Razgovor sa suradnikom:Mir Harven

Arhiva ove stranice: Arhiva 1 2 3

Upornost

A čudna je upornost suradnika u ispravljanju drugih koji ne dijele njegovo mišljenje. U početku ste bili samo sa jednim suradnikom u edit war-u, sad ste sa dva. Samo vraćate na onu inačicu koji Vi smatrate ispravnom i vičete VANDALIZAM.

Kao promatrač sa treće strane u sve ovo vrijeme vidim da, vas trojica suradnika koji izmjenjujete i revertate jedne te iste članke, niste našli vremena za objektivnost, već svoju i našu energiju trošite na to da dokažete onom drugom da ste baš Vi ili On u pravu.

Zar je tako teško prihvatiti činjenicu da je netko drugi možda u pravu i da ima bolje činjenice i podatke, ili daje podatke i iz drugog kuta težeći čistoj objektivnosti. Kako i traže pravila Wikipedije, OBJEKTIVNOST a ne mišljenje jedne osobe ili skupine. Povijest pišu pobjednici ali u svim enciklopedijama pišu i podaci koji se došli i od strane pobijeđenog.

Zato ne trošite energiju na ispravljanje drugačijeg stava u člancima o Tuđmanu i ekipi već prihvatite činjenicu da ni on nije bio zlatan dečko.

Andrej Šalov 11:00, 23. prosinca 2005. (CET)

---

Andrej, uzeo si mi riječi iz usta.

Mir, u početku su tvoji reverti imali smisla, ali u zadnje vrijeme vraćaš i što treba i što ne treba.

Ova dvojica s kojima se svađaš si daju malo truda, pa nakon što im pobrišeš teskt, oni pokušaju sa blažom varijantom. No, ti se uopće ne trudiš približiti nekom kompromisu. Pa nije moguće da si ti uvijek u svemu u pravu, a da ova dvojica ne mogu napisati jednu ispravnu rečenicu koju bi ti prihvatio???

Ja bih i malo uredio članak i sve čekam da se vi približite kompromisu, no sa tvojim stavom to nije izgledno.

Sombrero

Ljudi-čudim se vašim pitanjima. Vi ste, vjerujem, administratori. kao takvi, morali biste znati osnovne stvari o tom poslu. E sad, d ne ispadne da popujemo (no, mora se reći): vaša pasivnost oko vandalizma je uistinu začuđujuća. A nesposobnost da se razlikuju argumenti i "argumenti" je-priznajem, nešto što nisam očekivao. Ne radi se, s moje strane, o tvrdoglavoj upornosti koja ne ferma druge argumente, nego o vandalizmu koji se poziva na tračeve i tabloidna naklapanja. Ako vi ne možete shvatiti da (pretpostavljam da se radi o stranici o Tuđmanu) razliku u težini tekstova koji se pozivaju na stranicu HSP-a 1861, kao i teza koje nisu potkrijepljene, te, s druge strane, link na dio knjige na engleskom američkoga pukovnika Shradera, link na knjige publicita Mlivončića o hrv.-musl. ratu- pitanje je koliko ste sposobni uređivati neku on-line enciklopediju. Nepristranost ne znači nezamjeranje. Objektivnost ne znači dozvoljavnje vandalizma (usput- jedan od lakmusa je histerični rječnik koji koriste vandali pri mijenjanju stranica o Tuđmanu i Domazetovoj knjizi "Gospodari kaosa"). Uravnotežen pristup ne znači dopuštanje ludorija izvučenih iz rukava (npr., glede teorije evolucije stavljanje "umnoga nacrta" kao podjednako vrijedne znanstvene teorije; glede prošlih ratova teorija o vatikansko-američkoj uroti kao glavnom uzroku za "razbijanje Jugoslavije"). Ako ne možete razlikovati legitimnu i potkrijepljenu kritiku od zapjenjene propagande- kako uopće možete uspješno raditi administratorski posao ? Mir Harven 11:30, 23. prosinca 2005. (CET)

Sorry, ali fulao si skroz. Uloga administratora nije da kopa po internetu i provjerava točnost podataka, ni da sudi o točnosti svake pojedine rečenice. Zar zaista smatraš administrator mora znati da li je nekakav pukovnika Shrader vjerodostojan izvor ili ne? Pa nismo mi telepatski spojeni na Google.

Nadalje, ono što ti nazivaš "vandalizam" nije vandalizam! Na Wikipedija:vandalizam lijepo stoji:

Što vandalizam nije:

• Testiranje wikipedije od strane novih suradnika (čest slučaj)
• Greške (događaju se svima)
• Tvrdoglavost (kad se dva suradnika wikipedije ne mogu dogovoriti kako će izgledati neki članak).

Dakle, bilo bi lijepo kad bi prestao nazivati vandalima sve koji ne misle kao ti. A vidim da si i ova dvojica pokupili istu naviku etiketiranja.

Sombrero

Vandalizam se sastoji i u neargumentiranom nametanju stavova koji nemaju potkrjepe. "Tvrdoglavost" u sukobu dva stava, od kojih je jedan dokazivan i potkrijepljivan vanjskim poveznicama, a drugi šablonskim etiketiranjem i nepostojećim tekstovima znači vandalizam koji je nametnula strana koja inzistira na neutvrđenim stavovima. Ako pak ne možeš razlikovati težinu pojedinih tekstova, ili, još bolje, njihov profil (nisu isto stručne knjige i propagandni letci političkih stranaka)- to te u nemaloj mjeri diskvalificira za ovaj posao. Na en wiki takve intruzije, kao ove na str. o Tuđmanu i Domazetovoj knjizi, trajale bi jedino dok se ne utvrdi njihov karakter. I onda ih više-nema. Slično je bilo s tekstom o Velikoj Srbiji na en wiki, a i s onim o Tuđmanu (isto na en wiki). Ne znam kako će biti ubuduće, no, ti si, na ovom primjeru, ispao ne baš adekvatan za posao koji obavljaš. Naravno-to je samo moje mišljenje. Ne ću se ubrzo javiti jer imam nekih drugih poslova. Pozdrav Mir Harven 11:55, 23. prosinca 2005. (CET)

Neću Vam pisati romane.

Pogledajte malo povijest ovih stranica:

• doprinosi suradnika Mir Harven samo ovo zadnje od prije nekoliko dana.
• Gospodari kaosa
• Franjo Tuđman
• Razgovor:Franjo Tuđman
• Davor Domazet

Nadam se da shvaćate poantu. Nitko od nas nije lokalni policajac i šerif na Wikipediji, ali čini mi se po ovome gore da....

Andrej Šalov 12:01, 23. prosinca 2005. (CET)

Pa- malo mi je smiješno da branim svoj "lik i delo" na ovoj on-line enciklopediji. Poglavito jer ne smatram da su ti tekstovi neka silna pisanija (nego više razbibriga različite kvalitete). No, kad me ovaj suradnik potegnuo za jezik: neka se pogleda vrlo mali dio mojih tekstova: Velika Srbija, Virginia Woolf, Procesna fizika, Marcel Proust, Josip Broz Tito, Domovinski rat, Džingis Kan, Frano Supilo, Povijest Bosne i Hercegovine, Bosančica, Miroslav Krleža itd. etc. U zadnje vrijeme nisam na wikipediji imao (niti imam) vremena za išta do korekcija- i do sprječavanja vandalizma koji administratori sumnjive kvalitete dopuštaju. Ne bih spomenuo te tekstiće (jedan k'o nijedan), da se ne pokušava insinuirati nešto drugo. Mir Harven 11:15, 24. prosinca 2005. (CET)

Evo, ja već napisao (trenutno je edit conflict), pa da dodam ovdje:
Koliko se sječam, ti si brisao (skoro) sve tekstove koji su kritični prema pokojniku. Mislim da ćeš teško obraniti ideju da nije kriv za pljačku u privatizaciji. A glede rata u BiH, i tu postoje dokumenti, svjedoci... nije baš da je pokojnik bio svetac. No, dobro, nemam ni ja vremena za raspravu.

Svakako, nadam se da se admini više neće prozivati zbog "toleriranja vandalizma". Da se posvetimo vama trojici, ništa drugo ne bi stigli.

Sombrero

1. Koja "pljačka u privatizaciji" ? Je li ova današnja ekonomska politika, koja je temeljena na sličnim, no vjerojatno gorim načelima kao i u doba Tuđmanovoga predsjednikovanja ? U doba Tuđmanove smerti hrvatski dug je bio 9 milijardi $ i zemlja (još) nije bila rasprodata. Sada je 32 milijarde $, zemlja je većim dijelom rasprodana u bescjenje, i imamo vrlo malu samostalnost. Kakve su to "kritike" bazirane na naklapnjima uz kavicu ? Enciklopdeijski članci trebaju biti ozbiljniji od toga. Za "pljačku" se s više argumenata može prozivati cijela hrvatska ondašnja vlada, a još više Račanova i Sanaderova. A najviše MMF i slični "dobrotvori". Mir Harven 11:03, 24. prosinca 2005. (CET)

2. glede politike spram BH: administratori moraju imati i sposobnost razlikovanja argumenata od naklapanja. Vi se niste s tim proslavili. Uloga administratora je da zaštiti članak od izmjena temeljenih na nepotvrđenim naklapanjima (u ovom slučaju, to su tekstovi a stranice HSP 1861., stranke poznate jedino po anti-tuđmanovskoj opsesiji, te izdanje knjige transkripata u radionici "Ferala"- knjige za koju je malo tko čuo u RH, koja nije potvrđena kao vjerodostojni izvor, i iz koje se, kao iz svih knjiga prijepisa, da iščitati što se hoće. Hrvatska politika prema BH u doba Tuđmana vidljiva je iz poteza hrvatskih vlasti, službenih dokumenata i potpisanih državnih ugovora-a ne iz muljaža medijskoga podzemlja. Ako tko, uostalom, želi problematizirati hrvatsku politiku prema BH-to može raditi na stranic o povijesti BH, a ne na jednom biografskom članku. Ne vidim da se išta ozbiljnije pokušalo na mjestu koje jest za to predviđeno. Mir Harven 11:03, 24. prosinca 2005. (CET)

oficir?

Zašto uporno vraćaš časnik na oficir???

Evo primjera: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Franjo_Tu%C4%91man&diff=next&oldid=130757

Mislim da si to napravio barem 3 puta do sada!

--Ante Perkovic 10:22, 26. prosinca 2005. (CET)

Ne vraćam ništa uporno, nego ide u paketu zajedno s ostatkom teksta. Promijeni u nekoj normalnoj verziji. Inače- stvarno je bio jugo-oficir. Nije baš primjereno reći "časnik JNA". No, svejedno...Mir Harven 19:55, 26. prosinca 2005. (CET)

Tin Ujević

Mir pogledaj ovaj tekst. Čini mi se da delovi poput ovog

Progledavši velikosrpske makinacije Nikole Pašića, proživljava katarzu i zauvijek odustaje od političkih ambicija

ne predstavljaju neutralnu tačku posmatranja --Sasha 21:18, 28. siječnja 2006. (CET)

Evo, s malo zakašnjenja-OK, može se to skloniti, iako je, koliko se sjećam (stoji u Ujevićevim biografijama, npr. "Veliki Tin" Mirka Žeželja), bilo je baš to (Ujević je izričito naveo Pašića i neke oko njega). No, ne da mi se kopati po tekstovima, neka se to izmijeni u nešto kao "razočaran politikom unitarnoga jugoslavenstva itd.". Mir Harven 14:26, 1. veljače 2006. (CET)

jedno pitanje glede jezika

na nekom sajtu sam naišao na ovaj tekst. sadržaj nije bitan. zanima me samo da li se u standardnom hrvatskom vrši jednačenje po zvučnosti, pošto se ovde ne vrši

Naravno, to je glasovna značajka koja je neizbježna. Pitanje je samo piše li se to u pojedinim pravopisnim propisima ili ne. Mir Harven 14:30, 1. veljače 2006. (CET)

Na pobudu hrvatskmh intelektualaca u Buenos Airesu i podporom ogromne većine hrvatskih rodoljubnih i kulturnih družtava okupljenih u 17 organizacija, hrvatska je emigracija u nedjelju dne 25. lipnja ov. god. prisustvovala jednoj riedko svečanoj i značajnoj priredbi u obranu hrvatskog jezika, koja je došla kao nadopuna poznate ožujske DEKLARACIJE u Zagrebu.

da smo ih na obće zanimanje hrvatske publike odtiskali u posebnoj brošuri --Sasha 21:23, 28. siječnja 2006. (CET)

Ovo gore je samo stariji pravopis Zagrebačke škole (riedko, odtisnuti,..). Izgovara se "rietko", "otisnuti". Inače, ima tih stvari u pravopisu u kojima se izbjegava doslovni izgovor (gradski/gratski/gracki, nadčovjek/natčovjek, jedanput/jedamput, ..Prvo je upis, ostalo izgovori. Mir Harven 14:30, 1. veljače 2006. (CET)

Neznalačka grješka. Etomologijski pravopis nije isto što i pravoriek. Ne izgovara se kao što se piše. Izgovara se rijetko, ma kako se pisalo.Vi aplicirate Vukova načela na hrvatski pravopis.

--Tomahawk_Cheerocky 21:04, 2. veljače 2006. (CET)

Za Mir Harvena: "Pijemo mlijeko" se zapravo treba izgovarati /pijemo mlieko/ postoji skupina glasova ije (u pijemo) i refleks staroslavenskoga glasa ě (jat) koji se prema aktualnim pravopisima piše takođe skupinom ije (nekada se pisao ie), ali to nisu iste stvari i on se baš i ne izgovara /ije/. Ljudi to ne razlikuju (ukoliko im to nije posao razlikovati), a otud i pokušaji da se svi ije-i izjednače. I dok danas ljudi izgovaraju /mljeko/ (jer je pravopis izjednačio pisanje), nekad se izgovaralo /mlijeko/ s dugim naglaskom na -i.

Znam sve to, no, mislim da tu fonetika i fonologija nisu toliko važne kao argumenti. Rekao bih da je Babićeva kći u pravu kada naglašava psihološku važnost izgovora (mislim u knjizi u čast Siliću, "Od fonetike do etike" (nešto tako)), a na račun izgovorno-"slušnih" argumenata. Iako ja govorim "Niemac", "liepo",..svjestan sam da većina Hrvata (i Muslimana, i Crnogoraca, i Srba jekavaca) govori jekavski, a ne ijekavski-što u praksi znači "Njemci", "ljepo",..(zato sam i napisao "rjetko", a ne "rietko", jer je taj izgovor bliži stvarnosti). Btw-nisam za Škarićevu opciju oko jata (najradije bih da ostane ovako kako jest), no, čini mi se da će prevladati. Možda u 22. stoljeću.Mir Harven 22:59, 1. veljače 2006. (CET)

Vidim da znaš, ali ako napišeš da se rijetko izgovara /rjetko/, kako ćeš napisati da se izgovara rjeđe? Postoji jasna distinkcija. Svaki je govornik čuje, samo što nitko ne razbija glavu time. A što se različitih opcija oko ě tiče, koja se god donese, donijet će i veliku zbrku i nove dvostrukosti. Meni je čak svojedobno palo na pamet kako bi trebalo sve izjednačiti: ije/je, č/ć, dž/đ... znam da se time puno gubi, al činjenica je da nam oko 90% govornika uopće ne zna otkud distinkcija.

