Sjeverna Makedonija: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
| himna = [[Denes nad Makedonija|Denes nad Makedonija]]<br><center> |
| himna = [[Denes nad Makedonija|Denes nad Makedonija]]<br><center> |
||
| lokacija = Europe-Macedonia.svg |
| lokacija = Europe-Macedonia.svg |
||
| |
| službeni_jezici = [[Makedonski jezik|makedonski]] (službeni i nacionalni jezik)<br />[[Albanski jezik|albanski]] (drugi službeni jezik)<ref>http://balkans.aljazeera.net/vijesti/albanski-drugi-sluzbeni-jezik-u-makedoniji</ref> |
||
| glavni_grad = [[Skoplje]] |
| glavni_grad = [[Skoplje]] |
||
| predstavnik_države_množina = Predsjednici |
| predstavnik_države_množina = Predsjednici |
||
Inačica od 13. veljače 2019. u 17:30
Ovo je glavno značenje pojma Sjeverna Makedonija. Za druga značenja pogledajte Sjeverna Makedonija (razdvojba).| Republika Sjeverna Makedonija Република Северна Македонија Republik e Maqedonisë Veriore | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Geslo Sloboda ili smrt za Makedoniju | |||||
| Himna Denes nad Makedonija | |||||
 Položaj Sjeverne Makedonije
| |||||
| Glavni grad | Skoplje | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Đorge Ivanov | ||||
| - Predsjednik Vlade | Zoran Zaev | ||||
| Neovisnost | Odcjepljenjem od SFRJ 8. rujna 1991. | ||||
| Površina | 145. po veličini | ||||
| - ukupno | 25.713 km2 | ||||
| - % vode | 1,9 % | ||||
| Stanovništvo | 145. po veličini | ||||
| - ukupno (2017.) | 2.075.301[1] | ||||
| - gustoća | 82/km2 | ||||
| BDP (PKM) | procjena 2018. | ||||
| - ukupno | 65,78 milijarda $ (121.) | ||||
| - po stanovniku | 23.645 $ (40.) | ||||
| Valuta | makedonski denar (100 denija) | ||||
| Pozivni broj | +389 | ||||
| Vremenska zona | UTC +1 UTC +2 ljeti | ||||
| Internetski nastavak | .mk | ||||
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonisë Veriore), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë Veriore)[2], država na jugoistoku Europe, a glavni grad joj je Skoplje (na makedonskom Скопје, albanskom Shkupi). Graniči s Bugarskom na istoku, s Grčkom na jugu, s Albanijom na zapadu te s Republikom Kosovo i sa Srbijom na sjeveru. Zbog dugogodišnjeg spora s Grčkom oko imena u Ujedinjenim narodima i u mnogim službenim dokumentima, u inozemstvu se još uvijek koristi naziv Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (mak. Поранешна Југословенска Република Македонија).[3][4]
Nakon što su prvi višestranački izbori od 11. studenog 1991. godine označila kraj komunističke vladavine, Makedonski parlament je u vrijeme raspada SFRJ proglasio neovisnost te države 18. rujna 1991. god., nakon što je održan referendum o neovisnosti Makedonije; razdruživanje Makedonije od SFRJ je proteklo mirno. Međutim su napetosti između Makedonaca i Albanaca - koji predstavljaju oko četvrtine stanovništva Makedonije - dovele do oružanog sukoba u sjevernoj Makedoniji 2001. Sukob je okončan uz posredovanje NATO saveza, te se u Makedoniji od tada održava osjetljiva ravnoteža između Makedonaca i etničkih Albanaca.
17. lipnja 2018. tada Republika Makedonija i Grčka potpisale su Prespanski sporazum kojim je predloženo novo ime države - Republika Sjeverna Makedonija.[5] Sporazum se neuspješno ratificirao neobvezujućim narodnim referendumom održanim 29. rujna 2018., obzirom da je za valjanost referenduma bio potreban odaziv od 50% plus jedan glas svih biračica i birača u Makedoniji, a izlaznost je bila 36,89%. Iako je "ZA" ulazak Makedonije u EU i NATO te za promjenu imena u skladu s Prespanskim sporazumom bilo više od 90% izašlih birača, referendum zakonski nije legalan, ali nije ni obvezujući, već savjetodavni, tako da je Parlament Makedonije mogao dvotrećinskom većinom donijeti konačnu odluku bez obzira na neuspjeh referenduma [6].
