Gračanica
 Ovo je glavno značenje pojma Gračanica. Za druga značenja, pogledajte Gračanica (razdvojba). |
| Gračanica | |
|---|---|
 |
|
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Županija | Tuzlanska |
| Sjedište | Gračanica |
| Načelnik | Nusret Helić |
| Površina | ? km² |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
59.134 (1991.) ?/km² |
Gračanica je grad i općina u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, sastavni dio Tuzlanske županije. Zahvaća veći dio doline rijeke Spreče u njenom donjem toku i dio planine Trebava.
Predratna općina Gračanica je po podacima iz 1991. god. zahvaćala površinu od 387 km2, sastojala se od 28 naselja i brojala 59.134 stanovnika. Nakon rata u BiH i daytonskog sporazuma, od jednog dijela općine osnovana je općina Petrovo, koja pripada Republici Srpskoj.
Današnja općina Gračanica zahvaća površinu od 219,5 km2, sastoji se od 18 naselja i po najnovijim statističkim analizama broji 54 542 stanovnika. Graniči s općinama Gradačac na sjeveru, Srebrenik na istoku te Lukavac na jugoistoku. Granične općine s južne i zapadne strane su Petrovo i Doboj-Istok. Općina je do rata 1992-1995 pokrivala površinu od 387 km², da bi joj nakon Daytonskog sporazuma pripao teritorij od 219 km².
Sadržaj |
Zemljopis [uredi]
Stanovništvo [uredi]
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Gračanica
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine[1], općina Gračanica imala je 59.134 stanovnika, raspoređenih u 28 naselja.
| Stanovništvo općine Gračanica | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 42.599 (72,03%) | 38.189 (70,31%) | 33.135 (70,57%) | |||
| Srbi | 13.558 (22,92%) | 13.226 (24,35%) | 13.135 (27,97%) | |||
| Hrvati | 132 (0,22%) | 135 (0,24%) | 199 (0,42%) | |||
| Jugoslaveni | 1.530 (2,58%) | 2.047 (3,76%) | 184 (0,39%) | |||
| ostali i nepoznato | 1.315 (2,22%) | 714 (1,31%) | 297 (0,63%) | |||
| ukupno | 59.134 | 54.311 | 46.950 | |||
Gračanica (naseljeno mjesto), nacionalni sastav [uredi]
| Gračanica | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 10.282 (80,88%) | 9.604 (79,35%) | 8.225 (86,78%) | |||
| Srbi | 1.169 (9,19%) | 1.000 (8,26%) | 934 (9,85%) | |||
| Hrvati | 47 (0,36%) | 67 (0,55%) | 99 (1,04%) | |||
| Jugoslaveni | 900 (7,07%) | 1.284 (10,60%) | 98 (1,03%) | |||
| ostali i nepoznato | 314 (2,47%) | 148 (1,22%) | 121 (1,27%) | |||
| ukupno | 12.712 | 12.103 | 9.477 | |||
Naseljena mjesta [uredi]
Babići, Doborovci, Donja Lohinja, Džakule, Gornja Lohinja, Gračanica, Lendići, Lukavica, Malešići, Miričina, Orahovica Donja, Orahovica Gornja, Piskavica, Pribava, Prijeko Brdo, Rašljeva, Skipovac Donji (dio), Skipovac Gornji (dio), Soko, Stjepan Polje, Škahovica i Vranovići.
Od dijela općine Gračanica, koji je ušao u sastav Republike Srpske formirana je općina Bosansko Petrovo Selo / Petrovo.
Uprava [uredi]
Povijest [uredi]
Gospodarstvo [uredi]
Poznate osobe [uredi]
Spomenici i znamenitosti [uredi]
Obrazovanje [uredi]
Kultura [uredi]
Stožerne točke gračaničkog kulturnog života su Narodna biblioteka Dr. Mustafa Kamerić, utemeljena 1928. i Dom kulture – Bosanski kulturni centar, podignut zahvaljujući entuzijazmu građana sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Osim toga, u Gračanici izlazi Gračanički glasnik[2], časopis za kulturnu historiju, oko kojega su okupljena istaknuta znanstvena i umjetnička imena.
Sport [uredi]
- NK Bratstvo Gračanica, federalni prvoligaš
Vanjske poveznice [uredi]
Izvori [uredi]
- ↑ Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- ↑ Gračanički glasnik
Nedovršeni članak Gračanica koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Gračanica treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|
|||||
