Suradnik:Koreanovsky/Portal:Hrvatska

Izvor: Wikipedija


Dobro došli!
Portal:Hrvatska
Ovaj portal obuhvaća sve teme u svezi s Republikom Hrvatskom. Budući da je ovo Wikipedija na hrvatskome jeziku i da je stavljen naglasak na hrvatske teme, važno je da izmjene u vezi tih tema budu istinite i opširne, te je važna brižna primjena Wikipedijinih pravila ponašanja, poštovanje tuđih uvjerenja, te nastojanje oko nepristrane točke gledišta.


Hrvatski grb
Hrvatski grb
Hrvatska zastava
Hrvatska zastava
     Položaj Hrvatske u Europi

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga.

Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao Pacta conventa sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom.

U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3.871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Pročitajte cijeli članak


   

Znate li da ...

...se izraz „dalmatinski tip obale” u svjetskoj znanstvenoj terminologiji koristi za obalu koja je po razvedenosti svojstvena Hrvatskoj.

... se u mjestu Cernoj pored Vinkovaca veća rijeka (Biđ) ulijeva u manju rijeku (Bosut) i da dalje od Cerne prema Vinkovcima teku pod imenom manje rijeke Bosut.

... da je rijeka Bosut rijeka bez jasno definiranog izvora.

...je Rijeka bila nezavisna država od 1920. do 1924. godine, te se za to vrijeme u gradu služilo hrvatskim, talijanskim, njemačkim i mađarskim jezikom.

...je riječ „enciklopedija” prvi put u današnjem smislu upotrijebio Zagrepčanin Pavao Skalić, 1559. godine.

Kalendar

9. ožujka 1712. – Hrvatski sabor izglasao je Hrvatsku pragmatičnu sankciju, kojom je samostalno odlučio tko će vladati Hrvatskom.

13. ožujka 1572. – umro je renesansni pjesnik Petar Hektorović.

16. ožujka 1812. – rodio se biskup Juraj Dobrila.

31. ožujka 1991. – poginuo je Josip Jović, prva žrtva Domovinskog rata.

Ostali portali na hrvatskoj wikipediji
Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo
Likovna
umjetnost 		Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Koreanovsky/Portal:Hrvatska&oldid=6786453"