Turizam u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hotel Kaštel u Crikvenici
Grad Hvar na istoimenom otoku
Brod za krstarenje MSC Magnifica na vezu u dubrovačkoj luci Gruž
Nacionalni park Plitvička jezera
Trogir
Park prirode Kopački rit
Eufrazijeva bazilika u Poreču
Hotel Esplanade u Zagrebu
Dioklecijanova palača u Splitu - Peristil
Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku
Međimurska vinska cesta

Hrvatski turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana Republike Hrvatske. Povijest turizma u Hrvatskoj seže do sredine 19. stoljeća u razdoblje oko 1850. godine. Uspješno se razvijao sve do današnjih dana, a danas je Hrvatska jedno od najposjećenijih i najvažnijih turističkih odredišta Sredozemlja.

Slogan kojim se Hrvatska predstavlja na međunarodnom turističkom tržištu glasi Mediteran kakav je nekad bio.

Lonely Planet je Hrvatsku proglasio najboljom turističkom destinacijom 2005. godine,[1] dok je Magazin National Geographic Adventure Hrvatsku prolasio za najbolju destinaciju 2006. godine.[2]

Reuters je objavio da je Travel Leaders, vodeća kompanija za prodaju putovanja u Sjedinjenim Američkim Državama, Hrvatsku proglasila međunarodnom top destinacijom za područje Europe za 2012. godinu.[3]

Općenito[uredi VE | uredi]

Hrvatska obiluje prirodnima ljepotama, otocima kojih je 1 244, nacionalnim parkovima, parkovima prirode, spomenicima pod zaštitom UNESCO-a poput Dioklecijanove palače u Splitu, gradova Trogira i Dubrovnika, Eufrazijeve bazilike u Poreču i Katedrale svetog Jakova u Šibeniku, a najveća prednost u odnosu na konkurenciju je hrvatski dio Jadranskog mora koji je prema istraživanju Europske agencije za okoliš, provedenom 2010. godine, drugo najčišće more u Europi.[4] I blaga Mediteranska klima u Hrvatskoj, s toplim ljetom i umjereno hladnom zimom, pogoduje hrvatskom turizmu i njegovom dodatnom razvoju. Turistička ponuda Hrvatske vrlo je raznolika a sastoji se od nautičkog, izletničkog, ronilačkog, kongresnog, kulturnog, ekološkog, seoskog, vjerskog, pustolovnog, zdravstvenog, lovnog ili ribolovnog turizma. U turističkoj ponudi su i višednevna krstarenja na motornim jedrenjacima te vrlo dobro razvijeni naturizam i sve razvijeniji Robinzonski turizam koji osim na kopnu nudi i boravak na usamljenim svjetionicima poput dubrovačkih Grebena ili Palagruže.

U Hrvatskoj je 16. siječnja 2014. godine, prema podacima Ministarstva turizma, bio 851 kategorizirani turistički objekt, od čega je 605 hotela, 84 kampa, 52 turistička apartmana, 41 turističko naselje, 19 apart-hotela i 50 marina. U svim ovim objektima nešto je više od 100 000 smještajnih jedinica i oko 237 000 stalnih kreveta. U 605 kategoriziranih hotela ukupno je 53 227 smještajnih jedinica i 102 430 kreveta, a među svim hotelima 301 je kategoriziran s tri zvjezdice, 192 s četiri, a pet zvjezdica ima 29 hotela.[5]

Hrvatski turizam po regijama[uredi VE | uredi]

Svaka hrvatska turistička regija ponaosob razvija svoju ponudu koja karakterizira njeno okružje. Najznačajnije hrvatske turističke regije su Istra, Kvarner, Dalmacija, Dubrovnik zajedno s otocima južnog Jadrana, Konavlima, Župom dubrovačkom, Dubrovačkim primorjem, Pelješcom te Zagreb i kontinentalna Hrvatska.