Parlament Makedonije usvojio je 11. siječnja 2019. dvotrećinskom većinom Ustavni zakon čime su prihvaćeni svi amandmani koji proizlaze iz Prespanskog sporazuma, te je novo ime države Republika Sjeverna Makedonija. Sve odredbe Prespanskg sporazuma, ratificiranog u grčkom Parlamentu 25. siječnja 2019.[7], stupile su na snagu ratifikacijom Protokola o članstvu Sjeverne Makedonije u NATO u grčkom Palramentu.[8]. Makedonska Vlada formirala je interresornu grupu koja će se baviti pitanjem promjene tabli na državnim tijelima i graničnim prijelazima s novim imenom zemlje ispisanim i na albanskom jeziku, budući da je na snagu stupio i zakon kojim albanski postaje drugi službeni jezik u Sjevernoj Makedoniji.[9].
Zemljopis
Položaj
Republika Sjeverna Makedonija je država u jugoistočnoj Europi, u gornjem i srednjem Povardarju, između Šarsko-pindskog i Rodopskog gorja. Nalazi se u široj zemljopisnoj regiji Makedoniji.
Reljef
U Makedoniji se izdvajaju 3 reljefne cjeline:
- zapadna Makedonija
- središnji dio ili Povardarje i
- istočna Makedonija.
Zapadni dio čini mlado nabrano Šarsko-pindsko gorje građeno od paleozojskih škriljavaca i mezozojskih vapnenaca (Baba, Šara, Korab, Jakupica, Nidže). Između planina nalaze se duboke doline Crnog Drima te više gorskih kotlina:
Pološka i Prespanska kotlina su najveće.
Središnji dio ili Povardarje tektonski je labilan prostor ispunjen jezerskim i riječnim naplavinama. Naslage potječu iz paleozoika (škriljavci) te iz mezozoika i tercijara. Tu se nalazi niz kotlina, međusobno povezanih klisurama (kapijama):
Istočna Makedonija niža je od zapadne. Obuhvaća istočne pritoke rijeke Vardar, kotline se nalaze na visini oko 250 m, a nastale su erozijom eolskih sedimenata iz neogena. Okružuje ju visokoplaninski pojas. Na istoku su to Osogovske planine, Vlahina planina, Plačkovica, Ogražden, a na zapadu Istočne Makedonije to su Kožuv, Kozjak, Dren planina i Jakupica.
Usamljena uzvišenja građena su od granita, kristalastih škriljavaca te magmatita. Između njih prostiru se prekrasne kotline ispunjene tercijarnim jezerskim talozima:
Klima, tlo i biljni pokrov
U Makedoniji vlada submediteranska klima koju karakteriziraju vruća i suha ljeta te hladne i vlažne zime. Srednje godišnje temperature opadaju od sjevera prema jugu zemlje.
Srednja godišnja količina padalina je u planinama oko 1000 - 1500 mm, a u zavjetrinskim kotlinama 600 - 700 mm.
Najplodnija su glinato-ilovasta tla u nižim dijelovima kotlina. U brdsko-planinskim dijelovima prevladavaju kamenjari i rankeri (humusna šumska tla).
Što se vegetacije tiče, u nižim dijelovima prevladavaju hrast medunac, obični grab i cer, dok u višim dijelovima nalazimo bukvu i bukovo-jelove šume. Također nalazimo i zimzeleno sredozemno raslinje.
Vode
Najvažnije tekućice su Vardar, Treska, Crna Reka, Pčinja, Bregalnica, Strumica, Crni Drim.
Makedonija ima 3 prirodna jezera: Ohridsko, Prespansko i Dojransko. Ohridsko jezero je jedno od najstarijih jezera na zemaljskoj kugli, u njemu žive endemski primjerci, ohridska pastrva, belvica (Salmothymus ohridanus), jegulja, i više tipova račića, puževa i školjki, bistrina vode i njezina prozirnost je do 50 metara.
Nacionalni parkovi
Podrobniji članak o temi: Nacionalni parkovi MakedonijePovijest
Podrobniji članak o temi: Povijest MakedonijeStari vijek
Antički Makedonci su bili stari balkanski narod, koji je govorio jedan nedovoljno poznat jezik. Najistaknutiji kralj antičkih Makedonaca je bio Filip II. Makedonski, kojega je Demosten nazivao barbarinom. Iako je Demosten okupio sve Antičke Grke kako bi se suprotstavili Antičkim Makedoncima, Filip II. je pobijedio Grke u bitci kod Heroneje 2. kolovoza 338. pr. Kr., nakon čega je poštedio grad Tebu.
