Prijeđi na sadržaj

Velika nacionalna loža Srbije

Izvor: Wikipedija
Velika nacionalna loža Srbije
Велика национална ложа Србије
Skraćenica VNLS
Utemeljena 26. rujna 1997.
Tip velika loža
Sjedište Beograd
Lokacija Srbija
Bosna i Hercegovina
Crna Gora
Broj članova 500 (2019.)
Službena stranica vnls.rs

Velika nacionalna loža Srbije (srp. Велика национална ложа Србије), skraćeno VNLS, je muška i druga po brojnosti masonska velika loža u Srbiji. Okuplja oko 500 članova u 22 lože.

Povijest[uredi | uredi kôd]

U rujnu 1997. godine iz Velike lože Jugoslavije izdvaja se skupina slobodnih zidara koji uz pomoć Velike lože Francuske osnivaju Veliku nacionalnu ložu Jugoslavije.[1] Ova velika loža mijenja svoj naziv još dva put u skladu s promjenom imena države u kojoj djeluje, i to 2003. godine u Veliku nacionalnu ložu Srbije i Crne Gore, a potom 2007. godine u Veliku nacionalnu ložu Srbije. Dragan Malešević Tapi je bio ključna ličnost ove lože do svoje smrti 2002. godine.

Ove velika loža je 18. lipnja 2000. godine u Parizu s Velikom ložom Francuske i Tradicionalnom i simboličkom velikom ložom "Opera" osnovala Konfederaciju ujedinjenih velikih loža Europe (GLUDE).[2] Godine 2003. je oko 100 članova prešlo u Regularnu veliku ložu Srbije.[3]

U lipnju 2009. godine tri kompletne lože, Loža "Harmonija", Loža "Ivanjski vijenac" i Loža "Dositej", kao i većina članova Lože "Sveti Sava" i Lože "Pobratim" prelaze pod zaštitu Velikog orijenta Francuske.[3]

Velika loža je 2014. godine u Ljubljani, uz pomoć Velike lože Francuske, osnovala Veliku regularnu ložu Slovenije.[4][5]

Članovi koji su napustili ovu veliku ložu osnovali su Veliku ujedinjenu ložu Srbije (2006.), Tradicionalnu veliku masonsku ložu Srbije (2012.) i Veliku ložu Srbije 1919 (2015.).[3]

U svibnju 2023. godine u Beogradu osnovana je Loža "Samuel Kernbеiser" koja radi na francuskom jeziku.[6]

U travnju 2024. godine u Beogradu su Velika nacionalna loža Srbije, Velika regularna loža Hrvatske, Velika regularna loža Slovenije i Velika regularna loža Sjeverne Makedonije potpisali sporazum o međusobnoj zajedničkoj suradnji.[7]

Organizacija[uredi | uredi kôd]

Sjedište Velike nacionalne lože Srbije je u Beogradu.[8] Ova velika loža od 2009. godine izdaje svoj časopis Sirijus.[9]

Lože[uredi | uredi kôd]

U lipnju 2024. godine, pod zaštitom Velike nacionalne lože Srbije danas rade 26 loža u Srbiji, od toga devet u Beogradu, pet u Nišu, po jedna u Knjaževcu, Kragujevcu, Kruševcu, Novom Sadu, Požarevcu, Srijemskoj Mitrovici, Šabcu, Valjevu, Vrbasu i Zaječaru. Također, velika loža ima lože u Bosni i Hercegovini (Bijeljina) i Crna Gora (Podgorica).