To je Škarićev prijedlog. Nalazi se na poveznicama na Ivo Škarić. Btw-uvijek će biti razlika u izgovoru koje se isto pišu. Pa što ako se "rjetko" i "rjeđe" drugačije izgovaraju ? Big deal. Izgovara se i "ž" drugačije i "žut" i "grožđe", pa nikom ništa. Ionako, kao što rekoh: ovaj je slovopis i pravopis, za doglednu budućnost, najbolje ili najmanje loše rješenje, uz manje korekcije. Ove u B-F-M su male (ja bih još nekoliko)-no, sve je to, realno, vrlo malo. Što bi tek rekli u francuskom, engleskom i sl. ? Ako ima probleme u školi oko ije/je, č & ć- tomu posvetiti nešto više sati i riješeno. U engleskom imaju dodatne spelling exercises. Ako nešto škripi, treba podmazati, a ne mijenjati cijeli kotač. Mir Harven 13:59, 3. veljače 2006. (CET)

Ma, to je samo djelić onoga što on predlaže! Ali, zar je bitno? Dio bi njegovih rješenja tek uvelo zbrku. No.... Premda imaš pravo u ovome da se svaki jezik bori s nejasnoćama. Recimo, ono što znam, Švedi imaju tri vrste glasa š i to ih pišu kao dvoglase i troglase pri čemu sigurno ima desetak kombinacija, a može se blježiti i kao jedan grafem kad je riječ posuđenica, npr. iz francuskoga, pa ono što je u franc. ž, u švedskoem je š.... Uglavnom, nekako to njih ne dira previše...Klinci to vježbaju u školi, tko nauči nauči... A, da, onda to sve različita narječja drugačije čitaju, pa se se to može čitati kao tri kombinacije glasa č... Pa još je to ko nas super!! ;-) Dejana 12:54, 4. veljače 2006. (CET)

Meni se čak dogodilo da mi je logopedica u Suvagu (dakle, akademski građanin, morala je završiti barem fonetiku!) rekla da pravim preveliku distinkciju u izgovoru između č i ć (što govori o njezinoj svijesti o jeziku!). A što je isto kao da nekome kažeš da radi preveliku razliku između k i p! Tako bismo bar pridonijeli većoj pismenosti stanovništva, kad se već mora raditi zbrka... No, ja se raspisala... počinjem patiti od skribomanije.. ;-) Dejana 11:03, 2. veljače 2006. (CET)

Za Sashu: Hrvatski je pravopis prolazio različite faze, niti danas nije u potpunosti fonološki (načelo: piši kako govoriš), pa se , prema tome, glasovne promjene ne vide svuda u pismu niti danas, a konkretan je tekst pisan korijenskim pravopisom, koji je bio morfološki (što će reći da se u riječima zadržavaju oblici svakoga morfema ponaosob, dakle, viša razina od fonema, pa se promjene koje se događaju pri izgovoru (fonemske promjene) ne bilježe u pismu). Dejana 14:47, 1. veljače 2006. (CET)

Izgovaraju "mljeko", bez "i"? Ne u svim krajevima RH... "Jat" je u dvoglas (diftong), u kojem se "ie" izgovaraju skupa. S time da nisu toliko "snažni", kao kad su "samostalni". Književni/službenik jezik zatire to, ali nenamjerno, jer rabi samo 30 znakova. U narječjima se najbolje čuje "bit" od dvoglasa. Kubura 16:53, 1. veljače 2006. (CET)

Da li su i "i" i "e" diftonzi?--Tomahawk_Cheerocky 21:04, 2. veljače 2006. (CET)

Potrebno srediti

Razgovor:Bihaćki HVO Izvor: Wikipedija Jump to: navigation, search Drele-briši to o "separatističkoj tzv. Herceg Bosni". Ovo nije mjesto za politnaklapanja i etiketiranja.Mir Harven 16:01, 5. siječnja 2006. (CET)

template:stilska dorada

Srediti, pa uklopiti:

---

Što srediti i što uklopiti? Zvanični dokumenti ne mogu biti stilski dotjerivani! Bio je rat, nije bilo vremena za stiliziranje. To je tako bilo kako je napisano, osim zadnja dva, zaključna, paragrafa. Zvanična izjava Predsjednika Bihaćkog HVO-a se ne može stilizirati. Ako bi se stiliziralo prema ćudi mrzitelja demokracije onda bi se vratili u kameno doba historiografije. Članak ili ostaje ili se briše. Krojenje povijesti à la MirHarven i à la Sombrero time što se ne da pokazati zločinačka i izdajnička uloga HVO-a i ubojička Mate Bobana je politikantsko ponašanje i prosipanje bljuzgi, da ostanem u žargonu ove gospode.--Tomahawk_Cheerocky 21:05, 2. veljače 2006. (CET)--Tomahawk_Cheerocky 21:07, 2. veljače 2006. (CET)

Maknuta je kategorija i besmisleni link, suradnik TC je još novi, pa ne zna dovoljno o kategorijama i wikipoveznicama.

Sombrero 08:18, 3. veljače 2006. (CET)

Bok

Čitaj svoj e-mail, dragi suradniče wikipedije :-) SpeedyGonsales 20:41, 19. veljače 2006. (CET)

Objektivnost

Molim Te za pomoć. Ne snalazim se dobro u "uredničkoj politici" (usp. Wikipedija:Nepristrano gledište). Vidim da si dosta bio aktivan na stranici Franje Tuđmana, zalagao se za nepristranost i neutralnost. Trenutačno stranica ima oznaku "Nepristrana točka gledišta ovoga članka je osporena.", a na lijevom dijelu, izborniku upućuje (i na) srpsku inačicu wikipedije na kojoj stoji sljedeće:

"Након доношења новог устава РХ од 22.XII 1990. којим су Срби постали национална мањина након вековног статуса равноправног народа са Хрватима, почињу масовна отпуштања Срба с посла, минирања кућа и др. Фрањо Туђман је својим изјавама и делима протеривање више стотина хиљада Срба са својих огњишта) показао да за Србе нема места у самосталној држави Хрватској. Мржња коју је посејао међу хрватски народ дуго ће бити оптерећење свим грађанима Републике Хрватске. Позната је његова изјава: "Сретан сам што нисам ожењен Српкињом или Жидовком". На економском плану ХДЗ и Туђман су дословно уништили већину индустрије у Хрватској. Приватизација којa је почела још за време рата (незабележено другде) донела је већинске власничке уделе предузећа неколицини ХДЗ-ових послушника - тзв. "тајкуна". Стотине хиљада људи остало је без посла, некада успешна предузећа су затворена, а земља се почела прекомерно задуживати у иностранству. Туђманови биографски подаци преузети су са архиве Хрватске телевизије. Објашњење улоге Фрање Туђмана у прогонима Срба из Хрватске и о последицама његове владавине су уметнути у оригинални текст..."

Začudo, na vrhu ove inačice wikipedije o Franji Tuđmanu nema nikakve oznake poput "Nepristrana točka gledišta ovoga članka je osporena." Posebice me čudi "objektivnost" dijelova poput "počinju masovna otpuštanja Srba s posla...protjerivanje više stotina tisuća Srba sa svojih ognjišta...mržnja koju je posijao u hrvatski narod...objašnjenje uloge Franje Tuđmana u progonima Srba iz Hrvatske..."

Nekako mi se čini da se na različitim nacionalnim inačicama jedne te iste wikipedije primjenjuju različiti kriteriji objektivnosti? Kad čitam ove objektivne članke, nekako se pitam jesam li pao s nekog drugog planeta, je li s mojom memorijom sve u redu, pa ipak sve ovo vrijeme živim tu u Hrvatskoj, prošle godine liječnica me "obradila" čistom srbijanskom ekavicom, napisala recept ćirilicom, da bi joj tko riječ rekao, jedan Srbijanac je ugledni trener športskog sastava, nekoliko Srba moćni su gospodarstvenici, a u ukupnom broju stanovništva nikad se nisu mjerili u postocima, prije u promilima...

Jesu li aktivniji administratori i honorirani? Mislim, ne bih se htio "gurati" u ovu "hrvatsku" enciklopediju, nekome otimati kruh iz usta, ali na žalost to mi je jedini materinji jezik - hrvatski, a nekako imam dojam da ima poseban odred aktivnih administratora koji jako brinu o objektivnosti... možda bi trebalo gurnuti novim suradnicima na nos malo jednostavnijim riječima kakvi su poželjni, a kakvi nepoželjni suradnici.

Hvala! Josip65 16:40, 28. veljače 2006. (CET)

S malim zakašnjenjem (virus):

1. članak o Tuđmanu je ovoga oblika jer su ga htjeli devastirati/vandalizirirati trollovi/internetski provokatori protuhrvatske provenijencije, na crti Mesićevih lupetanja u Haagu. Dakle, radi se o BH i politici RH prema BH, kako ju želi prezentirati ekipa koja podupire Dayton, protivi se hrvatskoj republici u BH, zalaže se za unitarnu BH (ali pristaje na opstanak RS), želi izjednačiti Hrvatsku i Srbiju u ratu u BH. Ukratko-smjesa bosansko-muslimanskoga nacionalizma, "hrvatskih" poslušnika koji slijede politiku "međunarodne zajednice" koja gura BH Hrvate u zapećak preko niza mjera i sl. Znakovito je da se ta ekipa (2-3 imena) aktivirala tijekom godišnjice Tuđmanove smrti, kada je bilo očigledno da je narod otpilio i Mesića i Sanadera (ankete na TV i drugdje). Poslije se ti padobranci nisu javljali.

2. srpska wikipedija nije u našoj domeni, pa što oni pišu nije naša stvar. No, ovaj članak (i drugi) jesu, pa će uskoro biti prerađen u dijelu u kojem se nalazi nemušto napisan tekst o Tuđmanovu udjelu u ratu u BH, kao i malnuta oznakao o NPOV-ondašnji ustupak interenteskim vandalima s jasnim političkim ciljem. Mir Harven 11:40, 3. ožujka 2006. (CET)

Objasni ono a u ukupnom broju stanovništva nikad se nisu mjerili u postocima, prije u promilima.... Taj mi dio nije jasan. --Sombrero 17:14, 28. veljače 2006. (CET)

Slobodan Milošević

Mislim da treba ostati na vrhu ono - ratni zločinac, jer ga treba pamtiti najviše po tome, to je njegova glavna karakteristika. Stoga sam vratio na moju inačicu
Isto tako izbrisao si kako je umro - od infarkta i ostatak rečenice, iako si valjda mislio kako informacija nije točna ili nešto drugo. Informacija je bila dobivena, a kako sam ju dobio nije bitno. To je isto bitna informacija koja je potrebna da bude negdje na početku članka, a ne negdje na dnu. Pogledaj englesku wikipediju, slično su oni napravili. Damirux 09:36, 14. ožujka 2006. (CET)

1.ne može biti "ratni zločinac" i izbriši to, da se ne natežemo oko toga kao neodgovorna djeca. Tu kvalifikaciju bismo mogli prišiti, daleko prije, Titu, Lenjinu, Hitleru, Staljinu, Maou, ...a bogami i Churchillu (za Roosevelta nisam siguran). SM je bio optuženik suda u Haagu za kojeg svi znamo da je farsa. To vide i slijepci: http://www.index.hr/clanak.aspx?id=310794 Ako bi se već povlačila "sudska analogija", onda bi uvijek trebalo pisati "ratni zločinac" uz biografije Speera, Ericha von Mannsteina, Doenitza i sl. A to, naravno, nije slučaj. Nemam nikakvih iluzija (kamoli "simpatija") o SM, no, kvalifikacije tipa "zločinac" samo zbog optužnice suda- ne idu u definiciju osobe. I, konačno: a što da je oslobođen ? Teoretski, i to bi bilo moguće-mišljenja o tom je li dokazana njegova krivnja (pravno) nisu jednoznačna. Što bi onda bio ? "oslobođeni ratni zločinac" ? Izbriši da ne budemo smiješni, a ja ne ću jer mi se ne petlja u djetinjaste bris-stavi igrarije.

2. glede infarkta itd.-ako sam izbrisao, naravno da treba vratiti i dopisati sve ostalo (nisam ni vidio što je sve bilo) Mir Harven 22:38, 14. ožujka 2006. (CET)

---

Ne može? Itekako može. Biti će osuđen na to kad se pridruže Haškom sudu KAradžić i Mladić - izjavili su sami u Haškom sudu. Miloševiću je bilo suđenje samo formalno, jer se znalo da je on kriv za to. U biti suđenje se svodilo na izvošđenje dokaza i njegovu obranu (koja je naravno cinična, pogotovo kazati invalidu bez nogu u laži su kratke noge). Već samim time dovoljno govori o čovjeku i njegovoj nehumanosti. A genocida je bilo i bio je ratni zločinac, ma štogod ti rekao. Damirux 23:56, 14. ožujka 2006. (CET)

Nemam ja vremena za dječja naklapanja ove vrste. Ako netko nema dovoljno pameti da vidi da opisi tipa "ratnoga zločinca" ne stoje u definicijama gorenavedenih političkih individua, pa po tomu ni Milošević ne bi trebao biti iznimka- to nije moj problem. Mir Harven 21:50, 15. ožujka 2006. (CET)

Pravopisna pravila

Mir Harven, čovječe!! Jesi li svjestan da si u članku Pravopisna pravila u podnaslovu Mali opći dodatak ili kratki jezični savjetnik u samo 4 odlomka napisao barem desetak riječi koje, po mom mišljenju, ne spadaju u hrvatski jezik, a u najmanju ruku nisu u duhu hrvatskog jezika.

Neke ne-hrvatske riječi: korpusu teksta, pripomene, glosar, pripomenuo
Loše mi zvuče: nenaravnu sintaksu, asocijativnih sveza
Moji prijedlozi ispravaka: (tijelo) teksta, napomene, rječnik, napomenuo, neprirodnu sintaksu, asocijativnih veza

Ja NISAM stručnjak, tako da ovim putem molim da se stručnjaci (veći od mene) uključe u raspravu.

Jah, nisi...Mir Harven 22:56, 4. travnja 2006. (CEST)

P.S. na Hrvatskoj vikipediji se piše na Hrvatskom jeziku.

O tom se i radi. Mir Harven 22:56, 4. travnja 2006. (CEST)

SvekY 20:59, 4. travnja 2006. (CEST)

Pa onda mi, molim te, reci što si.
Naime, ja sam iz Zagreba i studiram matematiku, ali ni na Dnevniku nisam čuo riječ glosar. Od koga si to čuo!
Reci mi što si po struci (ili što studiraš) ili možda znaš nekog koji je lingvist, profesor ili slično.

SvekY 11:55, 5. travnja 2006. (CEST)

Ovo nije ispovjedaonica, a ja nisam ni vjernik. Ako netko nije čuo za riječ "glosar"-što da se uopće tu kaže ? Vjerojatno nije onda čuo, u Zagrebu (čudno-kakve veze s tim ima Zagreb ?), za cirkumnavigaciju, piezoelektricitet, rimarij, lingvonim, ...kao ni za rijek, učevnik, sredotočbu, podmet..niti zna što je uljudbeni spomenik temeljnoga priroka. Mir Harven 20:05, 5. travnja 2006. (CEST)

Čuo sam za piezoelektrični efekt. Koliko znam u nekim upaljačima bez kremena ima komadić piezo-keramike, a znam još nešto malo o tome. Zagreb ima veze zato što od rođenja, već kojih 20-ak godina živim u Zagrebu i vjerujem da imam osjećaj za hrvatski.

E, slab je to argument. Ne korigiraju se tekstovi po intuiciji, jer je netko nešto čuo ili načuo. Mir Harven 21:48, 8. travnja 2006. (CEST)

Dakle, ti mi želiš reći da je glosar stručna riječ hrvatskog jezika? Ako si našao u nekom od (općih) hrvatskih rječnika ili stručnom hrvatskom rječniku onda u redu, ali molim te, Mir Harven, ako nisi vidio u rječniku ili u primjeni u hrvatskoj stručnoj knjizi (ili eventualno čuo na nekom stručnom predavanju), potraži jer sam gotovo siguran da to nije hrvatska riječ.