Kada je Filip II. ubijen (336. pr. Kr.), antički Makedonci su izabrali njegovog sina Aleksandra III za kralja. Aleksandar je brzo uspostavio svoju vlast, pobijedio pobunjene Grke i ovaj put spalio Tebu do temelja. Nakon toga, nastavio je ka istoku kako bi pobijedio do tada nepobjedivo Perzijsko Carstvo. U bitci na rijeci Granik, sa svojim antičkim Makedoncima (organiziranim u čuvene falange) i plaćenim konjanicima iz Tesalije je pobijedio trostruko veću perzijsku vojsku. Nakon osvajanja cijelog poznatog svijeta, odlučio se vratiti u Makedoniju, ali je otrovan 323. pr. Kr., te je umro u Babilonu. Nakon njegove smrti, njegovi vojskovođe podijelili su njegovu državu među sobom.
Značajna ličnost Makedonije, bio je i Filip V.. On je uspostavio Makedonsko kraljevstvo na Balkanu i opet porobio Grčku.
U to je vrijeme Rim postajao sve snažniji. Makedonija je bila saveznik Kartage i time neprijatelj Rimljana. Zato je bilo stalnih sukoba sa Rimljanima. Da bi se osigurao od Rimljana, Filip V. je pojačao fortifikacije u Skoplju i Uskani (današnje Kičevo u blizini današnjeg grada Debra, sjeverozapadna Makedonija), a sa juga je imao okupiranu Grčku. Međutim Grci i Rimljani su se udružili i pod pritisak Rimljana morao se povući iz Grčke i postaviti utvrdu u klisuri Tempi (nekoliko kilometara južno od današnjeg grada Platamona).
Ipak, u dobi vladavina njegovog sina, Perseja, Rimljani su ušli sa juga i pobijedili Perseja u bitci kod Pidne (nekoliko kilometara sjeverno od današnje Paralije kod Katerini). Persej je bio zadnji makedonski kralj iz antičke epohe u Makedoniji. Više su preživjeli Seleukidi na istoku i Ptolemejevići u Egiptu (zadnja je bila kraljica Kleopatra VIII).
Rimljani su porobili Makedoniju 168. pr. Kr. i podijelili je na 4 dijela, kojima je bilo zabranjeno međusobno komuniciranje. Tri od ova 4 dijela su obuhvaćala teritorije današnje Egejske Makedonije. Nakon toga, Makedonija je od centra svijeta postala provincija.
Podrobniji članak o temi: Makedonija (rimska provincija)Makedonija je u rimskom dobu imala važnu ulogu u povijesti kršćanstva, s obzirom da ju je posjetio Sveti Pavao.
Makedonija u prvoj i drugoj Jugoslaviji
Podrobniji članak o temi: Vardarska banovina Podrobniji članak o temi: Socijalistička Republika MakedonijaNeovisna Makedonija (od 1989.)
.svg)
Krajem 1990. godine, u vremenu kada se završavalo socijalističko uređenje i započeo proces raspada SFRJ, u Republici Makedoniji se utemeljivao višestranački pluralizam, održani su prvi višestranački parlamentarni izbori, konstituira se prvi višestranački Parlament Republike Makedonije. Najbrojniji zastupnici (pratenici) su pratenici iz VMRO-DPMNE, slijede SDSM (nasljednik SKJ-SKM) Socijalističke partije, Sojuz reformskih snaga, PDP-NDP (partije makedonskih Albanaca). Parlament je za predsjednika Republike izabrao Kiru Gligorova, a za potpredsjednika izabran je Ljubčo Geogievski. Za predsjednika ekspertske vlade izabran je Nikola Kljušev.
Godine 1991. godine Parlament je donio Ustav Republike Makedonije.
Godine 1992. srušena je ekspertska vlada i za mandatora je predložen Branko Crvenkovski koji je formirao novu stranačku vladu u koju su ušli SDSM, SP, PDP-NDP.
Godine 1994. građani su na neposrednim izborima prvi put birali predsjednika Republike i po drugi puta birali zastupnike u Sobranje. Za predsjednika je izabran Kiro Gligorov s mandatom od 5 godina pobijedivši drugog kandidata Ljubču Georgievskog.
