvalnica grada Frankfurta na Odri
Nagrada "Orlando"
Nagrada "Ivan Lukačić"
22 diskografske nagrade Porin

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO je hrvatski profesionalni folklorni ansambl osnovan 1949. godine u Zagrebu. U Ansamblu danas djeluje 37 vrhunskih plesača/pjevača i 14 izvrsnih glazbenika koji sviraju pedesetak tradicijskih i klasičnih glazbala.[1] "Lado" je arhaična slavenska riječ, često korištena kao pripjev u starim obrednim pjesmama sjeverozapadne Hrvatske, a sinonim je za riječi "dobar", "drag" i "mio". U svom dosadašnjem radu Ansambl LADO okupio je najpoznatije hrvatske etnokoreologe i koreografe, glazbene aranžere, etnoglazbenike, folkloriste i dirigente, ali također i skladatelje nadahnute pučkim glazbenim stvaralaštvom.[2]

Povijest ansambla[uredi VE | uredi]

Prof. Zvonimir Ljevaković

Ansambl LADO utemeljen je ukazom vlade Narodne Republike Hrvatske 11. studenog 1949. godine pod imenom Državni zbor narodnih plesova i pjesama (DZNPiP). Zadaća mu je bila istraživati, prikupljati, umjetnički obrađivati i scenski prikazivati najljepše primjere bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije.[3]

U godinama poslije drugoga svjetskoga rata u zemlji su počele djelovati mnogobrojne amaterske folklorne skupine, među kojima se isticala folklorna sekcija Omladinskoga kulturno-umjetničkoga društva "Joža Vlahović" iz Zagreba pod umjetničkim vodstvom prof. Zvonimira Ljevakovića. Prof Ljevaković bio je jedan od utemeljitelja i prvi umjetnički ravnatelj Ansambla LADO. LADO je prvi put nastupio 4. veljače 1950. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu i već je tada pokazao jasnu usmjerenost ansambla na hrvatsku tradicijsku glazbu i običaje. Koncert se sastojao od petnaest točaka, šest glazbenih (pjevnih) i devet plesnih, kada su izvedeni Krčki tanac, Dalmatinsko kolo - poskočica Linđo, Slavonsko kolo, Bunjevačko momačko kolo, Vrličko kolo, Balun iz Istre, Pokupski svatovski drmeš i Posavski plesovi iz kojih je jedna "šestorka" sa šest plesačica poslije postala prepoznatljivim zaštitnim znakom Ansambla LADO. Taj prvi nastup ansambla bio je kratko objavljen u dnevnom listu Vjesnik, te popraćen osvrtom uvaženog akademika, prof. Tvrtka Čubelića.[4]

Dr. Ivan Ivančan

Od 1974. godine ansambl vodi hrvatski etnolog i etnokoreograf dr. Ivan Ivančan. Bio je vrstan poznavatelj tradicijske glazbe i plesa, a njegov doprinos u ansamblu te koreografski rad u mnogim amaterskim ansamblima diljem Hrvatske također su trajno obilježili hrvatsku folklornu scenu. Put koji je zacrtao Zvonimir Ljevaković, a nastavio dr. Ivan Ivančan, slijedili su i umjetnički ravnatelji Hanibal Dundović (1983.-1991.) i Ivan Ivančan mlađi (od 1992.). Prepoznatljivoj kvaliteti glazbenoga programa LADA u ranijim su godinama značajno doprinijeli Emil Cossetto i Božo Potočnik, a poslije i glazbeni rukovoditelji Dinko Fio (1975.-1980.), Tomislav Uhlik (1983.-1985.) i Bojan Pogrmilović (1985.-1998.). U novije vrijeme folklorni zbor vodi Dražen Kurilovčan, koji uz posebno angažirane vanjske suradnike najčešće ravna koncertnim izvedbama Ansambla.[4]

Tijekom dugogodišnjega uspješnoga djelovanja, LADO je postao prepoznatljiv po svojim rustikalnom pjevanju i arhaičnim zvucima tradicijskih narodnih glazbala: članovi Ansambla i njihovi voditelji uvijek su pridavali veliki značaj kvalitetnoj izvedbi i scenskoj uvjerljivosti svake koreografije ili glazbenoga djela, izbjegavajući tako opasnost prelaska granice "dobroga glazbenoga ukusa" i propadanja u val "novoskladane" narodne glazbe. Uz nastupe na najpoznatijim domaćim i svjetskim pozornicama i koncertnim podijima, LADO često nastupa na raznim velikim međunarodnim skupovima i simpozijima, na akademijama i proslavama, sajmovima, svjetskim izložbama, Univerzijadama, olimpijskim igrama, te velikom broju svjetskih i domaćih folklornih i glazbenih festivala. Uspješno surađuje i s baletom HNK u Zagrebu ("Đavo u selu" Frana Lhotke) i Gradskim kazalištem "Komedija" ("Đerdan" Jakova Gotovca i "Narodil se mladi Kralj" Vida Baloga i Tomislava Uhlika). LADO je diljem svijeta gostovao i na pozive hrvatskih iseljenika, nastojeći im svojim izvedbama oživjeti uspomene na glazbeno i plesno nasljeđe rodnoga kraja, a u njihovih potomaka pobuditi zanimanje za kulturu i tradiciju daleke domovine.[4]