  • Loža "Srpska zadruga" (Ложа "Српска задруга") br. 2, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1881. godine.
  • Loža "Pobratim" (Ложа "Побратим") br. 4, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1891. godine.
  • Loža "Nemanja" (Ложа "Немања") br. 5, Niš – nosi naziv po vladaru Stefanu Nemanji, kao i po niškoj loži utemeljenoj 1892. godine.[10]
  • Loža "Istina" (Ложа "Истина") br. 12, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1920. godine.
  • Loža "Sloboda" (Ложа "Слобода") br. 18, Beograd – nosi naziv po loži utemeljenoj 1925. godine u Dubrovniku.
  • Loža "Bratstvo" (Ложа "Братство") br. 33, Šabac – nosi naziv po loži utemeljenoj 1939. godine u Zagrebu.
  • Loža "Đorđe Weifert" (Ложа "Ђорђе Вајферт") br. 36, Beograd – nosi naziv po bankaru i masonu Đorđu Weifertu, prvom velikom majstoru Velike lože "Jugoslavija".
  • Loža "Sveti Sava" (Ложа "Свети Сава") br. 37, Beograd – nosi naziv po arhiepiskopu i princu Svetom Savi.
  • Loža "Svitanje" (Ложа "Свитање") br. 41, Bijeljina
  • Loža "Timakum" (Ложа "Тимакум") br. 42, Knjaževac – nosi naziv po arheološkom lokalitetu Timakum Minus pored Knjaževca.
  • Loža "Slobodan Jovanović" (Ложа "Слободан Јовановић") br. 44, Niš – nosi naziv po pravniku, povijesničaru i političaru Slobodanu Jovanoviću.
  • Loža "Konstantin Veliki" (Ложа "Константин Велики") br. 45, Niš – nosi naziv po rimskom caru Konstantinu I. Velikom.
  • Loža "Dunav" (Ложа "Дунав") br. 46, Novi Sad – nosi naziv po rijeci Dunav.
  • Loža "Knez Mihailo" (Ложа "Кнез Михаило") br. 47, Kragujevac – nosi naziv po vladaru Mihailu Obrenoviću.
  • Loža "Mihajlo Pupin" (Ложа "Михајло Пупин") br. 48, Beograd – nosi naziv po znanstveniku i masonu Mihajlu Pupinu.
  • Loža "Stevan Sremac" (Ложа "Стеван Сремац") br. 49, Niš – nosi naziv po književniku i masonu Stevanu Sremcu.
  • Loža "Knez Lazar" (Ложа "Кнез Лазар") br. 50, Kruševac – nosi naziv po vladaru knezu Lazar Hrebeljanoviću.
  • Loža "Istok" (Ложа "Исток") br. 51, Zaječar – nosi naziv po istoku.
  • Loža "G9" (Ложа "Г9") br. 55, Podgorica
  • Loža "Quatuor Coronati" br. 56, Beograd – ova istraživačka loža nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj Loži "Quatuor Coronati" br. 2076, osnovanoj 1886. godine pod zaštitom Ujedinjene velike lože Engleske (UGLE).
  • Loža "Probitas" (Ложа "Пробитас") br. 57, Srijemska Mitrovica – nosi naziv po latinskoj riječi za poštenje.
  • Loža "Svjetionik" (Ложа "Светионик") br. 58, Vrbas – nosi naziv po svjetioniku.
  • Loža "Samuel Kernbеiser" br. 59, Beograd – nosi naziv po francuskom masonu Samuelu Kernbеiseru i radi na francuskom jeziku.
  • Loža "Prota Mateja Nenadović" (Ложа "Прота Матеја Ненадовић") br. 60, Valjevo – nosi naziv po svećeniku i političaru Mateji Nenadoviću iz razdoblja Prvog srpskog ustanka.
  • Loža "Hiram" (Ложа "Хирам") br. 61, Požarevac – nosi naziv po Hiramu Abifu.
  • Loža "Bratska ljubav" (Ложа "Братска љубав") br. 62, Niš

Brojevi loža od 1 do 34 u skladu su s brojevima loža pod zaštitom Velike lože SHS "Jugoslavija" tako da brojevi od 6–11, 17, 19–32 i 34 nisu dodjeljeni niti jednoj loži.[11]

U okviru ove velike lože radile su i[11]