Na drugim parlamentarnim izborima "zbog brojnih izbornih nepravilnosti", kako su navele oporbene stranke VMRO-DPMNE, DPM i druge, apstiniran je drugi krug glasovanja. Izbornu pobjedu ponio je Savez za Makedoniju - SDSM, SP, LP. Za predsjednika Vlade izabran je Branko Crvenkovski, a u Vladu su ušli SDSM, SP, LP, PDP-NDP.
Godine 1996. donijet je novi zakon o teritorijalnoj organizaciji - lokalnoj samoupravi - ustanovljene su 123 općine i Grad Skoplje, održani su prvi višestranački lokalni izbori za lokalnu vlast.
Godine 1998. održani su treći parlamentarni izbori. Izbornu pobjedu ponijeli su VMRO-DPMNE i Demokratska Alternativa (DA), a u parlament su ušle i PDP-A (Demokratska partija Albanaca u Makedoniji), SDSM, LDP, PDP. Za predsjednika Vlade izabran je Ljubčo Georgievski (VMRO-DPMNE), a za zamjenika Vasil Tupurkovski (DA), a u Vladu su ušli i članovi PDP-A.
Godine 1999. održani su drugi predsjednički izbori te je za predsjednika Republike izabran Boris Trajkovski, kojeg je predložila stranka VMRO-DPMNE. Ostali kandidati bili su Tito Petkovski (SDSM), Vasil Tupurkovski (DA), Stojan Andov (Liberalna partija), Muhamed Halili (PDP) i Muarem Negipi (PDP-A).
Godine 2000. održani su drugi lokalni izbori, koji su bili ispunjeni brojnim izbornim nepravilnostima, nasiljem, upotrebom vatrenog oružja.
Tijekom 2001. godine došlo je do oružanog sukoba u Republici Makedoniji koji je razriješen pritiskom Europske unije i potpisivanjem Ohridskog mirovnog sporazuma, koji je u najvećem dijelu amandmanima uključen u Ustav Republike Makedonije.
Godine 2002. održani su parlamentarni izbori koji su po ocjenama inozemnih i domaćih analitičara bili najbolje organizirani i provedeni izbori. Izbornu pobjedu odnio je SDSM u koaliciji s 12 političkih stranki. U Parlament su ušle stranke SDSM, DUI, VMRO-DPMNE, PDP, LDP, PDP-A i SP. Vladu je formirao Branko Crvenkovski i u nju su ušli DUI, i LDP.
Godine 2004., zbog tragične smrti predsjednika Borisa Trajkovskog, održani su treći predsjednički izbori na kojima je pobijedio Branko Crvenkovski (SDSM), a u izbornoj trci sudjelovali su Zudi Celili (PDP-A), Gzim Ostremi (DUI) i Saško Kedev (VMRO-DPMNE).
Stanovništvo
Narodnosni sastav
Posljednji popis stanovništva Makedonije izvršen je 2015. godine[10]. Sljedeća tablica pokazuje nacionalni sastav stanovništva na osnovu dosadašnjih popisa stanovništva:[11][12]
| godina popisa | ukupno stanovnika | Makedonci | Albanci | Turci | Srbi | Romi | Bošnjaci | Vlasi | Ostali |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2002. | 2.022.547 | 1.297.981 (64,2%) | 509.083 (25,2%) | 77.959 (3,9%) | 35.939 (1,8%) | 53.879 (2,7%) | 17.018 (0,8%) | 9.695 (0,5%) | 20.993 (1,0%) |
| 1994. | 1.945.932 | 1.288.330 (66,6%) | 441.104 (22,7%) | 78.019 (4,0%) | 40.228 (2,1%) | 43.707 (2,2%) | 6.829 (0,4%) | 8.601 (0,4%) | 31.480 (1,6%) |
| 1991. | 2.033.964 | 1.328.187 (65,3%) | 441.987 (21,7%) | 77.080 (3,8%) | 42.775 (2,1%) | 52.103 (2,6%) | / | 7.764 (0,4%) | 84.068 (4,1%) |
| 1981. | 1.909.136 | 1.279.323 (67,0%) | 377.208 (19,8%) | 86.591 (4,5%) | 44.468 (2,3%) | 43.125 (2,3%) | / | 6.384 (0,3%) | 72.037 (3,8%) |
| 1971. | 1.647.308 | 1.142.375 (69,3%) | 279.871 (17,0%) | 108.552 (6,6%) | 46.465 (2,8%) | 24.505 (1,5%) | / | 7.190 (0,4%) | 38.350 (2,3%) |
| 1961. | 1.406.003 | 1.000.854 (71,2%) | 183.108 (13,0%) | 131.484 (9,4%) | 42.728 (3,0%) | 20.606 (1,5%) | / | 8.046 (0,6%) | 19.177 (1,4%) |