Istra[uredi VE | uredi]

Hrvatski turizam je narazvijeniji u primorskim regijama, poglavito u Istarskoj županiji. Važnija turistička središta, gradovi ili općine Istre u kojima je 2009. godine ostvareno preko milijun noćenja su:

Kvarner[uredi VE | uredi]

Kvarner je jedna od najrazvijenijih turističkih regija Hrvatske sa 173 000 smještajnih jedinica koje čine oko 20% ukupnih turističkih kapaciteta Hrvatske, a u ovoj se turističkoj regiji ostvaruje oko petina ukupnog hrvatskog turističkog prometa u Hrvatskoj. Tako je 2007. godine zabilježeno više od 2,3 milijuna gostiju, koji su ostvarili oko 11,2 milijuna noćenja, od čega su 87% inozemni gosti. Većina smještajnih jedinica, oko 82 500, se nalazi u obiteljskim domaćinstvima, 38 000 ih je u kampovima, 20 000 u hotelima, a oko 32 500 u ostalim objektima turističke namjene. Na Kvarneru su smještena 104 hotela, 42 kampa i oko 14 600 obiteljskih domaćinstava.[7]

Dalmacija[uredi VE | uredi]

Dalmacija je najveća turistička regija Hrvatske u kojoj su smještena tri velika turistička centra. Na sjevernom dijelu se nalazi tri tisuće godina stari grad Zadar, u srednjoj Dalmaciji je smješten grad Split, te na krajnjem jugu Dubrovnik čiji je stario dio grada na UNESCO-vom popisu svjetske baštine. Osim spomenutih glasvnih turističkih centara u Dalmaciji su smješteni manji turistički centri poput Šibenika, Trogira i Makarske te brojna primorska naselja smještena duž šibenske, zadarske i makarske rivijere. U Dalmaciji su također smještena i četiri hrvatska nacionalna parka Paklenica, Krka, Kornati i Mljet, brojne speleološke lokacije ili ronilačke atrakcije.

Dalmacija je u turističkom svijetu poznata i po brojnim otocima. U sjevernoj Dalmaciji se ističu Kornati i Dugi otok s jezerom Telašćicom na vrhu 146 m visokog klifa, u srednjoj Krapanj, Hvar kao najpoznatiji i najsunčaniji hrvatski otok, Brač s poznatom plažom Zlatni rat, Šolta ili Vis. U južnoj Dalmaciji jugu smjestili su se Korčula, Lastovo, Mljet te Elafitski otoci. I poluotok Pelješac, smješten u južnoj Dalmaciji, predstavlja važan dio hrvatske turističke pounde. Na Pelješcu se nalaze veća turistička naselja poput Stona, Orebića ili Trpnja te brojna manja naselja. Pelješac obiluje vinogradima, a kao svojevrsna atrakcija na Pelješcu postoji Vinska cesta s brojnim vinskim podrumima i vinima najviše kvalitete.

Split[uredi VE | uredi]

Split je posljednjih nekolika godina stekao naziv popularnog turističkog odredišta u kojemu se gosti zadržavaju više dana, i nije samo tranzitni grad.

Prema podacima ECM-a[8], organizacije koja okuplja oko 120 velikih turističkih gradova Europe, Split je imao najveći godišnji postotak rasta broja dolazaka i noćenja turista. Postao je turistička hit destinacija, posebno mladih. Prosjek zadržavanja turista u Splitu je 3,5 dana. Najviše ih dolazi iz Njemačke. Slijede Francuzi, Talijani te Britanci, potom Španjolci i gosti iz SAD-a. Za uređenje grada, Split je dobio niz domaćih i međunarodnih nagrada turističkih, gospodarskih i drugih asocijacija[9].

Splitski turistički rast ne prestaje zadnjih deset godina, izuzev 2009. godinu kada je bilo nešto manje dolazaka gostiju zbog Recesija. Split je u 2012.. godini ostvario rekordne turističke rezultate – ostvareno je 280.207 turističkih dolazaka, što je 9% više nego u 2011. godini, a 749.168 noćenja je porast od 12 %. Ovaj pomak u turističkim podacima otkriva i ukidanja višegodišnjeg poimanja splitskog turizma kao tranzicijskog odredišta. To se pripisuje velikoj ponudi sadržaja.