Imaš knjigu lingvista Vladimira Anića, autora poznatoga rječnika, naslova "Glosar za lijevu ruku". Mir Harven 21:48, 8. travnja 2006. (CEST)

Još jedan prijedlog je popis riječi/pojmova.
--SvekY 14:14, 8. travnja 2006. (CEST)

Tesla

Što mu oduze mjesto zaslužnih, hajde lijepo budi civiliziran pa vrati natrag. Kakav amerikanizirani... bio je znasnstvenik ... nemaš pravo da mu to uzmeš ... Zeljko

Drugi mu oduzimaju status poznatih Srba. Tesla je bio Srbin i nema razloga da ne bude naveden među njima. Mir Harven 23:30, 5. travnja 2006. (CEST)

Provjera

Imaš mail, ako i ovaj put nisam falila adresu :-)) --Roberta F. 19:28, 3. lipnja 2006. (CEST)

OK, vidio sam, samo nisam nešto bio na mreži i gledao poštu. Mir Harven 20:33, 3. lipnja 2006. (CEST)

Hvala ti ;-)) --Roberta F. 21:07, 3. lipnja 2006. (CEST)

Preinake u članku o Miroslavu Krleži

Molim te pogledajrazgovor o članku o Miraslavu Krleži sa podnaslovom Preinake. Uneo sam neke izmene, zapravo dodao neke podatke u članak o M.K, a objašnjenje Spidijevog reverta nikako ne mogu shvatiti. Svako dobro --Sasha 14:11, 28. srpnja 2006. (CEST)

Vratio sam, no i malo promijenio. Ne radi se toliko o sadržaju teksta koliko o jeziku. No, ovo je uglavnom to, uz manje izmjene. Mir Harven 22:18, 28. srpnja 2006. (CEST)

Oluja

Evo, proširio sam članak, pa te molim da baciš pogled i provjeriš nisam li slučajno ubacio kakve gluposti. Odvijanje operacije sam podijelio po sektorima djelovanja, a ne kronološki, i pritom sam se uglavnom držao teksta Davora Marijana, koji sam naveo u vanjskim poveznicama. One slike nisam stavio jer nemamo prava na njih, ali zato je tu lijepa CIA-ina karta operacije. Ako misliš da moj sažetak za izabrani članak nije dobar, napiši mi svoj prijedlog, pa ću ga ubaciti. --Zmaj 13:39, 31. srpnja 2006. (CEST)

Da, onih 70.000 vojnika u Slavoniji je bilo navedeno u staroj verziji članka, ali previdio sam ih. Sad sam ih vratio. Hvala ti na provjeri. --Zmaj 11:45, 1. kolovoza 2006. (CEST)

Enklitike

Ovako, slažem se da su neki stavovi skliski oko pravopisa. No, uzmi u obzir da su nova Babićeva rječotvorja samo to - nova. I služben je pravopis iz 1996. i prema njemu radim, ne prema VIII. izdanju, ne prema Guberina-Krstić, nego prema BFM iz 1996. ili Anić-Silić eventualno. Budući da mi je to struka, posao, strast, kako često volim reći, lako mi se rasplamsaju strasti oko jezika.

Naime, ispravljanje enklitika na članku o Babiću. Oprosti, ali nije u redu dva puta brisati moje izmjene. Jesi li ikad čuo za Wackernagela? Njegovo se pravilo (ha, vidiš, i sad ga upotrijebih) može lijepo provoditi u većini indoeuropskih jezika, pa tako i u hrvatskome. Iliti kako ga naši kroatisti vole nazivati - pravilan raspored enklitika. Težnja zanaglasnica da zauzmu mjesto nakon prve naglasne cjeline u rečenici. One ne mogu doći iza zagrada, crtica, zareza ili sintagmi. O tome pisah na Pravopisnim pitanjima, a to je prečesta pogreška, gramatička. To se pravilo spominje u svakoj gramatici, ali ga rijetki govornici poznaju premda je baš to - pravilo. I njega se slijedi jer rečenice moraju prirodno teći, jer po sluhu osjetiš da cezure ne smije biti u nekim situacijama (rečenice moraju biti svojevrsni heksametri ;). Dakle, preporučujem ti da, ako ti nije jasno pravilo, pročitaš ovo. Naši su pisci u prošlosti imali i težnju pisati rečenice poput "Petar je Preradović rekao...", odnosno razbijati i ime enklitikom. Danas je to rjeđi slučaj, ali nakon punog imena i prezimena enklitika ne smije doći. Nikako. Nijedan jezikoslovac tako ne piše, a kad čitaš tekst i ne osjetiš da se pravilo primjenjuje jer je - prirodno. Tako Pranjić često voli istaknuti.

Mogu se više raspisati o pravilu, vidim da ga ljudi slabo poznaju, ali zaista nije nužno da brišeš moje promjene ako nisi upoznat s nekim elementima hrvatskoga jezika. Moje je znanje traljavo u brojnim područjima, ali se trudim u svome biti jako, jako dobra. I vjeruj mi, ono što činim, ne činim na svoju ruku i iza toga stoji - znanje. Skromno je i vezano uz naš jezik, ali stojim iza njega.

S poštovanjem, Abyssus 14:18, 30. kolovoza 2006. (CEST)

Nemam ništa protiv tvojih intervencija ok oenklitika (članak je ionako napisan nabrzinu), no: a) pravilo je na wikipediji da se tekstovi pišu po BFM, a ja ih pišem po izdanju iz 2001. I tu se nema što ispravljati glede pokrivenoga r (naravno, ako nije pogrješno upisano). Ja ne interveniram u tekstovima da bih ispravljao podaci u podatci, no, nedopustivo je ispravljati ono što je napisano po BFM u bilo kojem izdanju-a ne zaboravimo da sva izdanja imaju tiskarskih pogrješaka, tako da Babić piše, ponegdje, retci i sl. Pravila su dana na Pravopisna_pravila#Kratki_prikaz_pravopisnih_dvostrukosti. Dakle: oprjeka, preprjeka, strjeljivo, prječe, brjegovi,...Ne ću pisati o tom (jer moje osobno mišljenje nije važno za temu) da su, tu i tamo, dopušteni likovi koji se protive pravopisu ili koji s ovim pravopisom postaju smiješno:(razlučba , a ne razludžba, razvrstba, a ne razvrzba). Glavno da je hrvatski, a ionako je u nekim slučajevima definicija protuslovna-supstrat, subspecijalizacija. Glede "srbokroatizma"-koliko znam, ta riječ ne postoji. Postoji "serbokroatizam". Npr. u http://www.ids-mannheim.de/prag/sprachvariation/fgvaria/Kordic_PDF4.pdf Pozdrav Mir Harven 20:39, 30. kolovoza 2006. (CEST)

Taj pravopis NIJE služben. Mogu i ja napisati svoj, jel' on mjerilo? Nije. Koristi onaj iz 1996. koji i JEST mjerilo. Ovo sve ostalo nije odobreno i samo su načini zgrtanja dodatnog novca. Ne možeš pisati tim pravopisom. Bez uvrede, ali ne moramo se svakog novog izdanja držati kao pijan plota. Usput, ne moraš me učiti pravilima, vjeruj mi, znam ih sva, predobro. I znam još nešto - nitko ih se ne drži osim osoba koje vjeruju da su pravopisi - što noviji, to bolji. Eh, nije tako, nažalost. Nova izdanja, dakle, nakon 1996., ne priznaju ni Ministarstvo ni Akademija, a ni IHJJ. Da ja počnem pisati korienskim pravopisom samo zato što mi se prof. Laszlo zalaže za nj? Ili da slijedim Cipra/Guberina/Krstić? Molim te, ovo je Wikipedija, trebala bi biti ozbiljna enciklopedija koja se drži pravila hrvatskoga jezika. Diletantizmu nema mjesta, zaista. --Abyssus 21:16, 30. kolovoza 2006. (CEST)

S ponešto zakašnjenja: u BFM iz 1996. dani su oblici kao oprjeka i zaprjeka, kao jednakovrijedne opcije. Stoga, ne dolazi u obzir da se ispravljaju oni oblici koji su 2001. postali jedinopredloženi, a 1996. bili su ravnopravna opcija. I, osim toga- ovo je kilava argumentacija, jer su izdanja "Leksikografskoga zavoda" (npr. Hrvatska enciklopedija i Opći religijski leksikon) posve u skladu s pravopisom iz 2001 (krjepost, oprjeka, pogrješka,..), kao i publikacije nekih drugih institucija. Radi se o tom da babićofobi i ostali oboljenici od kroničnog babićitisa sprječavaju, koliko mogu, primjenu novijega standarda u medijima. Primjer je mlitava jezična politika Matice hrvatske. Dakle, d ane duljim: ne će mi nitko ispravljati tekstove po pravopisu iz 2001, kao ni povremene eskapade. Neka to pokuša Ladanu i Leksikografskom zavodu (ne mislim na onog Bogišića i njegova muljanja). Mir Harven 14:24, 13. rujna 2006. (CEST)

Dugogodišnji rad

Čestitam ti na godinama rada na hrvatskoj Wikipediji (13. rujna 2003. u 21:17:12) :-)) --Roberta F. 01:26, 13. rujna 2006. (CEST)

Hvala. Što ono veli Konfucije u "Analektima" ? Misao nas na prošle godine hrabri jer nam ukazuje na djela ostvarena u tom razdoblju; no, i rastužuje zbog nedostatnosti samih djela. Naš doseg je uvijek manji nego poseg. Bilo kako bilo- hvala. Mir Harven 14:36, 13. rujna 2006. (CEST)

Nesto lingvisticke literature

Dakle, treba mi tvoja pomoc na sr:Razgovor:Hrvatski jezik, jer jedan tamo prosipa standardnu pricu o tome kako kajkavski nije hrvatski. Ja sam poprilicno van literature o svemu tome, pa te molim da je ti tamo izneses; naravno, uz odgovarajuci komentar. --millosh (razgovor (sr:)) 17:03, 15. rujna 2006. (CEST)

OK Mir Harven 22:38, 15. rujna 2006. (CEST)

Nostradamus

Znam da je tovoja poruka stara više od godinu i pol, ali nezam veze.

Čovjek čijea se proročanstva NISU ostvarila, to si rekla. Ne, velik broja njegovih proročanstava su se ostvarili. I to se zna. Mislim da to zaslužuje pohvalu u članku, a ne to da se nisu ostvarila, jer jesu.

--Edgar Allan Poe 09:33, 6. listopada 2006. (CEST)

?. 1. ja sam "rekao", a ne "rekla". 2. ne znam ni za jedno Nostradamusovo proročanstvo koje se ostvarilo, jer je stvar tako pitijska u tim katrenima da može 'vako, može 'nako. Mir Harven 17:14, 7. listopada 2006. (CEST)

Obavijest za označavanje slika

Ovo je automatski generirana poruka/obavijest poslana svim suradnicima koji su postavljali slike prije stupanja na snagu nove politike označavanja slika (6. studenoga 2006.).

Na Wikipediji je u tijeku akcija sređivanja slika s nejasnim ili pogrešno naznačenim pravnim statusom.

Suradniče Mir_Harven,

Molimo Vas da sve slike koje ste poslali, označite odgovarajućom oznakom o autorskim pravima, vodeći računa da oznaka odgovara pravnom statusu slike. Pogledajte ovo osnovno pravilo i ovaj popis oznaka za dozvole s kratkim objašnjenjima svake. Kratke Upute za označavanje starih slika će Vam pomoći ukoliko imate nedoumica.

Kada označavate slike, molimo vodite računa da osim oznake obvezno stavite i poveznicu (URL) prema site-u odakle je slika preuzeta; ako je slika skenirana, navedite naslov i autora publikacije i ISBN broj te publikacije; ako ste Vi autor, navedite to kao izvor (napomena: kod snimaka ekrana i skeniranih slika Vi niste autor slike). Ako smatrate da slika ispunjava uvjete za pravednu uporabu koji su navedeni na oznaci za dozvolu, navedite i obrazloženje za tu pravednu uporabu.

Popis slika koje ste postavili na Wikipediju na hrvatskom jeziku možete pogledati ovdje

Galeriju istih slika možete pogledati ovdje

Molimo vas da posebnu pozornost obratite na Vaše neoznačene slike.

Napomene:

• Navedite izvor slike - ako ne navedete izvor, nemoguće je provjeriti oznaku!
• Nemojte stavljati pogrešne oznake na slike, naročito nemojte stavljati „pravedna uporaba“ ili „javno dobro“ bez obrazloženja!
• Slike koje po završetku akcije sređivanja nemaju jasno označen pravni status biti će brisane! To podrazumijeva i slike koje nemaju oznaku, one koje su pogrešno obilježene kao i one koje nemaju provjerljive podatke o izvoru.

-- Andrej Šalov 17:29, 15. studenog 2006. (CET)

Dubrovačka republika

Molio bih te da me podržiš u preimenovanju na en.wiki Hvala

--Anto 08:46, 10. listopad 2007. (CEST).

Obavijest za slike

Na Wikipediji na hrvatskom jeziku je započelo sređivanje slika koje su nedovoljno i neispravno označene.

Suradniče,

Prema Općim uvjetima postave slika, Uputama za označavanje starih slika (koje su se do sada ignorirale) kao i Rezoluciji Zaklade Wikimedija, vi koji ste sliku postavili dužni ste ispravno opisati sliku i označiti je ispravnom oznakom autorskih prava.

Ovim putem ste zamoljeni posljednji put da sve slike koje ste postavili, označite odgovarajućom oznakom o autorskim pravima, vodeći računa da oznaka odgovara pravnom statusu slike i dodate info okvir Infoslika.

Ove kratke upute koje su u skladu sa ovom obaviješću će Vam pomoći ukoliko imate nedoumica.

Pogledajte i ovo osnovno pravilo i ovaj popis oznaka za dozvole s kratkim objašnjenjima svake.

Kada označavate slike, molimo vodite računa da osim oznake obvezno stavite i poveznicu (URL) prema site-u odakle je slika preuzeta; ako je slika skenirana, navedite naslov i autora publikacije i ISBN broj te publikacije; ako ste Vi autor, navedite to kao izvor (napomena: kod snimaka ekrana i skeniranih slika Vi niste autor slike). Ako smatrate da slika ispunjava uvjete za pravednu uporabu koji su navedeni na oznaci za dozvolu, navedite i obrazloženje za tu pravednu uporabu.

Popis slika koje ste postavili na Wikipediju na hrvatskom jeziku možete pogledati ovdje

Galeriju istih slika možete pogledati ovdje

Napomene:

• Navedite sve podatke za slike koji se traže od vas
• Ne stavljajte pogrešne oznake na slike, naročito nemojte stavljati „pravedna uporaba“ ili „javno dobro“ bez obrazloženja!
• Krajnji rok za ispravak podataka o slikama je 23. ožujka 2008.

Slike koje nakon isteka roka ne budu imale sve potrebne podatke i jasno nedvosmisleno označen pravni status bit će obrisane!

Ova je poruka automatski poslana svim suradnicima koji su postavljali slike na Wikipediju na hrvatskom jeziku.
Ovu poruku je poslao administrator Andrej Šalov pomoću bota CrniBot 28. veljače 2008.

Nepristojnost

Kako možete vrijeđati papu i koristite takve ružne, seljačke, bezvrijedne riječi? Crkva nije u svemu u pravu, ne prizna da je Isus bio oženjen, ali ta nećemo ju sada vrijeđati.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Lord Valensus (razgovor • doprinosi) 20:59, 26. srpanj 2008.