  • Loža "Svjetlost Balkana" (Ложа "Светлост Балкана") br. 1, Beograd – nosila naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1876. godine.[12]
  • Loža "Sloga, rad i postojanstvo" (Ложа "Слога, рад и постојанство") br. 3, Beograd – nosila naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1883. godine.
  • Loža "Dositej" (Ложа "Доситеј") br. 16, Novi Sad – nosila naziv po prosvjetitelju i masonu Dositeju Obradoviću, kao i po loži utemeljenoj 1922. godine u Zemunu; godine 2009. je prešla u Veliki orijent Francuske.
  • Loža "Ivanjski vijenac" (Ложа "Ивањски венац") br. 35, Sremska Mitrovica – godine 2009. prešla u Veliki orijent Francuske.
  • Loža "Harmonija" (Ложа "Хармонија") br. 38, Beograd – godine 2009. prešla u Veliki orijent Francuske.
  • Loža "Dragan Malešević Tapi" (Ложа "Драган Малешевић Тапи") br. 39, Beograd – nosila naziv po slikaru i masonu Draganu Maleševiću, velikom zapovjedniku Vrhovnog savjeta Srbije 1912.
  • Loža "Mudrost" (Ложа "Мудрост") br. 40, Beograd
  • Loža "Sveti Ivan Krstitelj" (Ложа "Свети Јован Крститељ") br 43, Banja Luka – nosila naziv po sv. Ivanu Krstitelju.
  • Loža "Dimitrije Martinović" (Ложа "Димитрије Мартиновић") br. 52, Beograd
  • Loža "Svod" (Ложа "Свод") br. 53, Novi Sad – nosila naziv po svodu, arhitektonskom elementu.
  • Loža "Justicia" (Ложа "Јустиција") br. 54, Niš – nosila naziv po Justiciji, rimskoj boginji pravde.

Popis velikih majstora[uredi | uredi kôd]

Dosadašnji veliki majstori Velike nacionalne lože Srbije su:[13]

  1. Milan Lajhner (1997. – 2001.); prethodno je bio veliki majstor Velike lože Jugoslavije.
  2. Predrag Manojlović[14] (2001. – 2003.)
  3. Dragan Martinović (2003. – 2009.)
  4. Dragoslav Pavlović (2009. – 2012.)
  5. Branko Medojević (2012. – 2013.)
  6. Momir Mirić (v.d., 2013. – 2014.)
  7. Dragoslav Pavlović (2014. – 2017.)
  8. Nikola Mitrović (2017. – 2021.)
  9. Saša Tričković (v.d., 2021)
  10. Bratislav Uraković (od 2021.)

Međunarodna suradnja[uredi | uredi kôd]

Ova velika loža je članica i suosnivač međunarodne masonske asocijacije ICUGL, ranije poznate kao GLUDE, od 2000.

Ova velika loža potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 15 drugih velikih loža, među kojima su i: Velika loža Francuske, Velika loža Belgije, Velika loža Bugarske, Velika nacionalna loža Rumunjske, Velika regularna loža Hrvatske.[15]

Obred[uredi | uredi kôd]

Primarni masonski obred Velike nacionalne lože Srbije je Drevni i prihvaćeni škotski obred. Velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) dok je upravljanje visokim masonskim stupnjevima delegirano na Vrhovni savjet Srbije 1912.

Škotski red[uredi | uredi kôd]

Vrhovni savjet Srbije 1912.

Vidi još: Škotski red u Srbiji

Vrhovni savjet Srbije 1912. Škotskog reda drevnog i prihvaćenog (srp. Врховни савет Србије 1912. Шкотског реда древног и прихваћеног) je dodatni red nadležan za visoke stupnjeve Škotskog obreda. Uspostavljen je 1997. godine sa sjedištem u Beogradu.[16][17][18]

U Vrhovnom savjetu nalaze se dvije lože savršenstva (za članove od 4° do 14° stupnja):[17]

  • Loža savršenstva "Sjaj Srbije", Beograd
  • Loža savršenstva "Solomonov hram", Niš

Dosadašnji veliki zapovjednici (Grand komanderi) Vrhovnog savjeta su:[19]