Zamjetan je veliki porast broja kreveta u privatnom smještaju za čak nevjerojatnih 50% u 2012.g. u odnosu na 2011.g., tj, sa 3 464 kreveta u 2011.g. na 5 146 kreveta 2012. g. Broj iznajmljivača se povećao sa 753 na 1 068 u 2012.g što predstavlja rast od 40 %. Svakodnevno se ljudi iseljavaju iz Dioklecijanove palače, Radunice i Varoša i prepuštaju svoje krevete turistima. Posljednjih godina zamjećen je trend da mlade obitelji nakon završetka škole, zajedno s djecom sele kod roditelja i iznajmljuju svoje stanove u periodu od 15.6 do 1.9., te tako popunjavaju kućni proračun. Također primjetan je porast iznajmljivača u splitskim elitnim kvartovima kao što su Meje, Bačvice, Zenta i Žnjan, te u manje atraktivnim kvartovima Visoka, Split 3, Škrape i Blate gdje u ljetnim mjesecima stanove u kojim zimi stanuju studenti popunjavaju turisti po pristupačnim cijenama.


Split je jedinstven u svijetu, jer je udvostručio broj noćenja u 4 godine bez novih hotelskih kreveta. Broj Hostelskih kreveta je u stalnom rastu te je u 2012.g. u odnosu na 2011.g. narastao 17% sa 624 na 731 ili 107 kreveta. Zamjetan je porast mladih turista sa popularnim Backpekovima na leđima.


Aerodrom Resnik bilježi rast od 9% u odnosu na 2011.g. tj. 1 300 031 putnika na 1 425 749 u 2012. S obzirom na najavljene dodatne linije u 2013.g. se može očekivati rast na preko 1 600 000 putnika. Broj gostiju s kruzera se povećao sa 181 931 u 2011.g. na 228 450 u 2012.g. što predstavlja rast od 20%, no u 2013 g. se najavljuje još veći rast na 300 000 gostiju uslijed povećanja kompanija koje se zaustavljaju u Split, kao u jednu od luka na proputovanjima mediteranom.


U 2013. godini Split priželjkuje bolje turističke rezultate od 2012.g. Očekuje povećanje broja dolazaka na 320 000, te broj noćenja blizu 900 000, s obzirom da je najavljeno povećanje broja putnika na splitskom aerodromu, te dobrom prezentacijom i nagradama koje je Hrvatska osvojila u zimskom periodu kao turistička destinacija. U prometnom smislu Split je i dalje najznačajnije čvorište. U njemu se sječe brodski, cestovni, željeznički i zračni prijevoz. Gradska luka bilježi stalni rast broja putnika i sa prometom od preko četiri milijuna putnika treća je luka na Mediteranu.

Luka Split uspješno održava i gotovo svakodnevne trajektne veze s Italija. Jedna od vrlo čestih relacija je Split -Ancona i Ancona - Split. Putovanje na tim relacijama u svojoj ponudi ima nekoliko međunarodna brodarska kompanija kao što su Blue Line International i Jadrolinija. Luka Split je kao pristanište od osobitog međunarodnog i gospodarskog interesa za Hrvatsku, i iz godine u godinu bilježi porast broja putnika, vozila te brodova kojima je glavno pristanište u Dalmaciji.

S procvatom turizma u Splitu, konstantno se povećava i broj restorana, suvenirnica i turističkih agencija - Split Tours[10], Atlas, Adriatic, F tours i ostale) koje pružaju širok spektar usluga.


