Religija u Hrvatskoj
Sloboda vjeroispovjesti je pravo svih građana Republike Hrvatske zagarantirana Ustavom Republike Hrvatske, koji definira pripadnicima svih denominacijama slobodno ispoljavanje religije i jednakost pred zakonom. Većina hrvatskih građana se izjašnjava katoličkim vjernicima.
Demografija[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva 2021.; 83,2 % stanovništva su katolici, 3,32 % su pravoslavci, 1,32 % su muslimani, 0,34 % su protestanti. Bez religije ili ateistima izjasnilo se 4,71 % stanovništva, 1,68 % su agnostici i skeptici, a 1,72 % se nije izjasnilo. Hrvatska i Poljska su dvije države s najvećim postotkom katolika od svih slavenskih zemalja. U Eurostatovom istraživanju 2005., 67 % ispitanika je odgovorilo da "vjeruju u postojanje Boga". U Gallupovom ispitivanju iz 2009., 70 % je odgovorilo da na pitanje "Je li religija važan dio vašeg svakodnevnog života?"[1] Usprkos tome, samo 24 % stanovništva redovno posjećuje religijske objekte. [2]
Međudjelovanje religijskog i sekularnog života[uredi | uredi kôd]
U javnim školama dozvoljena je religijska nastava u skladu dogovora između religijskih grupa i Vlade, ali prisustvo na nastavi nije obvezno. Religijska nastava (vjeronauk) je organiziran u osnovnim i srednjim školama, uglavnom u koordinaciji s Katoličkom Crkvom.
Blagdani i spomendani u Hrvatskoj uključuju religjijske blagdane; Bogojavljenje, Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo, Veliku Gospu, Svi svete, Božić i blagdan Sv. Stjepana. Glavni blagdani zasnivaju se na katoličkoj liturgijskoj godini, ali pripadnici drugih denominacija mogu slobodno slaviti svoje blagdane.
Brak koji sklope vjerske zajednice i službeno je priznat.
Denominacije[uredi | uredi kôd]
Katolička crkva u Hrvatskoj dobiva novčanu pomoć od države kao i druge benificije dogovorene konkordatom između Hrvatske Vlade i Vatikana. Dogovori između drugih ne-rimokatoličkih vjerskih zajednica i Vlade funkcioniraju tako da Vlada isplaćuje dio plaća i mirovina za religijske službenike kroz mirovinske i zdravstvene fondove.[3]
Prema konkordatima potpisanim s Katoličkom Crkvom i želji da se i dalje definiraju njihova prava i privilegije unutar ovih okvira, vlada je potpisala i dodatne dogovore sa sljedećih 14 religijskih zajednica a to su:[3] [4]
- Srpska pravoslavna crkva (SPC)
- Islamska zajednica u Hrvatskoj
- Evangelička crkva
- Reformirana Krsćanska Crkva U Hrvatskoj
- Protestantska Reformirana Krsćanska Crkva U Hrvatskoj
- Pentekostalci
- Zajednica Pentekostalskih Kristovih Crkava
- Adventistička Crkva
- Baptistička zajednica Hrvatske
- Božja Crkva
- Kristova Crkva
- Adventisti sedmog dana
- Bugarska pravoslavna Crkva
- Makedonska pravoslavna Crkva
- Hrvatska Starokatolička Crkva
Vidi još[uredi | uredi kôd]
- Katolička crkva u Hrvatskoj
- Pravoslavlje u Hrvatskoj
- Srpska pravoslavna Crkva
- Islam u Hrvata
- Židovi u Hrvatskoj
Galerija[uredi | uredi kôd]
-
Širenje kršćanstva u Europi i na Sredozemlju. -
Europa u doba velike podjele 1054. godine. -
Religija u Europi, na Sredozemlju i na Bliskom Istoku 1100. -
Religije u Europi 1560.
_(14785615523).jpg)
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Gallup Global Reports. Gallup. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. listopada 2013. Pristupljeno 7. listopada 2013.
- ↑ Final Topline (PDF). Pew. Pristupljeno 19. lipnja 2017.
- ↑ a b "Croatia Religion" - Electronic version. CountryReports. 2009. Pristupljeno 26. rujna 2009.
- ↑ Articles in NN196/03, including five contracts with ten religious communities. Narodne novine - Službeni list Republike Hrvatske. Narodne novine. 15. prosinca 2003. Pristupljeno 16. veljače 2010.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Registar Vjerskih Zajednica Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. srpnja 2010. (Wayback Machine), Ministry of Public Administration, Government of the Republic of Croatia (hrv.)
| |||||||||||
