Religija u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Džamija u Zagrebu

Sloboda vjeroispovjesti je pravo svih građana Republike Hrvatske zagarantirana Ustavom Republike Hrvatske, koji definira pripadnicima svih denominacijama slobodno ispoljavanje religije i jednakost pred zakonom. Većina hrvatskih građana se izjašnjava vjernicima.

Demografija[uredi VE | uredi]

Postotak stanovništva u Hrvatskoj po županijama koji se identificira s religijom nasuprot onom ireligioznom (popis 2011.)

Prema popisu stanovništva 2011.; 86.28% stanovništva su katolici, 4.44% su pripadnici Srpske pravoslavne Crkve, 1.47% je muslimana, 0.34% su protestanti. Bez religije ili ateistima izjasnilo se 3.81% stanovništva, 0.76% su agnostici i skeptici, a 2.17% se nije izjasnilo. Hrvatska i Poljska su dvije države s najvećim postotkom katolika od svih slavenskih zemalja. U Eurostatovom istraživanju 2005., 67% ispitanika je odgovorilo da "vjeruju u postojanje Boga". U Gallupovom ispitivanju iz 2009., 70% je odgovorilo da na pitanje "Je li religija važan dio vašeg svakodnevnog života?"[1]

Međudjelovanje religijskog i sekularnog života[uredi VE | uredi]

U javnim školama dozvoljena je religijska nastava u skladu dogovora između religijskih grupa i Vlade, ali prisustvo na nastavi nije obvezno. Religijska nastava (vjeronauk) je organiziran u osnovnim i srednjim školama, uglavnom u koordinaciji s Katoličkom Crkvom.

Blagdani i spomendani u Hrvatskoj uključuju religjijske blagdane; Bogojavljenje, Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo, Veliku Gospu, Svi svete, Božić i blagdan Sv. Stjepana. Glavni blagdani se zasnivaju na katoličkoj liturgijskoj godini, ali pripadnici drugih denominacija mogu slobodno slaviti svoje blagdane.

Brak sklopljen od strane vjerskih zajednica je i službeno priznat.

Denominacije[uredi VE | uredi]

Katolička crkva u Hrvatskoj dobiva novčanu pomoć od države kao i druge benificije dogovorene konkordatom između Hrvatske Vlade i Vatikana. Dogovori između drugih ne-rimokatoličkih vjerskih zajednica i Vlade funkcioniraju tako da Vlada isplaćuje dio plaća i mirovina za religijske službenike kroz mirovinske i zdravstvene fondove.[2]

Prema konkordatima potpisanim s Katoličkom Crkvom i želji da se i dalje definiraju njihova prava i privilegije unutar ovih okvira, vlada je potpisala i dodatne dogovore sa sljedećih 14 religijskih zajednica a to su:[2] [3]

  • Srpska pravoslavna crkva (SPC)
  • Islamska zajednica u Hrvatskoj
  • Evangelička crkva
  • Reformirana Krsćanska Crkva U Hrvatskoj
  • Protestantska Reformirana Krsćanska Crkva U Hrvatskoj
  • Pentekostalci
  • Zajednica Pentekostalskih Kristovih Crkava
  • Adventistička Crkva
  • Baptistička zajednica Hrvatske
  • Božja Crkva
  • Kristova Crkva
  • Adventisti sedmog dana
  • Bugarska pravoslavna Crkva
  • Makedonska pravoslavna Crkva
  • Hrvatska Starokatolička Crkva

Vidi još[uredi VE | uredi]

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Gallup Global Reports. Gallup. pristupljeno 2013-10-07
  2. 2,0 2,1 "Croatia Religion" - Electronic version. CountryReports (2009). pristupljeno September 26, 2009
  3. Articles in NN196/03, including five contracts with ten religious communities (Croatian). Narodne novine - Službeni list Republike Hrvatske. Narodne novine (December 15, 2003). pristupljeno February 16, 2010

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]