Dubrovnik[uredi VE | uredi]

Najposjećeniji hrvatski grad je Dubrovnik u kojemu je 2011. godine boravilo 631 509 turista koji su u tome razdoblju ostvarili 2 344 426 milijuna noćenja.[11] Dubrovnik godišnje posjeti i oko milijun turista s brodova na kružnim putovanjima. Zrakoplovna kompanija British Airways u svojim je predviđenjima o 10 najpopularnijih turističkih destinacija za 2010. godinu uvrstila Dubrovnik,[12] dok je britanski časopis Marie Claire Dubrovnik uvrstio među 20 najboljih svetskih destinacija za jesenski odmor 2011. godine.[13] Doček 2001. godine u Dubrovniku svrstan je u top 10 svjetskih destinacija za doček Nove Godine po CNN-u.[14] Po izboru Huffington Posta, a prema neobičnom kriteriju popularnosti na društvenoj mreži Facebook, analizom preko 200 milijuna komentara korisnika te društvene mreže, Dubrovnik je među top 10 svjetskih turističkih destinacija na visokom drugom mjestu.[15] The New York Times je na svojoj internet stranici objavio popis od 45 svjetskih turističkih top destinacija za 2012. godinu. Dubrovnik je na tom popisu svrstan na 36. mjesto.[11] O popularnosti turističkog Dubrovnika najbolje govori činjenica da su ga, među ostalima, posjećivale i u njemu boravile poznate svjetske zvijezde kao što su Roger Moore, Tom Cruise, Michael Douglas, Catherine Zeta-Jones, Kurt Russell, Goldie Hawn, John Malkovich, Kevin Spacey, Steven Spielberg, Beyonce, Bono Vox, Jon Bon Jovi i brojni drugi.

Kontinentalna Hrvatska[uredi VE | uredi]

U ukupnom hrvatskom turističkom prometu 2010. godine, kontinentalne županije, bez Grada Zagreba, sudjelovale su sa svega 528 823 dolazaka što čini 5 % ukupnog turističkog prometa i 1 131 964 noćenja što je na razini države promet od 2 %.[16] Kontinentalni turizam je manje razvijen prije svega zbog nedostatka kvalitetnih smještajnih kapaciteta, skijališta i zimovališta. Najposjećeniji kontinentalni grad je Zagreb kojega je rekordne turističke sezone 2008. godine posjetilo 705 165 turista koji su ostvarili 1 182 917 noćenja.[17] Najposjećeniji skijaški, ili Hrvatski olimpijski centar, je Bjelolasica. Na Bjelolasici je uređeno 6 skijaških staza, no smještajni kapaciteti su nakon požara s početka 2011. godine smanjeni za 384 kreveta.

Nacionalni parkovi i parkovi prirode[uredi VE | uredi]

Na području Hrvatske postoji 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode koji nadopunjavaju turističku ponudu.
Nacionalni parkovi su (po posjećenosti u prvih devet mjeseci 2011. godine):[18]

Parkovi prirode:

Osam hrvatskih nacionalnih parkova su u prvih devet mjeseci 2011. godine zabilježili oko 2 123 723 milijuna posjetitelja. Najveći udjel, oko 90 % ukupnog broja posjetitelja, čine strani državljani. Plitvička jezera su s 1 012 058 posjetitelja najposjećeniji nacionalni park u prvih devet mjeseci 2011. godine.[19]

Povijest hrvatskog turizma[uredi VE | uredi]

Razdoblje prije Prvog svjetskog rata[uredi VE | uredi]

Prvi izgrađeni objekt turističke namjene, koji je smatran prvim hrvatskim hotelom, bila je Villa Angiolina u Opatiji čija je gradnja i rekonstrukcija završena 1844. godine. Na Hvaru je 1868. godine osnovano higijeničko društvo pa se ova godina smatra početkom organiziranog turizma na otoku. U Opatiji je 1884. godine otvoren hotel Kvarner, u Crikvenici je 1894. otvoren hotel Therapia, a u Dubrovniku je 1896. otvoren prvi dubrovački hotel Imperial. Već 1914. godine Opatija je zabilježila preko pola milijuna noćenja, a turisti su u tom gradu u prosjeku boravili 20 dana.