? Mir Harven (razgovor) 22:48, 12. rujan 2008. (CEST)

Ladan

Rođen je u Ivanjici u Srbiji, tako barem piše u novoj Hrv. Enc. --Zeljko (razgovor) 11:22, 13. rujan 2008. (CEST)

Onda to jest. Jer, postoji općinsko mjesto Ivanjica u Srbiji, no i niz sela u BH. Budući da je Ladan odrastao u području Travnika, Banja Luke i Jajca, pretpostavka je bila da je rođen u blizini tih mjesta. Ionako mi je uvijek bilo neobično što je u njegovim biografijama navedena ta Ivanjica bez daljnjih razjašnjenja. Inače- ja sam osobno na en wiki napisao tekst o njemu i da je to u Srbiji, no kasnije sam posumnjao jer oko BL ima selo Ivanska, a i neka slična. No, ako je iz enc., onda nema razloga sumnjati. Mir Harven (razgovor) 15:39, 13. rujan 2008. (CEST)

Budi miran. To je iz naše nove enc. što još izlazi. --Zeljko (razgovor) 15:51, 13. rujan 2008. (CEST)

1. na stranici Glasa Slavonije -- http://www.glas-slavonije.hr/kolumne.asp?rid=1939&page=1&id=13 našla sam da je protestantski teolog Peter Kuzmič rekao: "Sarajevski Jukić je davno izdao njegov prijevod Evanđelja po Ivanu, pa sam ga uspio nagovoriti da za zainteresiranog izdavača prevede cijeli Novi zavjet. Do danas nije tiskan, kao što je Ladan znao reći, "iz nekih tamo enigmatskih komercijalno-konkurentskih razloga" Mnogo sam naučio dok sam, kao urednik uglavnom neuspješno, osporavao neka njegova prevodilačka rješenja. Tisak tog biblijskog prijevoda sada dugujemo - uz mnoge druge razloge - uspomeni na legendarnog prevoditelja."

 čini se prema tome da je od Novoga zavjeta Ladan preveo ne samo evanđelja i
Apokalipsu koje su franjevci izdali kao posebne knjige nego cijeli Novi zavjet

koji "do danas nije tiskan". bi li se to moglo napomenuti na http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_biblijski_prijevodi?

Ja prvi put čujem da je Ladan preveo cijeli NZ (dakle i poslanice itd.). To bi trebalo biti jače podkrijepljeno, a ako jest, onda da se pojavi u tisku. Ovako je rekla-kazala. Mir Harven (razgovor) 12:14, 17. listopad 2008. (CEST)

2. hoće li TL dobiti sliku na wikipediji?

Te slike su jedna velika #@+& Mir Harven (razgovor) 12:14, 17. listopad 2008. (CEST)

fala na odgovorima, ak sto saznam javim

Ladan je bio i jedan od sedmorice sastavljača Deklaracije o jeziku iz 1967. godine (prošle godine je obilježena njena 40. obljetnica), njen najmlađi sudionik i autor prve verzije. Na stranici o jezikoslovcu Daliboru Brozoviću (http://hr.wikipedia.org/wiki/Dalibor_Brozovi%C4%87) stoji: "Brozović je jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, koja je označila početak kraj jugoslavenskoga jezičnoga unitarizma i nametanja hibridnoga srpsko-hrvatskoga jezika." Mislim da to nedostaje u Ladanovu životopisu. http://www.net.hr/kultura/page/2007/03/20/0071006.html http://www.ihjj.hr/oHrJeziku-jeziku-pov-deklaracija.html http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac341.nsf/AllWebDocs/Deklaracija_o_nazivu_i_polozaju_hrvatskog_knjizevnog_jezika http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac359.nsf/AllWebDocs/Od_samostalnosti_jezika_do_jezika_samostalnosti

Pa:

1. to je točno. Deklaraciju su napravili sedmorica: Ladan, Brozović, Katičić, Brandt, Slavko Pavešić, Vlatko Pavletić, Slavko Mihalić. To treba biti u njihovim respektivnim biografijama. Nek ose vrijeme nije znalo tko je "7. čovjek", a to bijaše Pavletić koji je otišao-možda na zahod- dok su to oni pisali.

2. registriraj se i učini to. Na mladima svijet ostaje. Mir Harven (razgovor) 17:14, 24. listopad 2008. (CEST)

čini se da ću morati..

slike

Vaša/e slika/e krši/e opća pravila označavanja novih slika.
	Slika:Kasich.jpg Slika:Stulli.jpg Slika:Vrancic-rj.jpg Slika/e će biti obrisana/e ako se do 29. listopada 2008. ne označi/e u skladu s gore navedenim pravilima. Molimo pročitajte ove članke ako imate nedoumica. Smatrajte se obaviještenim. Hvala! --Dalibor Bosits © 16:11, 15. listopad 2008. (CEST)

Kako je ono Zmaj znao reći o slikama i autorskim pravima ? To je tolika nebuloza da treba otići i fotografirati izravno Cezara ili Ehnatona, to je jedini način da ova nebulozna birokratska pravila budu zadovoljena. Što nije Schroedinger patentirao jednadžbu, sad bi mu potomci mogli kupiti SAD za sitniš. Briši, briši,..Mir Harven (razgovor) 20:17, 15. listopad 2008. (CEST)

Sorry Mir Harvene, ali ima ih još: Humac.jpg, Viganj.jpg, Mihanovic3.jpg, Velika srbija.gif, PILAR-SVJ-RAT.jpg, Raka.jpg, Stozer.jpg, Maretich.gif. Pa ako možeš što učinit. Pozdrav ;o) --Dalibor Bosits ^© 00:08, 8. studeni 2008. (CET)

Nadam se da sam većinu sredila, osim one karte "Velika srbija.gif", karta nije javno dobro, a ne znam izvor. --Roberta F. 01:05, 11. studeni 2008. (CET)

Pozdrav

Bog, Mire. Uvik te je lipo vidit ovdi meju nami. Kubura (razgovor) 00:09, 24. veljača 2009. (CET)

Thnx.Mir Harven (razgovor) 00:12, 24. veljača 2009. (CET)

Zahvala

Zahvaljujem na povjerenju i glasu za administratora Wikipedije na hrvatskom jeziku :-)-- Braco (razgovor)

Molim komentar

Glede boja koje se nalaze u Datoteka:Flag of Russian Federation.svg. Komentar bi mogao napisati, ako želiš, na Razgovor:Zastava Rusije#Komentari. Sada je u članku Datoteka:Flag of Russia.svg. Ime datoteke nije presudno, niti se u članku vidi. Unaprijed zahvaljujem na komentaru. Lijep pozdrav. -- Bugoslav (razgovor) 17:02, 12. lipnja 2010. (CEST)

Zahvala

Zahvaljujem se na glasu za vraćanje statusa administratorice i birokratkinje. --Roberta F. 15:02, 14. lipnja 2010. (CEST)

Dva mišljenja

Ti si stavio ovo [1], a jedan drugi suradnik misli suprotno [2]. Ako hoćeš, slobodno napiši zašto jest ili zašto nije onako. Kubura (razgovor) 06:04, 11. kolovoza 2012. (CEST) i če sem te kojim slučajem uvriedil. Moja namjera ni bila širenje nikakšnih veliko srbšćina, već razpraviti o jeziku i njegovi poviesti. Predpostavljam kaj si ti materini štokavec (zato nisi nić menje Hrvat, naj krivo shvatiti), no poviest jezika malo drugačeše zbori.

Miroslavovo evanđelje

Kako ti stojiš sa člancima i vremenom? Je li dovršen odličan članak Korijenski pravopis? Ako jeste, zamolio bih te da se pozabaviš Miroslavovim evanđeljem. Ubrzo ću početi raditi na članku Hrvatska ćirilica. --Mostarac (razgovor) 20:50, 16. veljače 2013. (CET)

Slažeš li se da one poveznice, koje si zalijepio u moj razgovor o DAI i LJPD postavimo u vanjske poveznice? --Mostarac (razgovor) 13:53, 17. veljače 2013. (CET)

Zahvala.

Hvala lepa na pohvali Balada. Tovaruš (razgovor) 18:34, 19. veljače 2013. (CET)

OK Mir Harven (razgovor) 20:04, 19. veljače 2013. (CET)

Novopostavljene slike

Dobrodošli na wikipediju! Molimo vas da prilikom postavljanja slika slijedite upute koje možete pročitati pri samom postavljanju. Neke vaše slike nisu propisno označene, što znači da predložak {{Infoslika}} nije ispunjen u potpunosti, pravilno ili nikako, i/ili slika nije pravilno licencirana. Sve slike koje su nepropisno postavljene se brišu. Hvala na razumijevanju. --MaGa 15:47, 20. veljače 2013. (CET)

Koje slike ? Sve su označene i sve su legitimne. Mir Harven (razgovor) 00:02, 24. veljače 2013. (CET)

Zorja

Ave.

Kad jur tebe smatram jednim od rietkih pametnih suradnika na ovoj "hrvatskoj" Wikipædii, htjel bih te upitati: - Pa kaj nevalja s mojim člankom Zorja? ar je trikratno brisan pod opaskom Jezik na Wikipediji je hrvatski..., pa takoj neznam u čemu je problem gda je članak izgledal ovak':

Zorja u tijenju neba

Zorja (starosl. Zorja ali Zora) je u slavenskoj pričoslovnoj književnosti boginja praskozorja i jutarnjeg ter večernjeg tijenja neba.

Ona je hći Dažboga ter njegova vjerna pokornica. Ona svako jutro u praskozorje kot Zorja Utrennjaja otvara dveri neba za izlazak Sunca, a svaku večer u suton kot Zorja Večernjaja ih zatvara. Nakon polnoći ona kot Zorja Polunoťnaja umire s Suncem samo da se bi se s jutra ponovo rodila.

Zorja predstavlja božicu trojedinosti; Jutro, Večer i Noć. Ona je u isto vrijeme djevica, majka i starica. Ona se može prikazati kot jutarnja i večernja Aurora.

A čistije odnostno već hrvatskije nemože biti. Molim te da mi odgovoriš. 46.229.249.77 06:03, 18. svibnja 2013. (CEST)

Šiško Menčetić Vlahović

Lijepo molim dodatno pojašnjenje u vezi s mojim prezimenjakom i sugrađaninom. Ivica Vlahović (razgovor) 23:05, 27. kolovoza 2013. (CEST)

Ova je wikipedija u nekim iskazima glumila tobožnju nepristranost i nije bila dosta jasna. Da se ne lažemo: tu i tamo, pokušavalo se, što inercijom, a što prepisivanjem iz zastarjelih vrjela, minimizirati hrvatstvo Dubrovnika, pa makar djelomice. Regionalna hrvatska književnost, dubrovačka, u osnovnim opisima nerijetko je bila upisana kao "dubrovačka", kao posljedak jugopolitike nezamjeranja i raznih drugih strujanja (ne wikipedistima nego prepisivačima). Ustanovio je to i filolog Mateo Žagar, s nelagodom konstatiravši da na hrvatskoj wikipediji piše za Zlatarića, pa i njeke druge, da su "dubrovački" pjesnici (interview uoči održavanja skupa o hrvatskoj ćirilici). E pa- dosta je tog. Dosta je kilave politike koja je dovela do toga da moramo objašnjavati nevježama što je sve hrvatsko, ili kako je to Marin Držić u "Deset vekova srpske književnosti" postao ovejani Srbin: http://www.matica.hr/vijenac/478/Na%20Istoku%20ni%C5%A1ta%20novo!/ , http://www.matica.hr/vijenac/448/Starijoj%20hrvatskoj%20knji%C5%BEevnosti%20nije%20mjesto%20u%20srpskom%20knji%C5%BEevnom%20kanonu/ , http://www.icms.rs/icms2aalat.html Dosta je tog hrvatskog uvlačenja u mišju rupu pred serbokroatizmom i vampirima jugounitarizma. Menčetić je hrvatski koliko je i Montaigne francuski, a ne samo gaskonjski. Hrvatski i samo hrvatski, i to je bitna osnovna opisna natuknica. Mir Harven (razgovor) 01:34, 29. kolovoza 2013. (CEST)

Izgleda da krivo postavih pitanje. Dokazivati Šiškovu pripadnost hrvatskom jezičnom i narodnom krugu zbilja nije potrebno nikomu tko ima imalo razuma. Htjedoh pitati zašto nije književnik nego pjesnik, zar i pjesnici nisu književnici, ili? Ivica Vlahović (razgovor) 01:52, 29. kolovoza 2013. (CEST)

Tekstovi s wikipedije trebaju biti informativni. No, u svijetu je nemali broj ne baš naklonjenih ljudi koji i dalje guraju preživjele koncepte "dubrovačke književnosti" i slično. U Italiji, Francuskoj, Rusiji itd. Nema nikakvog razloga da ih podupiremo u tom ludilu. Glede oprjeke pjesnik-književnik, potpuno je beznačajno hoće li pisati književnik ili pjesnik. Menčetić je bio, koliko znam, isključivo pjesnik. Nije pisao drame, romane, čak ni epove, a nije bio ni prevoditelj. On je bio samo lirski pjesnik. Iako, može se napisati i književnik, no to je daleko šira kategorija od pojma "pjesnik". Ključan je pridjev hrvatski, a književnik ili pjesnik, od manje je važnosti. Mir Harven (razgovor) 08:20, 29. kolovoza 2013. (CEST)

Korijenski pravopis

Tvoj članak je ruku na srce, iznimno loše napisan ter su značajne ispravke od prieko veće potrjebe. Svoje razloge sam malo bolje objesnio na stranici za razgovor. Molim te da ne shvatiš ovo kao osobni napad, već kao besjedu za toliko potrjebnu unaprjedbu, jer ovako ovaj članak stvarno ne služi ničemu, prlja oči i daleko je od bilo kakve istinbe o hrvatskome pravopisu. Vukopisac (razgovor) 17:11, 6. rujna 2013. (CEST)

Ne kanim uopće o tom raspravljati. Koga zanima pitanje fonemskoga i morfonemskoga pravopisa u Hrvata, njeka pročita tekstove Stjepana Ivšića (u "Jeziku", br. 3, veljače 1991), Blaža Jurišića (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=116497 ), te ranije i kasnije radove Jagića (nav. djelo), Maretića (navedeno djelo), Brozovića, Katičića i dr. (u pojedinim djelima). Ivšićev je tekst djelomice citiran ovdje: https://groups.google.com/forum/#!msg/hr.sci.jezik/1ERJgbh4lcA/ngQW-yQI5w4J Mir Harven (razgovor) 19:28, 6. rujna 2013. (CEST)

Što ne kaniš uopće raspravljati? Ove primjere koje si naveo svi do jednoga padaju u vodu pred učenimi glavami. Cielo tvoje orječje je krivo. Jesi uopće bacio oko na moju primjetbu? Mislim, ne želim ni raspravljati! pa čemu dobromu to uopće može voditi? Što je istina o hrvatskome pravopisu, a Boga mi i jeziku, prjeliepo stoji u Tuđ'inštini u jeziku hrvātskōme, bez obzira na Lászlóove fix-ideae. Nu ti ne kaniš raspravljati mislim stavrno, čemu to vodi?! Članku trjebaju značajne promjene! Vukopisac (razgovor) 20:31, 6. rujna 2013. (CEST)

1. wikipedija nije raspravište, nego enciklopedija. 2. Enciklopedija samo prenosi informacije o temama, a informacije su općeprihvaćene (ili prevladavajuće) u stručnoj zajednici bavećoj se temom. Glede pravopisa hrvatska stručna zajednica dala je svoje mišljenje u nizu tekstova, a relevantni su oni iz 20. i 21. stoljeća. Opsesija "korienskim" pravopisom, po daleko većinskom mišljenju, privatna je stvar nekoliko pojedinaca. Razglabanje o tom je li morfemski ili fonemski, i u kojoj mjeri, "pravi" hrvatski pravopis- uopće nije posao wikipedije niti tekstopisaca. Ako većina suradnika wikipedije drži d aje tekst o korijenskom pravopisu podkrijepljen i nepristran- to je jedini kriterij. Mir Harven (razgovor) 22:35, 6. rujna 2013. (CEST)

Pa čovječe božji! članak sudrži teške neistine, to što većina suradnikah to ne misli je iz razloga što niesu za to nadležni ni vjerodostojni. Ja ovdje niesam pokušao voditi raspravu o tome koji je pravopis bolji, lošiji... nego natuknuti da se isprave ove "laži" (neistine).

