Neum

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Općina Neum)
Skoči na: orijentacija, traži
Neum
Neum
Neum
Grb
Grb
Koordinate: 42°55′N 17°37′E / 42.917°N 17.617°E / 42.917; 17.617Koordinate: 42°55′N 17°37′E / 42.917°N 17.617°E / 42.917; 17.617
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg Federacija BiH
Županija Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png Hercegovačko-neretvanska
Vlast
 - Gradonačelnik dr. med. Živko Matuško (HDZ)
Površina
 - Ukupna 225 km²
Stanovništvo (2013.)
 - Grad 3.236
 - Gustoća 22 st/km²
 - Urbano područje 4.960 (općina)
Poštanski broj 88390
Pozivni broj (+387) 036
Službena stranica www.neum.ba
Zemljovid
Položaj općine Neum u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Neum u Bosni i Hercegovini

Neum je grad i središte općine na jugu Hercegovine. To je jedini bosanskohercegovački izlaz na Jadransko more. Područje Neuma ustupila je 1718. godine Turcima Dubrovačka Republika. Potpisivanjem Daytonskog sporazuma, općina Neum je u cjelini ušla u sastav Federacije BiH.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Udaljenost Neuma od Dubrovnika je 70 km, od zračne luke Dubrovnik 90 km, od Mostara 70 km, Međugorja 70 km, od željezničkih kolodvora Ploče i Metkovića po 30 km. U okviru većeg Malostonskog zaljeva, kojeg zatvara poluotok Klek, nalazi se Neumski zaljev. Pripada Jadranskom moru i predstavlja jedini izlaz Bosne i Hercegovine na more. Zaljev je dug šest, a širok 1,2 kilometra. Neum ima dva granična prijelaza sa Hrvatskom na Državnoj cesti D8 koja povezuje sjeverni i južni Jadran. Prijelaz "Neum 1" graniči sa Klekom, a "Neum 2" sa mjestom Zaton Doli.

Klima[uredi VE | uredi]

Neum se odlikuje dugim i toplim ljetima i kratkom i blagom zimom, te spada u red primorskih mjesta s najvećim brojem sunčanih dana. Srednje mjesečne temperature mora na površini kreću se oko 13°C u siječnju do 32°C u srpnju i kolovozu. Povoljni klimatski uvjeti omogućuju, osim kupanja i sunčanja, gotovo tijekom 7 mjeseci godišnje i klimatsku terapiju, koju čine čisti primorski zrak, šetnje obalom, te bavljenje raznim športovima na vodi.

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Babin Do, Borut, Brestica, Broćanac, Brštanica, Cerovica, Cerovo, Crnoglav, Dobri Do, Dobrovo, Donji Drijen, Donji Zelenikovac, Dubravica, Duži, Glumina, Gornje Hrasno, Gradac, Hotanj Hutovski, Hutovo, Kiševo, Kolojanj, Moševići, Neum, Prapratnica, Previš, Rabrani, Vinine i Žukovica.

Povijest[uredi VE | uredi]

Hrvati su počeli naseljavati neumsko područje u srednjem vijeku (7. stoljeće), i tu kontinuirano žive, bez obzira na osvajače i vladare, odnosno države pod kojima su bili, sve do danas. Dubrovačka Republika je nakon mira u Srijemskim Karlovcima od 1699. godine zahtijevala da njen teritorij bude odvojen od teritorija Mletačke Republike na sjeveru i jugu, te poslije pregovora Turci izlaze na more na obje kopneno-morske granice Dubrovačke Republike:

  • na sjevernom dijelu između Kleka i Neuma
  • na južnom dijelu u Sutorini, odnosno preko Bokokotorskog zaljeva, južno od Herceg Novog.

Ta dva komadića otomanske zemlje ostaju pod turskom vlašću sve do austrougarske okupacije BiH. Poslije 1878. godine sve to postaje austrijsko područje, ali sjeverni "komadić" ne pripaja se Dalmaciji za razliku od Boke, Dubrovnika i ozemlja sjeverno od Kleka i Neuma.