Razdoblje između dva svjetska rata[uredi VE | uredi]

U Hrvatskoj se postupno počela prepoznavati društvena korist od turizma pa se donosi zakonska regulativa s područja turizma i ugostiteljstva. Tadašnji hotelski kapaciteti su bili uglavnom u vlasništvu stranaca, a čak 80% inozemnog prometa čine turisti iz Čehoslovačke, Mađarske, Austrije, Njemačke, Italije i Engleske.

Godine 1926. prvi put je ostvareno preko milijun noćenja, a 1929. u Hrvatskoj je boravilo više inozemnih gostiju nego domaćih turista. Inozemnih je bilo 52%. Uredba o unaprjeđenju turizma te Odredba o donošenju uvjeta za proglašavanje turističkih mjesta donešene su 1936. godine. Rekordna turistička sezona u ovome razdoblju bila je 1938. kad je zabilježen dolazak 399 608 posjetitelja i 2 719 939 noćenja.

Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata do 1990. godine[uredi VE | uredi]

Značajniji razvoj inozemnog turizma započinje 1952. godine, ali, iako apsolutni promet raste, Hrvatska po prihodima zaostaje za konkurencijom, a kvaliteta turističke usluge iz godine u godinu pada. Hrvatska je u to vrijeme bila u sastavu Jugoslavije, pa je cjelokupna turistička ponuda ocijenjena kao nepovoljna prema kriteriju "vrijednost za uloženi novac". Školovani kadrovi odlaze na bolje plaćene poslove u inozemstvo, a u ovakvim uvjetima dolazi do razvoja malih privatnih iznajmljivača, pa hrvatsko primorje postaje destinacija za masovni turizam što posebno dolazi do izražaja osamdesetih godina 20. stoljeća.

Godišnje stope rasta turističkog prometa i kapaciteta u razdoblju od 1961. do 1965. godine u Hrvatskoj[20]
Turistički promet i kapaciteti Stopa rasta
Ukupni broj ostvarenih noćenja 10,4
Inozemna noćenja 24,9
Domaća noćenja 2,9
Ukupni smještajni kapaciteti 14,2

Ekspanzija izgradnje turističkih kapaciteta traje do do 1975. godine i to po stopi rasta za osnovne kapacitete 11,4 % i komplemetarne kapacitete po stopi od 9,7 %. U tom razdoblju je izgrađeno 69% osnovnih i 72% komplementarnih kapaciteta koje je Hrvatska nudila na turističkom tržištu i 1990. godine. Rekordan broj od 68,2 milijuna noćenja hrvatski turizam je zabilježio 1986. godine, dok je 1987. godine zabilježen rekord od 10,5 milijuna posjetitelja. Hrvatska je u tome razdoblju ostvarila oko 75 % inozemnih turističkih prihoda.

Razdoblje tijekom Domovinskog rata[uredi VE | uredi]

Tijekom Domovinskog rata turizam u sad već samostalnoj Hrvatskoj u nekim krajevima poput Istre stagnira, dok u većem dijelu Dalmacije i područja zahvaćenih ratom drastično opada. U razdoblju od 1990. do 1995. godine broj turističkih dolazaka je manji za čak 69,3 %, dok je broj ostvarenih noćenja pao za 75%. Rat je turistički promet Hrvatske vratio na razinu šezdesetih godina.

Pregled statističkih podataka hrvatskog turizma od 1990. do 1995. godine[21]

Godina 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995.
Turistički dolasci Ukupni broj 8 497 000 2 294 000 2 135 000 2 514 000 3 655 000 2 610 000
Udio inozemnih (%) 83,0 % 64,8 % 65,1 % 66,2 % 69,2 % 56,9 %
Ostvarena noćenja Ukupni broj 52 523 000 10 471 000 11 005 000 13 280 000 20 377 000 13 151 000
Udio inozemnih (%) 87,2 % 67,4 % 70,4 % 76,0 % 78,2 % 66,6 %