  1. Dragan Malešević Tapi (1997. – 2002.)
  2. Dragutin Zagorac (2002. – 2005.)
  3. Dragan Đurić (od 2005.)

Vrhovni savjet je član Međunarodnog saveza slobodnih zidara Škotskog reda (fran. Alliance Internationale Maçonnique Ecossaise, AIME). Vrhovni savjet je jedan od 36 supotpisnika rezolucije u Napulju u listopadu 2012. godine.[20][21]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Velika Nacionalna Loža Jugoslavije i Velika Loža Francuske. vnls.rs. Pristupljeno 21. kolovoza 2023.
  2. Confédération des Grandes Loges Unies d'Europe. gadlu.info (francuski). 24. kolovoza 2009. Pristupljeno 18. kolovoza 2023.
  3. a b c Hronologija srpsko slobodnog zidarstva (PDF). Mason. 9: 44–46
  4. MASONI: Uspešno konstituisana Velika regularna loža Slovenije. kurir.rs. 24. listopada 2014. Pristupljeno 23. srpnja 2023.
  5. Ширимо Светло Балканом. vnls.rs (srpski). Pristupljeno 23. srpnja 2023.
  6. Osnovana frankofona loža "Samuel Kernbeiser". vnls.rs (srpski i francuski). 22. svibnja 2023. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. lipnja 2023. Pristupljeno 15. travnja 2024.
  7. ВНЛС домаћин самита обедијенција централне Европе [VNLS domaćin summit-a jurisdikcija središnje Europe]. glasmasona.com (srpski). 23. travnja 2024. Pristupljeno 4. svibnja 2024.
  8. Aгенција за привредне регистре [Agencija za privredne registre]. apr.gov.rs (srpski) – Velika nacionalna loža Srbije (Велика национална ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17704974 od 14. studenog 2007. godine sa sjedištem na adresi Ul. svetog Nikole 29а, Općina Zvezdara, Beograd.
  9. e-magazin SIRIJUS. slobodnozidarstvo.org. Pristupljeno 23. srpnja 2023.
  10. Loža "Nemanja" od 1892. do 1908. godine. sirijus.rs. 1. travnja 2012. Pristupljeno 20. ožujka 2024.
  11. a b Redni brojevi loža (srpski). Inačica izvorne stranice arhivirana 25. prosinca 2017.
  12. Loža "Svetlost Balkana" (1876 – 1882.). sirijus.rs. 1. travnja 2012. Pristupljeno 20. ožujka 2024.
  13. VNLS Veliki majstori. vnls.rs (srpski). Pristupljeno 16. ožujka 2024.
  14. VELIKI SUVERENI ZAPOVEDNIK MASONSKE LOŽE: Glumac Miki Manojlović izazvao puč i postao vođa masona. balkanspress.com. Pristupljeno 28. rujna 2023.
  15. Међународне активности. vnls.rs (srpski). Pristupljeno 23. srpnja 2023.
  16. Aгенција за привредне регистре [Agencija za privredne registre]. apr.gov.rs (srpski) – Vrhovni savjet Srbije 1912. Škotskog reda drevnog i prihvaćenog (Врховни савет Србије 1912. Шкотског реда древног и прихваћеног) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28187653 od 22. studenog 2015. godine sa sjedištem na adresi Ul. svetog Nikole 29а, Općina Zvezdara, Beograd.
  17. a b Vrhovni Savet Srbije - Škotski Red Drevni i Prihvaćeni. vs.org.rs. Pristupljeno 1. rujna 2023.
  18. SKUP EVROPSKIH MASONA U ŠAPCU. glaspodrinja.rs. 28. svibnja 2015. Pristupljeno 3. rujna 2023.
  19. Kratka istorija Vrhovnog Saveta Srbije. sirijus.rs. Pristupljeno 16. travnja 2024.
  20. Réunions internationales. scdf.net (francuski). Pristupljeno 4. svibnja 2024.
  21. AIME. acaciamagazine.org (talijanski i francuski). Pristupljeno 4. svibnja 2024.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]