Osobitosti LADA[uredi VE | uredi]

Članice LADA u raskošnim slavonskim narodnim nošnjama, tzv. zlatarama
  • Ansambl LADO je svojevrsni putujući muzej, koji posjeduje više od 1200 kompleta narodnih nošnji iznimne vrijednosti i ljepote od kojih su neki stariji od 100 godina.
  • 65 godina glazbenoga djelovanja i više od 5000 nastupa u Hrvatskoj i 48 zemalja svijeta, tridesetak nosača zvuka koji su snimljeni na najvišoj produkcijskoj razini.
  • Više od 100 koreografija koje predstavljaju zadivljujuću različitost plesova, pjesama i nošnji na tako malom prostoru kao što je Hrvatska i to zahvaljujući mediteranskim, alpskim, panonskim i balkanskim utjecajima.
  • 38 vrhunskih umjetnika, koji istodobno plešu i pjevaju, 14 vrhunskih glazbenika koji sviraju pedesetak tradicijskih i klasičnih glazbala.
  • "2 u 1", LADO je vrhunski plesni ansambl, ali i izvanredan folklorni zbor, sposoban izvesti program narodnih plesova i pjesama u jednoj večeri, a već sutradan se predstaviti reprezentativnim vokalno-instrumentalnim programom.
  • Ansambl se bavi i edukacijskim programima: organiziranjem folkornih radionica, plesnih tečajeva i nastupa za djecu predškolskog i školskog uzrasta.

Članovi ansambla[uredi VE | uredi]

Prvaci: Dubravko Radić, Bojan Kavedžija
Plesni voditelji: Verica Radić, Dubravko Radić
Solisti: Dijana Banek, Jasenka Blažon Ivančan, Nataša Gluić, Vlatka Hlišć, Tamara Horvat, Vlatka Januš Maroković, Željko Kveštak, Andrijana Mamula, Irena Matica, Dejan Pilatuš, Miljenko Piškorić, Aleksandra Ptičar, Hrvoje Radić, Goran Sekula, Sandra Sekula, Krunoslav Šokac, Alen Šušković, Goran Vašarević
Plesači/pjevači: Pavo Begovac, Zrinka Bogat Malus, Iva Franceković, Matej Gluščić, Boris Harfman, Igor Horvat, Snježana Hulina Gustec, Antun Leinveber, Nenad Malić, Petra Matutinović, Kristina Opačić, Ivana Prokop, Maja Putak, Iva Sekula, Ana Spišić, Helena Štrbac, Dražen Zovko
Svirači: Alan Kanski (voditelj orkestra), Igor Barić, Saša Dostičić, Branimir Grđan, Mario Hajsok, Goran Hlebec, Mladen Kosovec, Željko Kravaršćan, Josip Križanić, Željko Lukačin, Dalibor Paurić, Branimir Ranogajec, Mladen Trčak, Stjepan Večković

Vokalisti LADA[uredi VE | uredi]

Vokalisti LADA

Vokalisti LADA naziv je vokalnog ansambla u kojem pjevači/plesači Ansambla LADO na reprezentativan način izvode vokalnu glazbenu tradiciju južnohrvatskih prostora. Vokalni ansambl započeo je radom u rujnu 2002. godine na inicijativu Ivana Ivančana, umjetničkog direktora LADA. Tako su pjevači LADA upoznali različite stilove i žanrove tog područja, različite od dotadašnje prakse ladovskoga pjevanja koje je pretežito bilo vezano uz sjevernohrvatske glazbene tradicije. Crkveno pučko pjevanje i klapsko pjevanje, dva vokalno-glazbena stila koja se nadopunjuju, osnov su repertoara tog vokalnog ansambla. Od 2002. do danas Vokalisti su nastupali u različitim prigodama kao dio Ansambla LADO (božićni i korizmeni vokalni programi) i samostalno u raznim klapskim projektima (Svitla noć – klape i korizma; Klape na Šalati) te na koncertima u austrijskom Gradišću, u Hrvatskom glazbenom zavodu i crkvi sv. Marka u Zagrebu, crkvi sv. Donata u Zadru, itd. Za svoje su izvedbe djela duhovne glazbe Vokalisti do danas više puta nagrađivani mnogim nagradama (Porin, Orlando, Varaždinske barokne večeri),[5] a za svoj su prvi samostalni album Križu sveti... 2012. osvojili dvije diskografske nagrade Porin.[6]