Razdoblje nakon završetka rata do danas[uredi VE | uredi]

Nakon rata turizam se počeo pomalo oporavljati pa je u turističkoj sezoni 1996. godine zabilježen blagi rast u odnosu na najbolju ratnu turističku sezonu 1994. godine. Postupno se vraćaju inozemni turisti, najviše iz istočnoeuropskih zemalja, ali sezona traje svega 2 mjeseca. Povratkom turista polako raste i zanimanje stranih ulagača, a ulaskom stranog kapitala jača uloga destinacijskog menadžmenta te marketinški napori promoviranja Hrvatske kao cjelovite i jedinstvene destinacije. Porastom turističkih dolazaka i ostvarenih noćenja rastu i prihodi od turizma, ali i udio prihoda u ukupnom bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske, pa se taj udio s 7,2 % iz 1995. godine penje na 17 % 2002. godine.

Devizni prihod od turizma i njegov udio u ukupnom BDP-u u razdoblju od 1994. do 2002. godine[22]
Godina 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. Prosječna stopa rasta
Američkih dolara 1 801 300 000 1 349 100 000 2 014 000 000 2 523 100 000 2 733 400 000 2 493 400 000 2 758 000 000 3 335 000 000 3 811 500 000 9,8
% BDP-a / 7,2 10,1 12,8 12,6 12,5 15,0 17,1 17,0 /

Rekordna poslijeratna turistička sezona je zabilježena 2008. godine kada je Hrvatsku posjetilo i u njoj boravilo 11 260 807 turista koji su ostvarili 57 103 494 noćenja.[17] Te iste godine Hrvatska je od turizma zaradila 7 449 200 000 eura, a udio zarade od turizma u ukupnom BDP-u je iznosio 15,72 %.[23]

Tijekom 2011. godine u prvih deset mjeseci u Hrvatskoj se bilježi ukupno oko 11,1 milijun dolazaka turista što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja rast od 8,2%. Broj domaćih turista u tome razdoblju iznosi oko 1,4 milijuna što znači rast od 2,3%. Stranih turista je u istom razdoblju bilo oko 9,7 milijuna što je rast od 9% u odnosu na 2010. godinu.

Navedeni strani i domaći turisti su ostvarili ukupno oko 59,5 milijuna noćenja što u odnosu na 2010. godinu predstavlja rast od 7%. Od toga su domaći turisti ostvarili 5,3 milijuna noćenja (rast 3,1%), a strani 54,3 milijuna noćenja što je porast za 7,4%. Prosječni broj dana boravka po turistu je iznosio 5,4 dana.[24]

Turisti po zemljama pripadnosti[uredi VE | uredi]

Hrvatsku kao turističku destinaciju tijekom 2011. godine do listopada najviše su posjećivali i u njoj boravili turisti iz Njemačke koji su ostvarili preko 12 milijuna noćenja. Tradicionalno dobri posjetitelji su i Slovenci, Talijani, Austrijanci i Česi koji su 2011. ostvarili preko 4 milijuna noćenja.

Turistički promet stranih turista od siječnja do listopada 2011.[24]
Zemlja Turisti Noćenja
Njemačka 1 647 320 12 420 215
Slovenija 1 080 761 6 341 443
Italija 1 115 576 4 927 268
Austrija 873 561 4 787 998
Češka 636 684 4 384 757
Poljska 492 880 3 128 610
Slovačka 333 558 2 277 947
Nizozemska 285 221 2 219 154
Mađarska 324 841 1 738 726
Rusija 179 915 1 489 319
Ostali 2 769 543 10 578 305
Ukupno 9 739 860 54 293 742

Hrvatsku sve češće posjećuju i turisti iz drugih zemalja a zemlje iz kojih turisti bilježe najveći rast turističkog prometa Republike Hrvatske tijekom 2011. godine su:[24]

  • Južna Koreja – 82% više dolazaka i 70% više noćenja
  • Brazil – 59% više dolazaka i 52% više noćenja
  • Kina – 72% više dolazaka i 49% više noćenja
  • Island – 51% više dolazaka i 60% više noćenja
  • Turska –38% više dolazaka i 27% više noćenja
  • Finska – 27% više dolazaka i 40% više noćenja

Turisti i noćenja po vrstama objekata za smještaj[uredi VE | uredi]

Tijekom 2010. godine turisti su u Hrvatskoj najviše odsjedali u hotelima, potom u privatnom smještaju i kampovima.