Pišeš : O profilu pravopisa u tim trima stoljećima postoji bjelodan pokazatelj u izdanjima edicije HAZU “Stari pisci hrvatski” (v. poveznicu), te ključnim djelima hrvatske filologije Faust Vrančić, Bartol Kašić, Jakov Mikalja). Stjepan Ivšić je godine 1941. pokazao, na primjeru djela Dominka Zlatarića tiskanoga 1597., da u njem dominira fonološki (“fonetski”) princip (muški, teško, himben, raspa, optekal, oci, usne, rasjekoše, istok, srdžba, slatka, rijetke,..), pa i u oblicima koji nisu ušli u hrvatsku normu (platićeš, hrvacki,..). Iako to nije izrijekom napomenuo u analizi, Ivšić je uvidio da naši stari pisci uglavnom nisu pisali jednačenja u predmetcima završavajućima grafemom “d” : pod-, nad-, od-,..te u sklonidbi (odkud, nadhodi, odtle, podkova, predka, ..), te je predložio doradu hrvatskoga pravopisa uvedbom tih i još nekih morfonoloških propisa.

- Što je to Ivišić dokazao? da je Zlatarić tu pisao glasovno? a što je s ostatkom Zlatarićevoga corpusa? gdje on piše obtječeš, obtukoh, obhodi, obhitiv, srbskomu, obsjekla, obsluživ, plakatću, činitće, bitće... tako da ova rečenica gdje ti pišeš da u njem dominira fonološki gdje to pobogu dominira fonološki? Ivšić je uvidio da naši stari pisci uglavnom nisu pisali jednačenja u predmetcima završavajućima grafemom “d” : pod-, nad-, od-,..te u sklonidbi (odkud, nadhodi, odtle, podkova, predka, ..) to je istina ali se ne spominje da se predmetci završavajući grafemom “b” isto tako nikada ne jednače (obstajati, obtok, obsjati, obhod...) kao ni u sklonidbi (vrabca, hrbta, rubca...) kao ni “g” (bogca, bogček...)... ter tisuće drugieh primjerah. A u Vrančića i Kašića tvorbeno načelo je prevladavajući zakon. Isto tako Ivišić je podpuno nepouzdano vrelo upravo jer prešućuje kajkavske pisce koji uvelike pišu tvorbeno.

Pišeš : nesporno je da je Maretić ipak uspio pokazati da je u predilirskoj hrvatskoj pismenosti i književnosti ne samo postojao, nego i dominirao fonološki tip pisanja nad korijenskim, a iz većine se primjera dao iščitati...

- Jedino što je Maretić uspio dokazati je to da uvelike u cieloj našoj književnosti prevladava tvorbeni način pisanja, a o njekome glasovnome ne ima ni govora. Jednino gdje je Maretić uspio dokazati glasovni način pisanja je jednačenje na “s” (zbrojiti, zgoda, zbiti...) a o ostalome ne ima ni govora.

Zato je točnost datakah danih u članku je itekako osporena, ter je članak kano takav nepovjerljiv. Vukopisac (razgovor) 00:02, 7. rujna 2013. (CEST)

Ivšić je pokazao da Zlatarićev pravopis nije bio sustavan, no bijaše više fonološki nego morfonološki, a u njekim rješenjima i previše "fonetski" (platićeš, hrvacki,..). Njegov posao i nije bio takav da pokaže-i dokaže- da je pravopis nekog pisca posve u skladu s Brozovim, nego da pokaže, a što je i uspio, da je fonemsko načelo bilo prevladavajuće u glavnim prijepornim točkama (muški, rasjeći, isjeći, ispustiti, teško,..). Tu je i Ivšićev primjer iz glagoljaške književnosti hrbat/hrpta, koji odgovara latinskom scribere/scripsi. Zato je i predložio promjene u prefiksima pred-, nad-, od-, pod-, te još neke (redak/redka). Maretić je itekako pokazao da je fonemsko načelo prevladavajuće, napose u dopreporodnih pisaca, što se lahko da vidjeti iz njegova popisa, a napose kod nauglednijih autora kao što je Mikalja (Gundulića i Držića je izostavio). Povijesno, hrvatski je pravopis fonemsko-morfonemski, s dominantnim fonemskim udjelom; također, golema većina hrvatske javnosti ne želi da se bitnije mijenja ovaj pravopis, osim u detaljima. Bizarno je reći da su "korijenaši" zapravo karadžićevci, jer je on prvi u polemičkim spisima iz 1815., možda pod Kačićevim utjecajem, upotrijebio pisanje jata (na ćirilci) kao cielo djelo (za j je koristio grčko i s dvotočjem). I tako veliki šulekovsko-panslavensko korijenski Hrvati ispadoše- vukovci. Da bi riječ rek'o. Kraj priče. Niste uspjeli dokazati utemeljenost vaših tvrdnji Mir Harven (razgovor) 00:42, 7. rujna 2013. (CEST)

Što je to Ivišić dokazao? još jedanput?! Pa kakove veze Latinski jezik ima s Hrvatskim? (u cieloj hrvatskoj književnosti ne postoji ni jedan primjer hrpta ima samo hrbta od Marulića od Zrinskoga, a ako ćemo glagoljaše pitati oni su za čto i gdo) Kakovo glasovno pisanje? Jedino što se da dokučiti iz Zlatarića a i iz ciele hrvatske književnosti je to da je hrvatski pravopis bio (u biti jest) tvorbeno-glasovan nu uz veći udio tvorbenoga nego glasovnoga. Što je Maretić dokazao? - e pa upravo ono što je pogubno za bilo kakov glasovni pravopis. Kako László reče : (da ne prepisujem tu pogledaj Uzrokoslovje po Maratićevsku u Tuđ'inštini. Niesi upravu i tu je točka. Što to ja uopće imam za dokazivati niti sam povoditelj "korjenopisa" jer za mene nije hrvatski, nu niesam ni sliepi pratitelj Vuka (kano što je Ivišić), daj si to utubi u glavu, jednostavno tvoj članak je netočan, daleko od istine, naj običnija laž. Da bih rieč rekao. Kraj priče. Nieste uspjeli dokazati osnovicu vašieh tvrdnjah! Vukopisac (razgovor) 02:22, 7. rujna 2013. (CEST)

Enciklopedije

Ne znam kako to fukcionira, ali kada skeniraš pojedinu stranicu neke knjige je li novi pdf programi odmah prepoznaju slova? Ako je tako, te enciklopedije uopće ne bi bilo teško postaviti na internet. Skenirati one Ujevićevu enciklopediju, enciklopediju Jugoslavenskog LZ i Hrvatsku enciklopediju (LZMK) i postaviti na stranicu. --Mostarac (razgovor) 02:37, 15. rujna 2013. (CEST)

Sve to radi, samo je stvar u autorskim pravima. Mir Harven (razgovor) 02:51, 15. rujna 2013. (CEST)

dolazi ti mail --Zeljko (razgovor) 23:18, 16. rujna 2013. (CEST) Ne radi mi mail, evo [3]

pomoću

 tekt tektst tekte 

[4]

a isto se tako uokviri, ako se ostavi jedno mjesto ispred prazno

[5] --Zeljko (razgovor) 23:26, 16. rujna 2013. (CEST)

E, hvala Mir Harven (razgovor) 23:30, 16. rujna 2013. (CEST)

evo ti roberte sad će doć --Zeljko (razgovor) 23:32, 16. rujna 2013. (CEST)

Mire, pretpostavljam da si skužio? Pomoću <pre></pre> je najjednostavnije, ako na to misliš.

Tekst koji se želi uokviriti 

Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 23:38, 16. rujna 2013. (CEST)

Selam ;^). No- ja ovo ne kužim. Daj, molim te, uokviri mi na stranici Hrvatski jezični unitarizam odgovor Brpza Maretiću. To je dulji tekst, dobra ilustracija, no nije dosta za zaseban članak. Htio bih ga stavito da izgleda kao ovaj primjer tekst tekst tekst. Probat ću s s pre, ali isto, u poveznicama, javio mi se Krtalić 2 puta za redom, kao 4. i 5. Kako da to izbjegnem. Mir Harven (razgovor) 23:42, 16. rujna 2013. (CEST)

Probao sam s

, no razvukao se preko svake mjere, ne može se čitati. To je dio koji počinje s "G. recensent prekorava me....a završava s ..jer mi je istina mila mimo sve. Mir Harven (razgovor) 23:48, 16. rujna 2013. (CEST)

jel ti se sviđa ovo

--Zeljko (razgovor) 23:54, 16. rujna 2013. (CEST)

Da. Mir Harven (razgovor) 23:56, 16. rujna 2013. (CEST)

Spremi si negdje --Zeljko (razgovor) 23:58, 16. rujna 2013. (CEST)

Tehničko pitanje

Primijetio sam tvoje pitanje u kafiću. Postoji više mogućih načina kako uokviriti tekst. Jedan od njih je sljedeći:

{| align=center cellspacing=4 cellpadding=4 style="border: 1px solid blue; background-color: #ffffee;" |Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipisicing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum. |}

što daje ovo:

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipisicing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum.

Možeš mijenjati parametre iz prvog reda, a to su: položaj (lijevo, desno, centar); odmak među ćelijama tablice tj. slova od obruba po vertikali i horizontali; debljina i boja obruba; boja pozadine. Ili čak izbaciti sve parametre osim style="border: 1px solid blue";, ako ti je bitan isključivo okvir.

Pozdrav, Chvrka (razgovor) 14:37, 17. rujna 2013. (CEST)

OK, hvala na savjetu. Mir Harven (razgovor) 14:39, 17. rujna 2013. (CEST)

Na tvoje pitanje je odgovorio i Mostarac, a to ćeš naći u tehničkim pitanjima.--MaGa 19:37, 17. rujna 2013. (CEST)

Je li ustaški pokret bio rasistički?

Mir Harven, ponavljam i ovdje što sam Vam otpisao u Kafiću:

Ne možete dokazivati odsustvo rasizma u ustaškom pokretu pokušajem asimiliranja pravoslavnih, sve kad biste i tvrdili da je pravoslavlje rasa različita od katolištva. A sada ozbiljno: Istrebljivanje Židova i istrebljivanje Roma jesu rasizam, barem po mom poimanju značenja i opsega tog pojma. Demografski manjak Židova između popisa stanovništva 1931 i popisa 1953 na teritoriji sadašnje Hrvatske (bez teritorija pripojenih 1947 odnosno 1954) iznosi 98 posto. To nije etničko "čišćenje", to je genocid. Demografski manjak Roma u istom razdoblju na istom ozemlju iznosi 97 posto. I to je genocid. Shodno tome, pokret čiji su pripadnici, kroz institucije države koju su vodili, sustavno istrebljivali Židove i Rome, jest rasistički. Pokret je i fašistički, jer udovoljava trima odrednicama fašizma: jednonacionalnost, jednopartijnost, kult vođe. Samim time je i totalitaran, jer udovoljava obim odrednicama totalitarizma: jednopartijnost, kult vođe. Vaša teza da ustaše nisu imali kontrolu ne dokida totalitarnost pokreta, nego pokazuje šlamperaj koji spominjete. Ali, kao što statistika pokazuje, u rasističkom istrebljivanu Židova i Roma bili su sve samo ne šlampavi. Dopustite, definicije rasizma, fašizma i totalitarizma pripadaju u poklad znanja za maturu. Svatko od nas može imati svoje simpatije, ali činjenice bi nam morale biti svete, poglavito u enciklopedijskom projektu.

S poštovanjem, --Inoslav (razgovor) 12:01, 22. rujna 2013. (CEST)

