Upravna podjela Bosne i Hercegovine
Upravno ustrojstvo Bosne i Hercegovine načinjeno je od dva entiteta (samoupravne jedinice):
- Federacija Bosne i Hercegovine (51% teritorija)
- Republika Srpska (49% teritorija)
Brčko distrikt ne pripada nijednome od entiteta, a suverenitet nad njime imaju institucije BiH.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Za vrijeme SFRJ BiH je bila podijeljena samo na općine.
Ovakva podjela rezultat je četverogodišnjeg rata.
Daytonskim mirovnim sporazumom koji je potpisan 14. prosinca 1995. između BiH, bivše SR Jugoslavije i Hrvatske okončan je rat i proglašena ovakva podjela.
Daytonski ustav, koji je još uvijek na snazi, legalizirao je dotadašnju paradržavu Republiku Srpsku, u obliku entiteta, te naglasio da je ona neodvojivi dio Bosne i Hercegovine. Brčko distrikt proglašen je dijelom oba entiteta, a odlukom supervizora 2000. postao je neovisan od entiteta.
Federacija je nastala i prije, Washingtonskim sporazumom potpisanim 14. ožujka 1994., čime je okončan bošnjačko-hrvatski sukob i dogovorena podjela na 10 kantona (županija).
[uredi] Ovlasti entiteta
Entiteti imaju visok stupanj autonomije: posjeduju predsjednika, sabor, vladu i sudstvo. Od 1996. nastoji se što više entitetskih ovlasti prenijeti na državnu razinu. Na entitetima je civilna uprava, zdravstvo, obrazovanje, policija, prostorno uređenje i još mnogo toga. Na državi su pak vanjski poslovi, obrana, nadziranje granica, izbori, vanjska trgovina, fiskalna i monetarna politika.
U početku je Federacija bila osmišljena kao isključivo bošnjački i hrvatski entitet, a Republika Srpska kao isključivo srpski. Međutim, jamči se ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda bez obzira na entitete. Zato se brinu Dom naroda FBiH i Vijeće naroda RS. Oni mogu zabraniti provedbu zakona ako je štetan po ravnopravnost.
Međutim, mnogo toga ukazuje na neravnopravnost. Srpski se član Predsjedništva bira isključivo iz Republike Srpske, a bošnjački i hrvatski isključivo iz Federacije. Mnogo institucija iz Republike Srpske nosi prefiks srpski (npr. srpske šume), a i sam naziv Republika Srpska asocira da je to srpski teritorij.
[uredi] Županije Federacije Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine je podijeljena na 10 federalnih jedinica, županija:
| Broj | Županija | Središte | Broj | Županija | Središte | ||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
 |
1. | Unsko-sanska | Bihać |  |
6. | Središnja Bosna | Travnik |
 |
2. | Posavska | Orašje |  |
7. | Hercegovačko-neretvanska | Mostar |
 |
3. | Tuzlanska | Tuzla |  |
8. | Zapadnohercegovačka | Široki Brijeg |
 |
4. | Zeničko-dobojska | Zenica |  |
9. | Sarajevska županija | Sarajevo |
 |
5. | Bosansko-podrinjska Goražde | Goražde | |
10. | Hercegbosanska | Livno |
Svaki od entiteta ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. U Federaciji Bosne i Hercegovine, znatan dio nadležnosti entiteta prenesen je na županijsku vlast. Svaka županija, kao upravna podjedinica, ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast.
[uredi] Općine i gradovi Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina dijeli se na 137 općina: 74 u Federaciji i 63 u Republici Srpskoj. Imaju općinsko vijeće, načelnika i odgovarajuće službe. Dijele se na mjesne zajednice.
Četiri službena grada su Banja Luka, Mostar i Sarajevo.