U Bečkom ratu 1683.-1699. Mlečani su uspješno ratovali protiv Osmanlija u donjem Poneretavlju. Prodrli su preko Zažablja u kojem se nalazi Hutovo, Popova i Trebinja sve do Novog i opkolili Dubrovačku Republiku. Karlovački mir 1699. na dubrovačko inzistiranje u zbilji poništava skoro sve mletačke uspjehe, pa i Hutovo ostaje pod Turcima. Novi rat pokreću Turci protiv Mletaka 1715., no i ovaj su put Mlečani uspješni, koji prodiru sve do Boke kotorske koja je u njihovom posjedu. Mletačka pohvala 16. travnja 1717. brigadiru mletačke vojske Vuli Nonkoviću bilježi mletačko osvajanje kule u Hutovu, kao i proširenju mletačke vlasti preko Zažablja, Popova, Ljubinja, Trebinja i Stoca. Požarevački mir 1718. godine opet vraća stanje na staro, jer su Dubrovčani htjeli se okružiti saveznicima Osmanlijama i izbjeći izravnu suhozemnu granicu s Mlečanima.[1] Nakon Požarevačkog mira 1718., mletački uspjesi su poništeni uspjehom dubrovačke diplomacije i Neum je opet pod Turcima koji u njemu drže manju posade te u obližnjem Hutovu, u Hutovskom gradu. Gašenjem hutovske kapetanije 1832., Neum potpada pod stolačku kapetaniju.[2]

Kako su napoleonskim osvajanjima nestale i Mletačka i Dubrovačka Republika, a njihovi krajevi na istoku Jadrana pod francusku vlast, neke su strateške točke izgubile smisao. Klek je postao nevažan, zbog čega Turci uopće nisu reagirali kad su Francuzi ovdje gradili cestu i kad se pod francuskom vlašću ovuda neometano odvijao protok robe i ljudi. 1830. se godine mijenjaju okolnosti. U tom vremenu sukobljavaju se međusobno vojske braće Rizvanbegovića, a europske velesile žele područje Neuma i Kleka radi korištenja za sukobe Austrije s Turskom. Engleska i Francuska osobiti su htjele iskoritisti enklave Klek i Sutorinu radi utvrđivanja svoje luke u tim mjestima radi trgovanja s Osmanskim Carstvom. Habsburška se Monarhija tome žilavo opirala, kruto se držeći se odredaba Karlovačkoga i Požarevačkog mira, kao i dotadašnje prakse o zaljevu Neuma i Kleka kao "zatvorenog mora". Osmanske su vlasti pokušale graditi nešto u Neumu 1852., no to je spriječila Habsburška Monarhija energičnom reakcijom, no ni Osmanlije nisu zaboravile uzvratiti udarac, pa nisu dopuštala da se popravi francuska cesta preko neumskoga područja premda se ista nalazila na osmanskom teritoriju.[2]

Tijekom 19. stoljeća pogoršao se položaj katoličkih Hrvata. Podizanju ustanka pridonijela je pripremanje carske Rusije za rat s Osmanlijama 1874. godine. Potom i Austro-Ugarska počinje sa svojim planovima. Car Franjo Josip organizirao je put uz hercegovačku granicu. Nevolje Hrvata su potrajale i 19. lipnja 1875. godine Hrvati donje Hercegovine digle su ustanak. Turske je „kordune“ u Neumu razoružao je Ivan (Iviša) Konjevod, nakon čega se za njim odmetnulo mnogo Neumljana i mještana drugih sela. Problemi su nastupili kad je na pritisak europskih država Austro-Ugarska, dopustila iskrcavanje turskih vojnih trupa u Kleku, nakon čega je ovo područje postalo jedno od većih žarišta sukoba. 4. kolovoza Turci iskrcavaju oko 1000 dobro naoružanih i opremljenih regularnih vojnika, a oko Velike Gospe, pošle su im ususret turske postrojbe iz unutrašnjosti, koje su na putu ka Neumu srušile i spalile čitavo područje od Hrasna do Neuma. Hrvatski katolički ustanici poslije uspjeli omesti dovoz novih svježih osmanskih snaga. Pamte se bitke u Vranjevu Selu, Klepovici, Prapratnici i na Kolojanju. [2]