Turisti i noćenja po vrstama objekata za smještaj 2010. godine[16]
Smještaj Turisti Udio % Noćenja Udio %
Hoteli i aparthoteli 4 157 204 39,20 15 044 645 26,67
Turistička naselja 434 573 4,10 2 790 433 4,95
Turistički apartmani 145 788 1,37 1 016 577 1,80
Kampovi i kampirališta 2 062 326 19,45 13 793 118 24,45
Hosteli 133 936 1,26 434 272 0,77
Lječilišta 27 788 0,26 197 375 0,35
Kućanstva (privatni iznajmljivači) 2 680 684 25,28 19 397 899 34,38
Nekategorizirani objekti 128 134 1,21 627 977 1,11
Ostali objekti 833 683 7,86 3 114 083 5,52
Ukupno 10 604 116 100 56 416 379 100

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Adriatic sunshine - Lonely planet: Croatia Top Destination in 2005! Preuteo 21. prosinca 2011.
  2. - National Geigraphic Adventure Preuzeto 21. prosinca 2011.
  3. Reuters - Americans to travel farther, spend more in 2012 (engl.) Preuzeto 9. siječnja 2012.
  4. TheDalmatia - Vijesti iz Dalmacije Preuzeto 19. prosinca 2011.
  5. Kategoriziran 851 turistički objekt - Novi list Preuzeto 20. siječnja 2014.
  6. Putovnica - 20 gradova i općina u Hrvatskoj s najviše ostvarenih noćenja Preuzeto 19. prosinca 2011.
  7. Kvarner u brojkama Preuzeto 9. siječnja 2012.
  8. European Cities Marketing Preuzeto 07. svibnja 2013.
  9. Split danas Preuzeto 07. svibnja 2013.
  10. Split Tours - Ugodno i sigurno putovanje do željenih destinacija Preuzeto 07. svibnja 2013.
  11. 11,0 11,1 Dulist - O nama svi govore Preuzeto 10. siječnja 2012.
  12. Dubrovnik u top 10 destinacija Preuzeto 21. prosinca 2011.
  13. 24 sata - Dubrovnik uvrstili među top 20 destinacija za jesenski odmor Preuzeto 21. prosinca 2011.
  14. Online Croatia - Događanja u Dubrovniku Preuzeto 21. prosinca 2011.
  15. Tportal - Dubrovnik jedna od top 10 destinacija na Facebooku Preuzeto 6. siječnja 2012.
  16. 16,0 16,1 Ministarstvo turizma - Statistika 2010. Preuzeto 20. prosinca 2011.
  17. 17,0 17,1 Ministarstvo turizma - Statistika 2008. Preuzeto 19. prosinca 2011.
  18. DZS - Turizam Preuzeto 20. prosinca 2011.
  19. Hrvatski informativni centar - Turizam Preuzeto 19. prosinca 2011.
  20. B.Pirjevec i O.Kesar: Počela turizma, Mikrorad i Ekonomski fakultet Zagreb, 2002, str. 48, ISBN 953-6286-54-8
  21. Turizam u 2000; Dokumentacija br.1134, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2001.; str. 13. i 14.
  22. HGK - Centar za makroekonomske analize Preuzeto 19. prosinca 2011.
  23. Ministarstvo turizma - BDP i prihodi Preuzeto 19. prosinca 2011.
  24. 24,0 24,1 24,2 Ministarstvo turizma - Statistika 2011. Preuzeto 19. prosinca 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]