| 1953. | 1.304.514 | 860.699 (66,0%) | 162.524 (12,5%) | 203.938 (15,6%) | 35.112 (2,7%) | 20.462 (1,6%) | / | 8.668 (0,7%) | 13.111 (1,0%) |
Vjerski sastav
Podrobniji članci o temama: Makedonska pravoslavna crkva - Ohridska arhiepiskopija i Makedonska grkokatolička CrkvaJezik
U Sjevernoj Makedoniji u službenoj su uporabi dva jezika na državnoj razini: makedonski, čije je postojanje potvrđeno Prespanskim sporazumom iz 2018., i albanski[13]. Zakonom o jezicima, koji je stupio na snagu u siječnju 2019., predviđeno je da se makedonski jezik koristi kao službeni u svim aspektima na cijelom teritoriju države i u međunarodnim odnosima, dok se albanski koristi kao ko-službeni jezik na državnoj razini (dvojezičke table na državnim institucijama), ne računajući obranu, središnju policiju i monetarnu politiku, te na razini lokalne samouprave, gdje ima ima od 20% govornika tog jezika.
Politički ustroj
Podrobniji članci o temama: Politika Makedonije, Predsjednici Makedonije i Predsjednici Vlade MakedonijeRepublika Sjeverna Makedonija je suverena, samostalna, demokratska i socijalna država. Državna vlast je podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Zakonodavna vlast je u rukama Sobranja Republike Makedonije (parlament). Građani na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima biraju 120 zastupnika (pratenika), država je podijeljena na 6 izbornih jedinica, mandat zastupnika je 4 godine. Izvršna vlast je u rukama Vlade Republike Makedonije. Predsjednik Republike Makedonije bira se na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima, a mandat je 5 godina. Sudska vlast je u rukama osnovnih, apelacijskih i viših sudova; zadnja instanca je Vrhovni sud.
Upravna podjela
Vanjska politika
Republika Sjeverna Makedonija je članica Ujedinjenih naroda od 8. travnja 1993., pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija[14][15] pod imenom bivša jugoslavenska Republika Makedonija,[3] odnosno na engleskom The former Yugoslav Republic of Macedonia, (FYROM) iz razloga što Grčka, koja je članica UN-a, EU i NATO-a, ima pretenzije na makedonsko ime. Hrvatska priznaje Makedoniju pod ustavnim imenom kao i 125 članica Ujedinjenih naroda, uključujući i Sjedinjene Američke Države, Rusiju i Kinu.
Gospodarstvo
Nakon stjecanja neovisnosti Makedonija je 1991–'96. imala pad BDP-a, visoku stopu inflacije, i kronično visoku stopu nezaposlenosti koja se i poslije održala. Gospodarska tranzicija, od socijalističke prema tržišnoj ekonomiji, bila je otežana i zbog nepovoljnih vanjskotrgovačkih okolnosti (prekida trgovine sa Srbijom koja je bila pod međunarodnim je sankcijama od 1992. do 1995. godine), te zbog grčke trgovinske blokade održane do 1995. godine.
U strukturi BDP-a najveći je udjel uslužnoga sektora (62%), potom industrije (27%) i poljoprivrede (11%). Unatoč određenim prirodnim bogatstvima (ugljen, krom, olovo, cink, magnezij, nikal, azbest, drvo), te bogatoj poljoprivrednoj ponudi (riža, duhan, pšenica, kukuruz, pamuk, sezam, agrumi, rajčica, paprika), prema procjenama Svjetske banke siromašno je oko 20% stanovnika (2003).
Glavninu izvoza čine hrana, cigarete, pića, tekstil i proizvodi crne metalurgije, a glavninu uvoza nafta, električna energija, industrijska oprema, automobili i roba široke potrošnje. Prema udjelu u izvozu vodeći su partneri Njemačka (28%), Italija (7%), Bugarska (5,4%) i Grčka (4,9%), a prema udjelu u uvozu Grčka (14,2%), Njemačka (13,2%), Bugarska (11,1%), Velika Britanija (8%) i Turska (5,4%).