Vaši argumenti nisu bez temelja, pa je red da njih odgovorim i ispravim moguće nejasnoće. Da vidimo, dio po dio. 1) po meni, ustaški pokret je problematičan nazivak. Toga “pokreta” teško da je ikad bilo u nekom suvislom značenju. Postojala je prvo radikalna nacionalistička organizacija koja se služila terorom za oslobođenje zemlje, nešto kao Sinn Fein u 19. i 20. st., pod patronatom Italije i Madžarske. Ta je ekipa brojala max 200-500 ljudi, pa se teško može, govoriti o “pokretu”- za razliku od talijanskoga fašizma ili njemačkoga nacionalsocijalizma, koji uistinu bijahu “pokreti”, t.j. imahu širu narodnu potporu. Nakon propasti stare Yu i uspostave NDH, znamo što je bilo. Nastao je režim koji je bio izrazito kvislinški, a klatio se između Hitlera i Mussolinija. To je, možemo reći, režim- opet od pokreta ništa. Taj je režim kako-tako ustrojio državu i vojsku. Ljudi koji su sudjelovali u tom režimu bilu su svakakvi, no stavimo ih u kategorije: ustaške oružane sile- dakle, ne domobrani-brojale su od 40.000 do 60.000 ljudi (ovisno o trenutku), a činovnici na svim poljima države bili su isto dio državnoga aparata. Sugerirate li da su ustaški vojnici bili pristaše ustaškog pokreta, u smislu ideološke “pošlihtanosti” ? Ili aparatčiki NDH ? Po meni, neki jesu, veći dio nije-radilo se jednostavno o funkcioniranju, nekakvom, države koju većina nije htjela u tom obliku, no željela ju je sačuvati za neki bolji oblik i vremena. Za razliku od karizmata tipa Hitlera, Lenjina, Mussolinija, Staljina.. pa i Tita- Pavelić je bio posve bez karizme i šire potpore u narodu. Možemo li govoriti o “boljševičkom pokretu” ? Mislim da ne. Prvo je bila stranka, pa onda je stranka prigrabila vlast (govorim o Rusiji, te SSSR-u) i uspostavila kvaziteokratsku diktaturu. 2) glede rasizma. Točno je da je rasizam postojao u NDH- no opet kao posljedica kvislinške naravi režima. Za razliku od samorodnih vidova institucionaliziranoga rasizma -n.pr. u SAD je u oko 70-80% saveznih država bio zabranjen fizički kontakt između bijelaca i crnaca, radili su se eugenički pokusi nad “obojenima” itd., pa je tamo rasizam bio uistinu nešto “demokratski”-izraz volje većine naroda, a ne nametnut, kao u NDH. Vaš tekst sugerira da je NDH bila rasistički “nabrijana” po habitusu, dok svatko s imalo povijesnoga znanja zna da je to posljedak ljigavosti njezina vodstva i slugančenja Hitleru, kao što je bilo sa Slovačkom ili nekim drugim osovinašima (iako je Bugarska bila iznimka, koliko znam, bar što se tiče Židova). Uzme li se udio Židova (ili ljudi židovskoga podrijetla) u ustaškom vodstvu, očito je da ta ekipa nije gojila rasističke ideje o Židovima (ni Srbima)- no vjerojatno jest prama Romima/Ciganima. Da nije bilo njemačkog pritiska, oni bi Židove pustili na miru ili ih mlitavo ganjali, nešto kao Talijani u doba Mussolinija. No, budući da su bili marionete- bez praktički ikakvoga odpora proveli su genocid nad domaćim Židovima (za Rome baš i nisam siguran- kod nas Roma sad ima više nego ikad; tu se radilo vjerojatnije o pokušaju genocida). Dakle- je li bila rasistička država ? Jest, radikalnije nego SAD, ali opet, kao posljedak položaja marionetske zemlje, a ne kao izraz stava pripadnika većine službenika režima: opet, za razliku od “narodnoga rasizma” SAD, Južne Afrike, te totalitarnoga u Njemačkoj ili Japanu. Da li je SAD 1940-ih bila rasistička država ? 3) razlikovanje “etničkoga čišćenja” i “genocida” je samo izum nedavnih podupiratelja Slobodana Miloševića, koji bježali od vojne intervencije kao vrag od tamjana. I NDH, i Republika Srpska su željele isto: dio “nepoželjnika” pobiti i time zastrašiti i protjerati, te stvoriti etnički čistu državu. U pogledu Židova, situacija se razlikovala i zbog povijesnoga trenutka, i zbog drugačijih okolnosti- RS je bila izraz “volje naroda”, nešto kao Hitlerove i Mussolinijeve države, dok je NDH bila nametnuta; Židovi ni u jednoj, ni u drugoj nisu bili “pravo pitanje”. Pravi “problem” su bili, znamo koji narodi. A taj se narod/narode htjelo očistiti mješavinom terora, asimilacije i prisilnoga iseljavanja- što u NDH nije uspjelo, a u RS- jest. O tom se radi. Nije cilj NDH bio pobiti sve ili većinu Srba-pravoslavaca, nego ih uništiti kao nacionalnu skupinu, kombinacijom raznih postupaka. Da im to nije pošlo za rukom, vidi se iz popisa stanovništva Jugoslavije 1931. i 1948.- Srbi su, službeno, pretrpjeli genocid, a Hrvati su se, eto, čak i povećali zbog vraćanja Istre, dijela otoka i Zadra. Brojke pak govore suprotno: Srbi-popis 1931. - 5.848.000, 1948. - 6.547.117; Hrvati: popis 1931. - 3.788.000, 1948. - 3.784.353. Narod nad kojim je izvršen genocid-porastao je. Onaj pak koji nije prošao genocid, a pripojio je sunarodnjake iz drugih zemalja- smanjio se. Hmmm...nešto tu ne štima. 4) da sumiram: komunistička, a potom lijeno-prepisivačka historiografija jednostavno nisu racionalno istražile našu povijest od 1920-ih do 1950-ih. Lijepljenje etiketa tipa fašizam, genocid, rasizam itd. ne pomaže tu puno. Ustaška ideologija, ako pojam ideologije uzmemo ozbiljno- nikad i nije postojala. To je bila samo radikalna nacionalistička organizacija šake urotnika koji su htjeli hrvatsku državu, a koji su stjecajem okolnosti nastali pod okriljem talijanskog i madžarskoga režima. Kasnije je Hitler preuzeo kontrolu, no srž je da je želja za svojom državom bila ključna- da je ustašama Staljin ozbiljno ponudio hrvatsku državu, bili bi oduševljeni staljinisti i slijedili bi načela njega, a ne Hitlera. Stoga doista držim da se treba cijeli taj fenomen ustaša, NDH itd. povijesno preispitati i osloboditi naplavina loše povjesnice pod kojom je i dandanas. Glede pak “rehabilitacije”, ta je ideja smiješna, i kukavičje je jaje koje se nameće Hrvatima- mi se uopće ne trebamo “distancirati” od toga- kao što se , konačno, ni Rusi ni Kinezi ne distanciraju od višestruko gorih režima u usporedbi s kojima je NDH bila kamilica- pogotovo jer taj junkie-režim nije bio ni ukorijenjen, ni oblikovan, a ni prihvaćen od većine Hrvata. Zbog tog držim da su sve zabrane ikonografije NDH posve promašene i znak nametanja Hrvatima stigme (fašisti, nacisti, svejedno,..)- a na što ljudi reagiraju često inatom, jer svaka zabrana tog tipa iritira. Što se tiče neke NDH-nostalgije, to je bizarno: ovo su druga vremena, i tko bi normalan poželio zamijeniti novi Porsche s modelom Ford-T ? Pozdrav Mir Harven (razgovor) 19:57, 22. rujna 2013. (CEST)

Prijenos komentara s naslovom odlomka Dopuna

Bok Mire Harvene,

Načinio sam prijenos tvoga komentara sa stranice Wikipedija: Pravopis na stranicu za razgovor Razgovor Wikipedija:Pravopis#Dopuna jer je kao takav (kao komentar) pripadao stranici za razgovor u imenskome prostoru Wikipedija. Nadam se kako je to u redu. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 23:34, 15. listopada 2013. (CEST)

OK, hvala, bio zauzet drugim stvarima, pa sam slabije nazočio....Mir Harven (razgovor) 18:55, 22. listopada 2013. (CEST)

Je li ustaški režim bio rasistički?

Oprostite, tek sada sam primijetio Vaš odgovor.

Vrlo kratko: Mogu prihvatiti Vaš argument da ustaše nisu bili pokret, nego organizacija, a od travnja 1945 do svibnja 1945 režim. I organizacija i režim - u to ne dvojim - jesu bili rasistički (u pogledu Židova i Roma - Srbi nisu različita "rasa" ni najzagriženijima, koji ih u tu svrhu zvo "Ciganima", baš kao i neki Slovenci Hrvate, osobno sam tako bio etiketiran). U tom smislu su i organizacija i režim bili fašistički i totalitarni (da ne opetujem argumente).

Ne vjerujem da se ustaška ikonografija sada javlja samo ni pretežno zbog "inata", ali ne mogu svoje uvjerenje potkrijepiti argumentima. Dobro bi došlo neko sociometrijsko ispitivanje stavova. Naravno, ako je to bitno.

Nisam ni pisao ni govorio o genocidu nad Srbima u "NDH". To pripada u kategoriju etničkog "čišćenja", iako je bilo elemenata genocida. Međutim, oko demokrafskog manjka ili viška Srba na teritoriju Hrvatske (današnje) zaista konsultirajte popise stanovnitva, od 1910 do 2011, jer je statistika aritmetika, statistika nije gledište.

U pogledu USA: da, smatram da su na državnoj razini bile djelomično rasističke sve do 1958, kada je Eisenhower poslao savezne maršale u Little Rock. Imao sam osam godina, pamtim. Tada je federalna država odlučila suzbijati rasizam, do tada ga je tolerirala. Na normativnoj razini rasizam je uspio izbaciti tek Johnson (Kennedy je pripovijedao, Eisenhower i Johnson su djelovali). Vi se ne morate suglasiti sa mnom, ali pitali ste me za mišljenje, pa ga i iznosim.

Čekam rezultate popisa u BiH, pa ću pisati o etničkom "čišćenju" Hrvata. Tada će to biti statistička činjenica.

S poštovanjem, --Inoslav (razgovor) 14:49, 6. studenog 2013. (CET)

Čestitka za desetljeće

E, lave, deset godina na hr.wiki! Bilo je pri skoro dva miseca, ali mi je promaklo. Čestitan ti! Kubura (razgovor) 05:40, 7. studenog 2013. (CET)

E pa, hvala. Mir Harven (razgovor) 12:05, 10. studenog 2013. (CET)

Glagol vjediti

Da li je dopušten glagol vjediti u suvremenom hrvatskom jeziku ? Volio bih znati, pošto je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika dopustilo porabu svih hrvatskih riječi, pa tako i "zastarjenice" (koliko god to njekomu bilo drago, ili ne). Isto tako, ako se glagol vjediti bi smio koristiti koji je onda oblik sadašnje radnje pravilniji vijem ili vim. Dali to recimo isti slučaj kao zreti gdje je podvojak zrim i zrijem jednake vrijednosti, ili bi to bio slučaj sličan onomu kao u glagola smjeti, razumjeti... pak imamo samo smijem, razumijem...

Još nješto, je li oblik nijesam isto tako dopušten kao i nisam samo se obliku nisam daje prednost ?

Hvala unaprijed ! 5.43.165.234 01:28, 15. prosinca 2013. (CET)

Zadržimo dostojanstvo

[6] Dokazani si suradnik, nisi ni vandal, ni trol ni vrijeđalo, pa ne moramo biti sumnjičavi prema tebi i tvojim namjerama. Ipak, pripazi na neke izraze. Ovako i na tvoju najgenijalniju poruku zlonamjernici se uhvate neke tvoje oštrije riječi i glume žrtvu. Pa su onda pojedini skloni ić dotle da tvoju jednu neprikladnu riječ u genijalnoj poruci izjednače sa svojom trolovskom porukom punom arsenala psovkâ. Kubura (razgovor) 04:26, 21. prosinca 2013. (CET)

MH, ovo je već drugi put da spominješ psihijatriju u kafiću. --Argo Navis (razgovor) 09:35, 21. siječnja 2014. (CET)

Treba ti ? Mir Harven (razgovor) 23:59, 24. siječnja 2014. (CET)

Žuti karton

Žuti karton

Zbog ovoga u sažetku i zbog tvog načina razgovora na stranici Razgovor:Korijenski pravopis. I nije to jedino, dovoljno je pročitati samo odlomak iznad ovoga što ti je Kubura napisao te što si odgovorio Argu. Nastaviš li, slijedi blokada tvog suradničkog računa. Ne uzdaj se u zaštitu Roberte ni ikoga drugoga. Hvala na razumijevanju! --Flopy ^razgovor 10:41, 26. siječnja 2014. (CET)

Ovo nije nikakav odgovor, nego treniranje mišića u nesposobnosti da se išta razumije i pokaže. Pokažite vaše argumente i diskusiji, inače će se besmisleno natezanje u vraćanju raznih tekstova nastaviti. Gdje su argumenti, znanje ili poveznice, te ukazi na stručnu literaturu ? Čekam. Mir Harven (razgovor) 23:38, 26. siječnja 2014. (CET)

Nema argumenata u prilog korištenju arhaizama i pokušaju oživljavanja istih. Matica hrvatska nije argument u prilog tomu. To pojedini lingvisti (prema tvojim izvorima) koriste u svojim radovima i nitko drugi. Besmisleno natezanje u vraćanju raznih tekstova neće se nastaviti jer, ponavljam, slijedi blokada nastavi li se. --Flopy ^razgovor 15:00, 27. siječnja 2014. (CET)

Jezično nasilje

Evo jednoga primjera teškoga jezičnoga nasilja [7] gdje suradnik MaGa uporno mijenja drevesa u drveće - sve "da se razumije". 95.178.139.91 01:59, 27. siječnja 2014. (CET)

Blok

Crveni karton. Blokirani ste!

Blok od jednog dana, zbog neprimjerenog načina razgovora u kafiću. Slanja ljudi na psihijatriju naprimjer.--Dalibor Bosits ^© 15:37, 29. siječnja 2014. (CET)

Zamolba

Bis li pogleda ovo Razgovor:Usporedba_standardnog hrvatskog, bošnjačkog, crnogorskog i srpskog_jezika? Kubura (razgovor) 04:11, 10. veljače 2014. (CET)

Bosanski jezik

Pokrpaj malo izvorima! --Mostarac (razgovor) 00:07, 11. travnja 2014. (CEST)

sada je taj bosanski preusmjeren na Pitanje naziva bošnjačkog jezika. Srediti stil i ubaciti još vjerodostojnih izvora. Bošnjački jezik#Odlike bošnjačkoga standardnog jezika, tu bi također trebalo staviti izvore. --Mostarac (razgovor) 10:48, 15. travnja 2014. (CEST)

Serbokroatizam

Zdravo, Mir Harven!

Ugledao sam u nedavnim promjenama ovo što me navelo da škicnem na članak koji je izgledao ovako. Razmišljao sam da li da sve premjestim iz GIP-a u SIP (GIP, glavni imenski prostor i SIP, suradnički imenski prostor), ali onda sam ipak odlučio učiniti samo ovo. Članak je ubog kako god okreneš, ali s mojom izmjenom barem nije onakav kakav ne bi trebao biti. Ako smatraš da možeš stvoriti enciklopedijski sadržaj o temama navedenim u naslovima, molim te da to učiniš odmah jer onakav članak nije dopustiv u GIP-u! Htio sam te obavijestiti o svemu jer si možda zaboravio na nj. Srdačan pozdrav, Conquistador (razgovor) 14:06, 30. lipnja 2014. (CEST)

Nemoj ovo pogrešno shvatiti, ali zbog ovakvih izmjena bilo bi dobro ili (1) da u što kraćem roku nadopišeš enciklopedijski sadržaj pod naslove koje si počeo ili (2) da odmah postaviš oznaku {{radovi}} na vrh članka jer onakav članak ne može stajati u GIP-u. Ne bih te požurivao da nije bilo navedene izmjene, ali kao suradnici moramo biti svjesni da sadržaj koji pišemo netko i čita. Ako netko naleti na ovakve članke, onda i ne čudi što se na stranici za razgovor dotična članka pojavljuju ovakve poruke. Srdačan pozdrav, Conquistador (razgovor) 23:58, 4. srpnja 2014. (CEST)

Malo kasnije, imam dosta drugih poslova ....Mir Harven (razgovor) 12:39, 13. srpnja 2014. (CEST)

[8] Nema problema. No nisam taj koji te požuruje u pisanju tog članka, već ti samo pišem da bi onakav članak valjalo označiti primjerenom naljepnicom. Staviš samo naljepnicu da su radovi u tijeku i onda možeš dopisati sadržaj čim uzmogneš (nadam se što prije). Pustiti ovakav članak nepošteno je prema čitteljima. Srdačan pozdrav, Conquistador (razgovor) 23:46, 30. srpnja 2014. (CEST)

Zahvala

Mir Harvene, pozdravljam te i zahvaljujem na glasu za mene. Ivica Vlahović (razgovor) 18:09, 27. kolovoza 2014. (CEST)

^) Mir Harven (razgovor) 20

31, 5. rujna 2014. (CEST)

Zahvala

Dragi Mir Harvene, zahvaljujem ti od srca za podršku i iskazano povjerenje glasom "za"! Trudit ću se opravdati ga mojim budućim djelovanjem i doprinosima. Srdačan pozdrav,--Maestro Ivanković 22:16, 27. kolovoza 2014. (CEST)

;^) Mir Harven (razgovor) 20:33, 5. rujna 2014. (CEST)

Nagrada hrvatske četvorine za kulturu hrvatskoga jezika

Cijenjeni Mire,

dodijelio sam ti nagradu za jezičnu kulturu na hrvatskoj wikipediji s ovim obrazloženjem. Iskreno ti čestitam i zahvaljujem na tvojim prinosima. Zaista si jedan od utemeljitelja, očeva osnivača. Petnaestome! – se odnosi na činjenicu kako si petnaesti od osnivanja hrvatske wikipedije koji je došao surađivati na Njoj. Ovu su nagradu dosad primila šestorica suradnika hrvatske wikipedije. Još ti jednom čestitam na svom trudu koji si godinama ulagao u hrvatsku wikipediju. Lijepo te pozdravljam, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 4.17, 1. miholjščaka (listopada) 2014. (SEV)

Što da kažem nego- hvala. Mir Harven (razgovor) 11:23, 1. listopada 2014. (CEST)

Novi članci

Što ti zapravo radiš? Trebam li ti lijepiti ovo:

Zahvalni smo na vašemu doprinosu Wikipediji, no molimo vas da ubuduće ne preuzimate tekstove s interneta zaštićene autorskim pravima (copyrightom). Ako imate dopuštenje za preuzimanje teksta, ljubazno vas molimo da ga uvrstite među postojeće dopusnice prije nego počnete postavljati preuzeti tekst.