Ženski zbor Ladarice[uredi VE | uredi]

Ženski zbor Ladarice

Povijest legendarnih Ladarica počinje 1965. godine: folkloru i glazbi već tada srcem i dušom odani Božo Potočnik neformalno je okupio manju skupinu članica Ansambla LADO s kojima je, za programske potrebe tadašnjega Radio-Zagreba, snimio obrade desetak narodnih pjesama. Godinu dana poslije, braća Zlatko i Božo Potočnik službeno su utemeljili ženski vokalni ansambl, koji je od tada najčešće nastupao kao nonet. Sve su članice tog ansambla također bile zaposlene kao plesačice/pjevačice u Ansamblu LADO, ali su kao vokalni sastav sve do 2003. djelovale neovisno od njega. Zbog sličnoga imena, ali i činjenice da su sve Ladarice istodobno bile i članice Ansambla LADO, publika je ta dva ansambla često poistovjećivala. No formalno-pravno sjedinjenje Ladarica i Ansambla LADO dogodilo se tek 2008. godine na poticaj Ivana Ivančana mlađeg te uz suglasnost LADU uvijek vjernoga Bože Potočnika: nastupom na 43. Festivalu kajkavskih popevki u Krapini,[7] Ladarice su se te godine imenom i službeno vratile u okrilje Ansambla LADO. Današnje Ladarice svojim nastupima i vokalnim izvedbama predano čuvaju i diljem svijeta ponosno pronose naslijeđeno slavno ime svojih legendarnih prethodnica.[8]

Orkestar LADA[uredi VE | uredi]

Orkestar LADA na pozornici HNK u Zagrebu

Orkestar LADA čini 14 glazbenika – multiinstrumentalista koji sviraju skoro sva tradicijska narodna glazbala koja je moguće naći na prostoru Hrvatske, ali i Jugoistočne Europe. U okviru istoga koncerta, svirači se bez problema iz gudačkoga sastava s cimbalom (guci, pilari, jegeduši, mužikaši), uobičajenoga u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, “preobraze” u tamburaški sastav karakterističan za sjeveroistočna nizinska područja. Prigodom predstavljanja glazbene tradicije dijela jadranskoga područja, članovi orkestra često sviraju i mandoline, a po potrebi se u trenu mogu “pretvoriti” u bandiste – sastav svirača limenih puhačkih glazbala popularan u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Orkestar LADA posjeduje jedinstvenu zbirku hrvatskih narodnih glazbala. Među njima su, ponajprije, aerofona tradicijska glazbala: baranjske diplice, razne vrste svirala (frula) i dvojnica, šurlice, mišnjice, sopile ili roženice, banijske svirale "ciganjske", okarine, diple, mih, gajde i dude. Tu su i solistička glazbala sa žicama: tambure samice (slavonska "samica" i lička "dangubica"), gusle, šargije i cimbal, razne vrste udaraljki, ali i cijeli orkestar srijemskih i slavonskih tambura te onih najstarijih - tambura "farkašica". Lijericu – narodno glazbalo kojim se često pratilo ples u mnogim dijelovima srednje i južne Dalmacije – svira nekoliko glazbenika, kao i malu harmoniku trieštinu ili botunjeru. Od klasičnih glazbala tu su violine, čelo, kontrabas i klarinet. Na svim koncertima Ansambla LADO orkestar redovito prati pojedine plesne i vokalne izvedbe, ali nastupa i zasebno, izvodeći razne virtuozne instrumentalne skladbe i glazbene obrade. U proteklih desetak godina članovi orkestra održali su niz samostalnih cjelovečernjih koncerata te objavili tri nosača zvuka.[9]

Zbirka nošnji[uredi VE | uredi]

LADO posjeduje jedinstvenu kolekciju originalnih narodnih nošnji iznimne vrijednosti i ljepote sustavno prikupljanih tijekom više od pedeset godina postojanja Ansambla. S vremenom je nastala zbirka s više od tisuću i dvjesto kompleta iz raznih područja Hrvatske (središnjeg i nizinskog, gorskog i priobalnog), kao i područja izvan Republike Hrvatske, koja nastanjuju Hrvati (Bosne i Hercegovine, Vojvodine i drugih). Zemljopisni položaj Hrvatske i ekološki uvjeti imali su presudan utjecaj na bogatstvo i raznolikost hrvatskih narodnih nošnji. Svojom kulturom i poviješću Hrvatska je određena kao srednjoeuropska i mediteranska zemlja, što je uvjetovalo nastanak četiriju različitih tipova tradicijskog ruha (alpskog, panonskog, dinarskog i jadranskog). Svaki nastup LADA, uz ples i pjesmu, svojevrsna je revija originalnih narodnih nošnji.