Jedan od ustaničkih vođa don Ivan Musić izborio je za donju Hercegovinu neobičnu diplomatsku pobjedu. Otputovao je u Beč gdje je izborio poseban status donje Hercegovine u ustanku. U biti je postala slobodni teritorij imena Vojvodina Donja Hercegovina. Vojvoda Musić imao je nekoliko sjedišta, a jedno je bilo hercegovački dio Kleka. Slobodni ustanički teritorij dočekao je austro-ugarsko zaposjedanje Bosne i Hercegovine nakon Berlinskoga kongresa 1878. godine. U oslobađanju Stoca i Trebinja vrlo je važnu ulogu odigrala vojska Musićevih ustanika.[2]

Kratka kronologija[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Neum

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Neum imala je 4.325 stanovnika, raspoređenih u 27 naselja.

Stanovništvo općine Neum
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 3.792 (87,67%) 3.575 (88,70%) 4.281 (89,54%)
Srbi 207 (4,78%) 179 (4,44%) 224 (4,68%)
Muslimani 190 (4,39%) 157 (3,89%) 218 (4,55%)
Jugoslaveni 90 (2,08%) 83 (2,05%) 13 (0,27%)
ostali i nepoznato 46 (1,06%) 36 (0,89%) 45 (0,94%)
ukupno 4.325 4.030 4.781

Neum (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Neum
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 1.338 (81,04%) 499 (82,89%) 335 (93,05%)
Srbi 98 (5,93%) 25 (4,15%) 10 (2,77%)
Muslimani 89 (5,39%) 17 (2,82%) 3 (0,83%)
Jugoslaveni 90 (5,45%) 47 (7,80%) 7 (1,94%)
ostali i nepoznato 36 (2,18%) 14 (2,32%) 5 (1,38%)
ukupno 1.651 602 360

Uprava[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Turizam[uredi VE | uredi]

Narodna nošnja iz Neuma

Neum raspolaže sa 7.000 ležaja u hotelima visoke kategorije, te odmaralištima i privatnom smještaju, gdje su osigurani uvjeti za ugodan boravak tijekom cijele godine. Tu su i neophodni Dom zdravlja, pošta, banke i mali privatni restorani koji obogaćuju hotelsku ponudu, kao i velika mreža trgovina.

Pored hotelskih sadržaja, gostima se nude i izletnička putovanja autobusom i brodom u susjedna turistička mjesta (Dubrovnik, Mostar, Međugorje, Hutovo blato).

Autohtono stanovništvo Neuma oduvijek se bavilo poljoprivredom, ribarstvom i ekstenzivnim stočarstvom dok su kao dodatni izvor prihoda kuhali morsku sol, tu dragocjenost ljudske prehrane i ubirali ljekovito i začinsko bilje: kadaulja (žalfija), ružmarin i vrijesak. U prošlosti su Neumljani bili poznati kao klesari kamena za gradnju kuća i suhozida.

Uzgajali su mediteranske kulture: duhan, smokve, vinovu lozu, bademe, lovor, kupus, krumpir i luk. Od stoke prevladavale su ovce, perad i goveda uz nešto koza, svinja, magaraca i konja. Proizvodili su više vrsta sireva, vino, rakiju lozovaču i travaricu, suhu i usoljenu ribu, suhomesnate proizvode (pršut), sol, suhe smokve, med, vunene proizvode.

Proizvodili su dostatno za svoje potrebe, a ljekovito i začinsko bilje su davali na otkup kao i duhan visoke kakvoće koji je gotovo dva stoljeća, sve do nedavna bio glavni izvor prihoda.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Rimokatoličke župe[uredi VE | uredi]

Područje općine Neum podijeljeno je na četiri župe. Župe pripadaju Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Osnovna škola "Kardinala Stepinca"

Srednja škola "Neum" (4 smjera)

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (bošnjački), Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom BiH, Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 84/09.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Od Požarevačkog mira 1718. do Berlinskog kongresa 1878., Općina Neum, 2011.
  3. Rađa se košarka u Neumu

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Neum.


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Neum koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Neum treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.