Svi zaštićeni tekstovi koji se postave bez prethodno objavljene dozvole, bit će obrisani bez dodatnog objašnjenja. Suradnik koji i nakon upozorenja nastavi postavljati zaštićene radove može biti blokiran. Hvala na razumijevanju.--MAN_USK ^recider 00:00, 15. listopada 2014. (CEST)

Da si pogledao što piše, vidio bi da su svi tekstovi hrvatskih enciklopedija potpuno dostupni i mogu se u cijelostu staviti bilo gdje. N.pr.http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9771 :Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora. Ostala autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Ostale svtari se odnose na možebitno mijenjanje samih tekstove na Medicinskome leksikonu, Hrvatskoj enciklopediji, Hrvatskom biografskom lekiskonu itd. Ako misliš da je drugačije, posavjetuj se s pravnim savjetnicima LZMK. Ili još kraće: hrvatski portal znanja nema copyright na standardni način.Mir Harven (razgovor) 00:34, 15. listopada 2014. (CEST)

Čim i najmanji dio ostaje pod autorskim pravima ne može se postavljati na Wikipediju kao da je bez autorskih prava. Piše: Ostala autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža.

A sve što se postavi na wikipediju mora biti potpuno slobodno, osobito tekstualni dijelovi. Jedino da LZMK pristane na praktično potpuno odricanje od skoro pa svih prava. Citat: ShareAlike — If you remix, transform, or build upon the material, you must distribute your contributions under the same license as the original..

Attribution-ShareAlike 3.0 Unported (CC BY-SA 3.0) i No additional restrictions — You may not apply legal terms or technological measures that legally restrict others from doing anything the license permits.

Ako to nisi spomenuo tamo njima u LZMK, onda ti ne vrijedi posao. Mora biti po CC BY-SA 3.0 i GNU Free Documentation License (kraće GFDL), Version 1.3, 3 November 2008

Inače ne vrijedi. A pogledaj i foundation:Terms of Use (hrv. Uvjeti uporabe) za dodatne obavijesti. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 2.17, 15. miholjščaka (listopada) 2014. (SEV)

I uvodno piše:

Share — copy and redistribute the material in any medium or format

Adapt — remix, transform, and build upon the material

for any purpose, even commercially.

The licensor cannot revoke these freedoms as long as you follow the license terms.

--Nesmir Kudilovič (razgovor) 2.23, 15. miholjščaka (listopada) 2014. (SEV)

Meni ovo zvuči kao skolastika. Pričekajmo odgovor LZMK-a, kojima sam uputio e-pismo. Mir Harven (razgovor) 02:28, 15. listopada 2014. (CEST)

┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Ako nisi spomenuo ove detalje u e-poruci LZMK-u, onda to ne vrijedi i njihovo dopuštenje bez da ga potpiše ovlaštena osoba, što bi značilo glavni ravnatelj, to isto ne vrijedi. Ovo je ipak veliki slučaj i s tim nije trebalo brzati. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 2.34, 15. miholjščaka (listopada) 2014. (SEV)

Ne slažem se. Jasno je rečeno na portalu znanja da se njihovi članci mogu dijelom ili u cijelosti koristiti i distribuirati. Dakle, nekakvo paničarenje ok oautorskih prava je potpuno nepotrebno. Nu, da se istjera na čistac, napisao sam pismo ne samo njima, nego će uskoro i jedan od administratora imati sastanak s urednikom LZMK i osobno rasčistiti bilo kakve dvojbe. Mir Harven (razgovor) 20:35, 15. listopada 2014. (CEST)

Već ti je kolega Nesmir sve lijepo odgovorio. Svejedndno i da se dobije dopusnica (koju je, jasno stoji, potrebno nabaviti prije nego što se tekst preuzme) članci u ovom obliku kakvom si ih ti sačuvao neće moći o(p)stati na Wikipediji. Enciklopedije mogu služiti kao izvor, i sam i koristim kao izvor. Na kraju ne vidim razlog za prepisivanje, pogotovo ne na ovaj način.--MAN_USK ^recider 16:14, 15. listopada 2014. (CEST)

Hajde, ne budite takvi paničari. Iako osobno mislim da su vaša tumačenja pogrješna- da su i točna, pa što ? Ne ću do daljnjega ništa od njih uzimati dok se to ne razjasni s njihovim glavešinama, a bilo koji dio se uvijek može jednostavno obrisati i gotovo. Hrv. enciklopedistika bi trebala biti ponosna što su njihovi tekstovi- inače slabo vidljivi na Googleu- ovako postali općepoznatima i čitanima. A time dobijama provjereno kakovosan materijal, napisan od stručnjaka za pojedina područja, te možemo, bez ikakvih usko-wiki programerskih marifetluka dobiti velik broj visoko vrijednih tekstova. Nu, ako misle drugačije-jer taj je citirani zakonski dio realno nejasan, ili jasan koliko može biti (ovisi o motrištu)- tih 5-7 dijelova ili članaka se lako obrišu i fajrunt. No big deal. Mir Harven (razgovor) 20:43, 15. listopada 2014. (CEST)

Molba

Mir Harvene, molio bih ovo [9] ne raditi. Ovako je komentar suradnika Creation iscjepkan i nemoguće je poslije pratiti tko je što napisao. Istina, tvoji odlomci su svi potpisani, ali iscjepkan komentar suradnika Creation je ostao ni na nebu ni na zemlji. Odgovore molim pisati isključivo ispod komentara onoga kome se odgovara. Poželjno je koristiti i uvlake da bi se znalo tko kome i na što odgovara. Hvala na razumijevanju.--_MaGa^{poruči mi} 11:19, 15. listopada 2014. (CEST)

Slažem se, no to je upućeno na krivu adresu. Suradnik Creation bi trebao naučiti diskutirati koristeći wiki pravila. Kako ja uopće mogu odgovoriti na njegove iskaze, ako ih ne referenciram i napišem što mislim. Nerazumljivost i kaos dolaze od njega, a ne mene. Mir Harven (razgovor) 20:31, 15. listopada 2014. (CEST)

Mir Harvene, nije točno. Dao sam iznad poveznicu gdje je vidljivo da i ti to radiš, a da ti ne bude krivo, i njega sam upozorio na isti problem. Stranica za razgovor bi trebala izgledati otprilike ovako, da se vidi tko kome i što odgovara. Referenciraj što god želiš ispod njegova komentara, tj. u svom odgovoru, bar copy->paste nije nikakvo mudro slovo. Molit ću lijepo.

Ovo ne razumijem. Pa tako to i izgleda. Možda je u pitanju oznaka odgovarača (potpis). Vidio sam primjer-i to je to. Što nije u redu sa sadašnjim naklapanjima (osim moga potpisa) ? Mir Harven (razgovor) 00:07, 16. listopada 2014. (CEST)

Evo pokušat ću nacrtat, lijevo je situacija prije tvojih komentara (tj. izvorni komentar suradnika), a desno je nakon njih (tj. nakon što si mu napisao odgovore unutar njegovog komentara):

Ovo je prvi odlomak. Ovo je prvi odlomak. Ovo je prvi odlomak. Ovo je prvi odlomak. Ovo je prvi odlomak. Ovo je prvi odlomak. Ovo je prvi odlomak. Ovo je drugi odlomak. Ovo je drugi odlomak. Ovo je drugi odlomak. Ovo je drugi odlomak. Ovo je drugi odlomak. Ovo je drugi odlomak. Ovo je drugi odlomak. Ovo je treći odlomak. Ovo je treći odlomak. Ovo je treći odlomak. Ovo je treći odlomak. Ovo je treći odlomak. Ovo je treći odlomak. Ovo je treći odlomak. potpis suradnika ABC koji je napisao prva tri odlomka

Ovo je prvi odlomak. Ovo je prvi odlomak. Ovo je prvi odlomak. Ovo je prvi odlomak. Ovo je prvi odlomak. Ovo je prvi odlomak. Ovo je prvi odlomak. Komentar suradnika DEF na prvi odlomak i njegov potpis Ovo je drugi odlomak. Ovo je drugi odlomak. Ovo je drugi odlomak. Ovo je drugi odlomak. Ovo je drugi odlomak. Ovo je drugi odlomak. Ovo je drugi odlomak. Komentar suradnika DEF na drugi odlomak i njegov potpis Ovo je treći odlomak. Ovo je treći odlomak. Ovo je treći odlomak. Ovo je treći odlomak. Ovo je treći odlomak. Ovo je treći odlomak. Ovo je treći odlomak. potpis suradnika ABC koji je napisao prva tri odlomka Komentar suradnika DEF na treći odlomak i njegov potpis

Pitanje za tebe: nakon komentara suradnika DEF, tko je napisao prvi i drugi odlomak? Imalo jasnije?--_MaGa^{poruči mi} 08:26, 16. listopada 2014. (CEST)

Ovo si samo potvrdio što sam rekao. Kako ćeš komentirati dijelove teksta, ako ne dio po dio. Prvi je primjer napisan kao cjelina, no ne može sekomentirati kao cjelima- zapravo može, no gubi se u suvislosti. Ne vidim zašto oko toga dižeš buku i zapravo potvrđuješ što sam napisao. Razgovor gluhih. Mir Harven (razgovor) 00:56, 17. listopada 2014. (CEST)

Niti dižem buku niti potvrđujem što si napisao. Nesmir je ispod odgovorio kako se može citirati nekoga u odlomku ispod bez da se dira prvotni komentar, i molio bih da se pridržavaš toga. Baj d vej, još čekam odgovor na već postavljeno pitanje: nakon komentara suradnika DEF, tko je napisao prvi i drugi odlomak. Molio bih i da se držiš napomene ispod o odgovaranju drugim suradnicima (način komunikacije na wikipediji i nekom forumu nije isti), kao i da obratiš pažnju na ovo [10].--_MaGa^{poruči mi} 14:32, 17. listopada 2014. (CEST)

Osvrnut ću se i na tvoje nedavno započete članke, i reći ću ti da sam iznenađen. Neovisno o autorskom pravu, jednom od (valjda) prvih suradnika hr.wikipedije ne priliči ostaviti članke u onakvom stanju: newikipedizirane, bez poveznica, kategorija, bez izvora, i tako dalje. Vrijeme više je bolje članaka je davno prošlo. Ono što nam sada treba jesu sređeni članci poduprti vjerodostojnim izvorima. Slažem se da trebamo rasti, ali ne količinom nego kvalitetom članaka. U onakvom stanju novi članci neće moći ostati u glavnom prostoru.--_MaGa^{poruči mi} 22:32, 15. listopada 2014. (CEST)

Ovdje se dijelom slažem, no to sad nije tema zbog zamrznutosti svega dok se ne kontaktira LZMK. Mir Harven (razgovor) 00:07, 16. listopada 2014. (CEST)

Zamrznutost ili ne, slagao se ili ne - to ne utječe na nesređene članke koji se nalaze u GIP-u. Treba ih dovesti u red. Odgovor LZMK-a - kad bude, ako uopće i bude.--_MaGa^{poruči mi} 08:26, 16. listopada 2014. (CEST)

Članke na LZMK može tamo čitat ko god želi. Šta bi ovdje praviti njihove duplikate. --Zeljko (razgovor) 00:18, 16. listopada 2014. (CEST)

A osim toga i na njima ima grešaka, i to dosta. --Zeljko (razgovor) 00:19, 16. listopada 2014. (CEST)

Većina je 10 puta bolja od wikipedijinih, koje pišu amateri za većinu područja. Mir Harven (razgovor) 00:56, 17. listopada 2014. (CEST)

Odgovaranje drugim suradnicima

Pozdrav! Druge suradnike poštujemo tako što im odgovaramo na njihovoj stranici za razgovor. Na taj način sugovornik će dobiti obavijest o novoj poruci. Kako bi komunikacija između suradnika bila što uspješnija, molimo proučite kako održavati razgovor među suradnicima. Hvala na razumijevanju.

--_MaGa^{poruči mi} 20:35, 16. listopada 2014. (CEST)

Mire, pročitaj #Odgovaranje drugim suradnicima

Pogledaj na primjeru kako se lijepo može citirati sugovornika, te onda po točkama odgovoriti na sve.

Ako ti ni to ne pomaže, pogledaj kategoriju Predlošci za citate. Primjerice predložak: citat5. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 13.43, 17. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)

Ivanovo djetinjstvo, Andrej Rubljov (1966.), Krleža i jezik, Krleža i Ivo Andrić, Marko Bruerević-Desrivaux, Franjo Švelec

Napisali ste članak koji ne zadovoljava standarde Wikipedije te je stoga prebačen na stranicu za razgovor. Molimo Vas uredite članak u sljedećih 14 dana inače će biti obrisan. Pozdrav! MaGaporuči mi 08:21, 11. studenog 2014. (CET)

Ne bih se time bavio, nego pitati Speedyja što je u vezi s kontaktima i e-pismima s LZMK. Mir Harven (razgovor) 00:27, 15. studenog 2014. (CET)

Čemu ovakav članak ?

Tekst ovoga tipa bi bio smislen jedino za brzopotezno informiranje stranaca, kao n.pr za se napiše tekst o razlikama između danskoga i bokmal norveškoga, te hindskoga i urdskoga. Sam je tekst i u njekim dijelovima netočan (hrvatski nije ustrojen na nekom štokavskome govoru, nego oblikovan prama dubrovačkoj štokavštini, uz nekoliko kasnijih "faznih prijelaza"). Ovakove se priručne razlike više ne pišu (bile su moda u u 80-im i 90-im godinama), nu, raspadom serbokroatizma, postale su zališne.To što neki ljudi ili ustanove oko toga pričaju, njihove su političke tegobe koje govornicima hrvatskoga ne znače ništo. Hrvatski jezik se gradi iz sebe samoga, crpi svoju snagu iz prošlosti i raste (koliko raste) preko izazova sadašnjosti. Gramatičke razlike, koje ovdje nisu spomenute lege artis, predmet su obradbe nekih djela (napomenuo sam knjigu srpskoga lingvita Pipera i ostalih: Južnoslovenski jezici, dok su leksikografske (u srpskome) bile predmetom interesa Ivana Klajna: http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=ARTAU%26and%26Klajn%252c%2bIvan&page=0&sort=1&stype=0&backurl=%2fSearchResults.aspx%3fquery%3dARTAU%2526and%2526Klajn%25252c%252bIvan%26page%3d0%26sort%3d1%26stype%3d0 Neki su podatci sumnjivi, jer je Brozović procijenio da su razlike između hrv. i srp. na rječničkoj razini oko 30%, što je daleko više od navedenoga, a o semantičkima i stilističkima, te najvažnije, naglasku: http://books.google.hr/books/about/Naglasak_u_hrvatskome_knji%C5%BEevnom_jeziku.html?id=at8KAQAAMAAJ&redir_esc=y Gorenapisani je tekst u serbokroatističkome duhu, i ne vidim razloga da uopće bude na hrvatskoj wikipediji (osim, eventualno, u prikazu pojave serbokroatizma). Hrvatski ima i dobija svoj konačni totalni opis, uključujući i povijest- za sada do 18. st.: http://www.croatica.hr/ pa su ovakvi šlampavi prikazi nepotrebni. Mjesto im je, eventualno, u elementarnima učevnicima jugoslavenskoga jezičnoga gulaša za neupućenike koje bi htjeli naručiti hranu ili nješto drugo pri turističkome posjetu. Mir Harven (razgovor) 16:26, 16. veljače 2014. (CET)

Malo ispravki:

1. Čemu ovakav članak ? – Čemu ovakav članak?
2. n.pr – npr. / npr.,
3. za – da
4. njekim – nekim
5. nekom štokavskome – nekom štokavskom / nekome štokavskom / nekome štokavskome
6. prama – prema
7. ovakove – ovakve
8. u u – u
9. nu – no
10. ništo – ništa
11. lingvita – lingvista
12. Južnoslovenski jezici – Južnoslovenski jezici / „Južnoslovenski jezici”
13. ...jezici – ...jezici)
14. ...%26stype%3d0 – ...%26stype%3d0.
15. sumnjivi, jer je Brozović – sumnjivi jer je Brozović
16. ...a o semantičkima i stilističkima, te najvažnije, naglasku... – ...a o semantičkima i stilističkima, te najvažnije, naglasku... ???
17. ...&redir_esc=y – ...&redir_esc=y.
18. gorenapisani – gore napisani
19. duhu, i ne vidim – duhu i ne vidim
20. wikipediji – Wikipediji
21. povijest- za sada do – povijest – za sada do
22. koje bi htjeli – koji bi htjeli
23. nješto – nešto