Od 1. listopada 2002. godine Makedonija je članica Svjetske trgovinske organizacije. U 2011. ostvaren je BDP od 10,1 milijardi USD, 4925 USD po stanovniku, uz stopu inflacije od 3,9% i nezaposlenost 31%.[16]
Promet
Podrobniji članak o temi: Promet MakedonijeKultura
Podrobniji članci o temama: Makedonska akademija znanosti i umjetnosti, Makedonska književnost i Makedonska radiotelevizija
Grad Ohrid je makedonski i pravoslavni Jeruzalem, muzej na otvorenom, kulturna baština se proteže od prapovijesti do današnjih dana, u njemu je osnovan i djelovao je prvi Sveslavenski univerzitet osnovan od Sv. Klimenta Ohridskog i Sv. Nauma Ohridskog. Freske i ikone u mnogim crkvama i manastirima u Ohridu i Makedoniji su jedinstvene u svijetu. Rijeka Radika i njezin kanjon je ekološka sredina, priroda je neponovljiva, a Manastir Sveti Jovan Bigorski je jedan od najljepših manastira na Balkanu, raspolaže s jedinstvenim u svijetu oltarom izrađenom dubokim duborezom.
Makedonsko-hrvatski odnosi
Hrvata je u Makedoniji na popisu 1994. godine bilo 2248 [17], a prema popisu iz 2002. godine bilo je 2686 Hrvata u Makedoniji.[18]
Izvori
- Bilješke i literatura
- ↑ (maked.) Население и социјални статистики (2017.), stat.gov.mk, pristupljeno 26. siječnja 2019.<
- ↑ http://rs.n1info.com/Region/a459003/Zvanicno-stupila-na-snagu-upotreba-novog-imena-Severna-Makedonija.html
- ↑ a b Bakotić, Božidar (prir.) Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, Zagreb, listopada 2007., str. 7., URL: http://www.mvpei.hr/CustomPages/Static/HRV/Files/091001_imena_drzava.pdf
(PDF)
- ↑ vidi Igor Janev, Legal Aspects of the Use of a Provisional Name for Macedonia in the United Nations System, AJIL, Vol. 93. no 1. 1999.
- ↑ Večernji list: Grčka i Makedonija potpisale povijesni sporazum o promjeni imena Makedonije https://www.vecernji.hr/vijesti/grcka-i-makedonija-potpisale-povijesni-sporazum-o-promjeni-imena-makedonije-1252640
- ↑ Večernji list: Zbog fijaska referenduma Makedonija pred izborima https://www.vecernji.hr/vijesti/makedonci-na-referendumu-o-promjeni-imena-1273158
- ↑ http://ba.n1info.com/Svijet/a311753/Grcka-ratifikovala-sporazum-o-imenu-Makedonije.html
- ↑ http://balkans.aljazeera.net/vijesti/grcka-ratificirala-protokol-o-pristupanju-makedonije-nato-u
- ↑ http://balkans.aljazeera.net/vijesti/albanski-drugi-sluzbeni-jezik-u-makedoniji
- ↑ Državni zavod za statistiku Republike Makedonije (makedonski i engleski)
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Makedoniji, 2002 - Knjiga XIII, Skoplje, svibanj 2005 (PDF) (makedonski i engleski). Državni zavod za statistiku RM
- ↑ Macedonia FAQ website. The Population Profile of the Republic of Macedonia (engleski)
- ↑ http://balkans.aljazeera.net/vijesti/albanski-drugi-sluzbeni-jezik-u-makedoniji
- ↑ Popis članica Ujedinjenih naroda (engleski)
- ↑ Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda br. 47/225 (1993) (engleski)
- ↑ Makedonija, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1. ožujka 2016.
- ↑ HIC
- ↑ ZHRM O nama
Vanjske poveznice
- Ostali projekti
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Makedonija |
| Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Makedonija |
 | Zajednički poslužitelj sadrži atlas Makedonije |
 | Wječnik ima rječničku natuknicu Makedonija |
- Mrežna mjesta
- Makedonija, Hrvatska enciklopedija
- Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj
- Macedonia, The World Factbook (engl.)
- www.exploringmacedonia.com, stranice makedonske turističke zajednice (engl.)
- www.360macedonia.com, panorame mjesta u Makedoniji
- Ured Predsjednika Republike Makedonije
- Parlament (Sobranje) Republike Makedonije
- Vlada Republike Makedonije
- Povijest Makedonije (na lošem hrvatskom)
| ||||||||||
| |||||||
| ||||||||||