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

Diskografske nagrade Porin[uredi VE | uredi]

Vitrina s diskografskim nagradama Porin u prostorijama Ansambla

Porin za životno djelo (2002.)

Za najbolji album folklorne glazbe:

  • Na moru i kraju (2000.)
  • Na zelenom travniki autora Bože Potočnika (2003.)
  • Teta Liza i LADO (2008.)
  • Iz kajkavskih krajeva – vol. 3 i 4 (2013.)

Za najbolji album božićne glazbe:

  • Božićni koncert (2011.)

Za najbolju folklornu pjesmu:

  • "Veseli se, majko Božja" s albuma Preveliku radost navišćujem Vama (2004.)
  • "Primem pero svojo ruko desno" s albuma Teta Liza i LADO (2008.)
  • "Šest let mi je minulo" s albuma Iz kajkavskih krajeva – vol. 3 i 4 (2013.)
  • "Dobar večer tomu stanu" s albuma Pjesme naroda Europe (2014.)

Za najbolju izvedbu folklorne glazbe:

  • album Na zelenom travniki (2003.)
  • pjesma "Spavaj, spavaj ditiću" s albuma Preveliku radost navišćujem Vama (2004.)
  • napjev "Puče moj" s albuma Kalvarija (2007.)
  • pjesma "Ribica mi plava" s albuma Teta Liza i LADO (2008.)
  • pjesma "Danak svanu koledo" s albuma Božićni koncert (2011.)
  • napjev "Svetoj žrtvi Uskrsnici" s albuma Vokalisti Lada – Križu sveti... (2012.)
  • napjev "O, žalosna Majko, Sveta Divice" s albuma O, Isuse daj mi suze (2013.)
  • pjesma "Calusul oltenesc" s albuma Pjesme naroda Europe (2014.)

Za najbolji album duhovne glazbe:

Diskografija[uredi VE | uredi]

Albumi[uredi VE | uredi]

  • 1987.Narodne pjesme i plesovi sjeverne Hrvatske (RTL)
  • 1994.Telo Kristuševo, Narodi se mladi kralj (BeSTMUSIC)
  • 1994.Kalvarija (BeSTMUSIC)
  • 1998.Iz kajkavskih krajeva (BeSTMUSIC)
  • 1998. – Iz kajkavskih krajeva vol.2 (BeSTMUSIC)
  • 1998. – Iz hrvatske narodne glazbene riznice vol.1 (Memphis)
  • 1999.Kolo igra, tamburica svira vol.1 (BeSTMUSIC)
  • 1999. – Kolo igra, tamburica svira vol.2 (BeSTMUSIC)
  • 1999. – O vreme prelubleno - (BeSTMUSIC)
  • 2000.Na moru i kraju - (BeSTMUSIC)
  • 2000. – U društvu svirača vol.1 (BeSTMUSIC)
  • 2001.Najljepše božićne pjesme (BeSTMUSIC)
  • 2001. – U društvu svirača vol.2 (Lado)
  • 2001. – Na zelenom travniki (Lado)
  • 2002.Raspelo (Lado)
  • 2003.Preveliku radost navišćujem vama (Aquarius Records)
  • 2003. – LADO electro (Aquarius Records)
  • 2004.Zorja moja zorja - Anđela Potočnik (Aquarius Records)
  • 2004. – Božić u svijetu (Aquarius Records)
  • 2005.Iz hrvatske narodne glazbene riznice vol.2 (Aquarius Records)
  • 2006.Kalvarija (Aquarius Records )
  • 2007.Polke i drmeši (Aquarius Records)
  • 2007. – Tete Liza i Lado (Aquarius Records)
  • 2009.Janja - Niz Muru i Dravu (Aquarius Records)
  • 2010.Božićni koncert (Aquarius Records)
  • 2011.Ana Kelin: Glazbeni spomenar (Aquarius Records)
  • 2011. – Božo Potočnik: Pri kumekovoj kleti (Aquarius Records)
  • 2012.O, Isuse daj mi suze (Aquarius Records)
  • 2012. – Iz kajkavskih krajeva - vol. 3 i 4 (Aquarius Records)
  • 2013.Pjesme naroda Europe (Aquarius Records)
  • 2014.Korizmeni koncert: Pasijom kroz hrvatske krajeve (Aquarius Records)

DVD[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Crystal Clear app email.svg   Napomena:   Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ansambla LADO (http://www.lado.hr/).
Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ansambl LADO.