23, hmm... Uostalom, članak na engleskom jeziku je napisan baš iz razloga usporedbe triju jezika i informiranja stranaca, a ne da bi se neki od njih okudio ili nešto slično. Hrvatski (kao i bošnjački/bosanski i srpski) jesu nastali prema štokavskom narječju (hrvatski jezik); hrvatski je, možda, nastao prema dubrovačkom štokavskom narječju / dubrovačkoj štokavštini. Ne vidim problem. Ako ima koja greška – da se to ispraviti... I zašto je razgovor sakriven, a članak nije postavljen? --Obsuser (razgovor) 23:28, 30. prosinca 2014. (CET)

Svaka tema na en.wiki u svezi s hrvatskim jezikom temeljito je izmasakrirana da ti članci više nisu vrijedni niti otvaranja, a kamoli se upuštati u raspravu o sadržaju istih. Obsusere, govoriš s razine vukovskih zabluda. Da nije zapadne ikavske novoštokavštine koja je najviše od svih hrvatskih govora isprožela druge govore, uključujući i dubrovački dijalekt, današnji hrvatski ne bi bio u današnjem obliku. Drugo, bez čakavske i kajkavske baštine i utjecaja suvremeni hrvatski ne bi bio to što jest. Kubura (razgovor) 02:22, 31. prosinca 2014. (CET)

Čestitke - 12. wikirođendan

Uranih, ali nema veze. Sretan ti 12. wikirođendan! Kubura (razgovor) 07:18, 31. kolovoza 2015. (CEST)

Hvala, hvala ..Mir Harven (razgovor) 18:04, 13. rujna 2015. (CEST)

Serbokroatizam

Prije 6 godina si zapoceo Serbokroatizam... ak nebus ti bum ja nastavil (ali mislim bolje bum pricekal tebe) :-) Samo sam te htjeo malo podsjetiti --Croq (razgovor) 19:05, 2. lipnja 2016. (CEST)

OK, sad imam neke druge posle, malo kasnije....Mir Harven (razgovor) 22:10, 23. srpnja 2016. (CEST)

Japundže

[11] Bok Mir Harvene, vidim dodao si Japundže, 2013., a to je djelo već navedeno i to kao sv. 23 u Djela Ivana Aralice,[6] Školska knjiga, Zagreb.--Rovoobo Razgovor 11:16, 22. kolovoza 2016. (CEST)

Vanjske poveznice posebice one u članku Stjepan Babić

Bok Mire Harvene,

lijepo bih Te molio, ako je ikako moguće da izbjegavaš ovakve vanjske poveznice jer je riječ o pirateriji. Pročitaj wikipedija: vanjske poveznice za više obavijesti o tome koje su dopuštene, a koje nedopuštene vanjske poveznice.

Za sve poveznice na http://gen.lib.rus.ec bit će obavljen nadzor i bit će, u pravilu, redovito uklanjane. I onih 225 (7. veljače 2017. poslije 18:13) vanjskih poveznica na https://www.scribd.com, također će biti utvrđeno jesu li postavljene u skladu s WP:VP, pošto se tamo postavljaju i djela zaštićena autorskim pravom, razni nepouzdani uradci i samizdati, te ne manje važno − zahtijeva registraciju uz naplatu. To je izravno suprotno određenom za postavljanje na wikipediju. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 18,19; 7. veljače 2017. (SEV)

• P. S. To sam primijetio u članku o Stjepanu Babiću, pa ću tamo morati ukloniti odmah. Hvala na razumijevanju. Još jednom Te lijepo pozdravljam, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 18,19; 7. veljače 2017. (SEV)

Piratstvo

Molim te prestani postavljati poveznice na piratske kopije knjiga. --koora (razgovor) 13:02, 1. listopada 2020. (CEST)

• Koji je kriterij za piratstvo? Koji su izvori legitimni (google, archive, vdocumets,..)?Mir Harven (razgovor) 13:06, 1. listopada 2020. (CEST)

Kao što je Nesmir spomenuo u svojoj zadnjoj poruci, ovdje su kriteriji: https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Vanjske_poveznice. Obratite pozornost na točke 7. i 14. u temeljnim smjernicama. --koora (razgovor) 13:31, 1. listopada 2020. (CEST)

Pročitao sam te kriterije i oni su praznjikavi, te ne daju odgovore na konkretan upit: jesu li linkovi na archive, google,... dopušteni? Očito- jesu. No, budući da se radi i o tekstovima na situsu vdocuments, pitanje je- jesu li linkovi na taj situs legitimni? Da ili ne? Po kojim je kriterijima taj situs, recimo, piratski? Ili nije? Niti s eišta plaća, nije ni takav da s njega dokumenti "volšebno" nestaju, nije ni maknut zbog nečijega prigovora. To, da se radi o piratstvu, bi se moglo reći za majku svih piraterija, libgen- no po čem je vdokuments piratski? Mir Harven (razgovor) 13:46, 1. listopada 2020. (CEST)

Možeš li tu temu otvoriti na kafiću? Stvarno bi me zanimalo mišljenje zajednice po tom pitanju. --koora (razgovor) 09:03, 2. listopada 2020. (CEST)

Šaljem masovnu poruku sudionicima prijašnjeg glasovanja

Glasovali ste na prijašnjem glasovanju o izboru provjeritelja [12]. Molimo Vas oglasite se svojim glasom, ako je moguće "za" ili "protiv", na ovom glasovanju [13]. Kubura (razgovor) 01:01, 14. listopada 2020. (CEST)

Kategoriziranje

Kolega, ako je neki članak kategoriziran u kategoriji Kategorija:Hrvatski pop pjevači, onda nema potrebe da se kategorizira i u natkategoriju Kategorija:Hrvatski pjevači, jer se time gubi smisao podkategorija i stvara se nered u kategorijama. --Jure Grm, 1. dana mjeseca studenoga, godine Gospodnje dvijetisućedvadesete u 15:08.

Nažalost, ne slažem se ... posebno ne s kategorizacijom na engleskoj wikipediji koja ne služi ničemu, jer svaki članak ima "more" kategorija, pa se u toj šumi ne vidi bitno, tako da se en.wiki kao primjerom ne bih služio niti složio. Dakle više podgategorija - da (pop pjevač, rock pjevač ...), ali natkategorija i potkategorija u jednom članku - ne. --Jure Grm, 19. dana mjeseca studenoga, godine Gospodnje dvijetisućedvadesete u 10:34.

Kolega, o'ladi malo ... kakav je ovo način rasprave?! Ne radi se o osobnom (ne)slaganju, nego o dogovoru zajednice. Prouči malo rasprave o kategoriziranju na ovom projektu i 'kani se en i ostalih projekata. Što se mene tiče oni ne postoje i ne zanima me kako oni funkcioniraju. Ovaj projekt ima svoju zajednicu koja postavlja standarde za ovaj projekt, sviđalo se to tebi (ili meni) ili ne. A ti radi kako hoćeš. --Jure Grm, 19. dana mjeseca studenoga, godine Gospodnje dvijetisućedvadesete u 11:12.

Hir? Malo mi to miriše na WP:NAPAD ... Želiš citat? Evo jednog, a ti traži dalje: "Ukoliko je članak o klubu XYZ nanovo svrstan u kategoriju nogometnih klubova u županiji toj i toj, stara kategorija Hrvatski nogometni klubovi u dotičnom članku postaje suvišna jer je kategorija nogometnih klubova u nekoj županiji podkategorija kategorije Hrvatski nogometni klubovi". Što se mene tiče ova rasprava je završena i ovdje te molim da svoj odgovor zadržiš za sebe i kako već rekoh, radi dalje kako hoćeš. --Jure Grm, 19. dana mjeseca studenoga, godine Gospodnje dvijetisućedvadesete u 11:53.

Pavle Ivić

Pozdrav, možeš li pokrijepiti svoj dodatak u članku Pavle Ivić izvorima? Hvala. --koora (razgovor) 11:59, 19. studenoga 2020. (CET)

Jah. Iako mislim da je nepametno svaki upis referencirati na sve živo- konačno, enciklopedija za pismene ljude, a ne za analfabete. Ovdje je sve, i to se može lako prebaciti u sam tekst, samo zahtijeva vremena: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=28240, Dragutin Raguž: Razvoj književnoga jezika po Pavlu Iviću https://hrcak.srce.hr/205096, Pavle Ivić: Nauci trebaju činjenice, a ne emocije https://hrcak.srce.hr/205152, Radoslav Katičić: O čem se zapravo radi https://hrcak.srce.hr/205161, Pavle Ivić: Radi se ipak o nečem drugom https://hrcak.srce.hr/205204, Radoslav Katičić: Radi se baš o onome https://hrcak.srce.hr/205212. Mir Harven (razgovor) 12:10, 19. studenoga 2020. (CET)

Mislim da je vrlo pametno referencirati sve živo i da je ova enciklopedija za sve. Upoznat sam i ja s likom i djelom Pavla Ivića, ali ne bih se usudio pisati o nečemu napamet. Hoćeš li dodati reference na adekvatna mjesta u članku? --koora (razgovor) 12:30, 19. studenoga 2020. (CET)

Da, hoću, no treba mi malo vremena jer sam zaboravio dosta od wiki jezika.Mir Harven (razgovor) 13:20, 19. studenoga 2020. (CET)

Kršenje autorskih prava - posljednje upozorenje

Skrećem pažnju na izmjenu 5670559. Molim pročitajte i usvojite. Srdačan pozdrav, --Ivi104 (razgovor) 14:04, 19. studenoga 2020. (CET)

vandalizam1

Dobro došli na Wikipediju. Iako su svi dobrodošli činiti konstruktivne doprinose na Wikipediji, vaša nedavna izmjena nije izgledala konstruktivnom i zbog toga je uklonjena. Ako želite, možete testirati na stranici za vježbanje i pogledati uvodni tečaj za više informacija o uređivanju na Wikipediji. Hvala na razumijevanju.--Mark7747 (razgovor) 15:45, 20. studenoga 2020. (CET)

Wikipedija:Administratori/Prijedlozi za ukidanje ovlasti

Polako Mir Harven!. To je arhiva! (facepalm) --Mark7747 (razgovor) 16:59, 21. studenoga 2020. (CET)

Thnx. Nisam skontao. Od svih tih glasanja za ovo i ono ne znam što je više uopće tema. To je kao sa serijalom "Nemoguća misija", kad čovjek više ne zna koji je film uopće posrijedi. Mir Harven (razgovor) 17:03, 21. studenoga 2020. (CET)

Easy! :-) Evo ja ću ti javit ako (kada) bude otvoreno. Pozdrav --Mark7747 (razgovor) 17:06, 21. studenoga 2020. (CET)

Neprimjerena komunikacija

Blokirao sam tebi i još dvojici suradnika pristup Kafiću na 7 dana, da se ohladite. Tvoja komunikacija mi se od vas trojice čini najproblematičnija jer se drugima obraćaš s visoka, što ne doprinosi smirivanju situacije. Molim te da poradiš na svojim komunikacijskim vještinama. --Lasta 08:48, 23. studenoga 2020. (CET)

Ovo je komično u toj mjeri da ne zavrjeđuje komentara. Mir Harven (razgovor) 13:37, 23. studenoga 2020. (CET)

Blokirani ste na tjedan dana. Ne znam što vam je komično, no nama zasigurno nije bilo komično čitati sve one paragrafe u Kafiću, a još nam je manje bilo komično čitati sažetke istih tih paragrafa, u kojima suradnike nazivate nesuvislima, dosadnima, vrijeđate im inteligenciju, i slično. @Lasta vas je pokušao pristojno navesti da promijenite način komunikacije, no sudeći po vašem komentaru, nije upalilo. Idemo probati malo strože... --Ivi104 (razgovor) 14:21, 23. studenoga 2020. (CET)

@Mir Harven slažem se sa adminima da smo pretjerali. No, ne bježim od rasprave, dapače. Ako želite raspravljati slobodno me kontaktirajte na Discordu uz napomenu da o Vama ne mislim ništa loše iako tako uvijek ne izgleda. Problematični su mi samo neki vaši stavovi. Imbehind 20:04, 23. studenoga 2020. (CET)

Hrvatski prema srodnim jezicima: srpskom, bošnjačkom i crnogorskom

Mir Harven, napisali ste članak Hrvatski prema srodnim jezicima: srpskom, bošnjačkom i crnogorskom koji ne zadovoljava standarde Wikipedije te je stoga prebačen na stranicu za razgovor. Molimo Vas uredite članak u sljedećih 14 dana inače će biti obrisan. Pozdrav! Maestro Ivanković 20:31, 26. studenoga 2020. (CET)

Blokirani ste

Poštovani Mir Harven!

Blokirani ste na rok od mjesec dana u skladu s pravilima zbog objavljivanja osobnih podataka na stranici Razgovor:Deklaracija o zajedničkom jeziku. Iako ne mogu provjeriti Vaše izjave o jednom suradniku – nemate pravo objavljivati nečije osobne podatke odnosno nečiji identitet (WP:OOP), te prozivati osobe na Wikipediji. Vidim da ste već u studenom 2020. bili blokirani zbog ispada u komunikaciji. Pošto ne vidim nikakvo poboljšanje, mjesec dana odmora.. Kada blok istekne, nadamo se da ćete doprinositi projektu na konstruktivniji način. Ako ovaj blok smatrate neopravdanim, na svojoj stranici za razgovor možete dodavanjem predloška {{Odblokirajte me|obrazloženje zahtjeva}} zatražiti provjeru opravdanosti bloka.

Srdačan pozdrav, Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 18:36, 13. siječnja 2021. (CET)

Blok od 3 mjeseca

Poštovani Mir Harven!

Blokirani ste na rok od 3 mjeseca u skladu s pravilima zbog komentara u kafiću u kojem s visoka i s omalovažavanjem govoriš o suradnicima. To nije prihvatljiv način komunikacije, a gledajući tvoje protekle komentare, daleko od toga da ti je prvi put. Nastaviš li, sljedeći blok će biti i duži.. Kada blok istekne, nadamo se da ćete doprinositi projektu na konstruktivniji način. Ako ovaj blok smatrate neopravdanim, na svojoj stranici za razgovor možete dodavanjem predloška {{Odblokirajte me|obrazloženje zahtjeva}} zatražiti provjeru opravdanosti bloka.

Srdačan pozdrav, Argo Navis (razgovor) 12:03, 30. lipnja 2021. (CEST)

Poticaj

Ako si mislio da je B. L. (iz)ideologiziran članak, škicni oko na članak o Jasenovcu pa ćeš vidjeti da auditaur et altera pars baš i ne vrijedi ovdje. (Pobrah block jer sam se usudio preimenovati podnaslov u neutralniji oblik.) Pusti anonimne trolove, oni se hrane onima kojima je do istine. Čestit Božić i svako dobro u novoj godini! Pax Vobiscum! (razgovor) 17:17, 6. siječnja 2024. (CET)

Hvala. Znam, no ne treba dopustiti da inače vrijedna internetske enciklopedija postane ovakvo ruglo kakvo je sada, pa još i gore. Stvar je u tom da inače neloši administratori zbog birokratskog mentaliteta i jednostavno šterberskoga mentalnoga sklopa padaju na štoseve jugošovinističke kaljuže koja je izgubila u većini društva, no još se grčevito upire gdje god može da zagadi što god može.Mir Harven (razgovor) 17:22, 6. siječnja 2024. (CET)