Stari Grad

Koordinate: 43°11′N 16°36′E / 43.18°N 16.60°E / 43.18; 16.60
Izvor: Wikipedija
Inačica 4796583 od 25. listopada 2016. u 04:08 koju je unio Kubura (razgovor | doprinosi) (uklonjena promjena suradnika 78.0.18.142 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Dvanaesti Igrač)
Ovo je glavno značenje pojma Stari Grad. Za druga značenja pogledajte Stari Grad (razdvojba).
»Stari grad« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Stari Grad (razdvojba).
Stari Grad

Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
GradonačelnikVinko Maroević, dipl. iur. (HDZ)
Gradsko vijeće11 članova
Površina[1]52,8 km2
Površina središta19,9 km2
Visina2 mnm
Koordinate43°11′N 16°36′E / 43.18°N 16.60°E / 43.18; 16.60
Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno2 772
– gustoća53 st./km2
Urbano1 921
– gustoća139 st./km2
Svetac zaštitnikSveti Rok
Poštanski broj21460
Pozivni broj(0)21
AutooznakaST
Stranicastari-grad.hr

Zemljovid

Stari Grad na zemljovidu Hrvatske
Stari Grad
Stari Grad

Stari Grad na zemljovidu Hrvatske

Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je na otoku Hvaru u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.[3] Mještani ga zovu Stori Grod. Također ga zovu i Paiz, iako se taj naziv više odnosi na užu, stariju gradsku jezgru.

Svetac zaštitnik ovog gradića je sveti Rok, kojem je i posvećena jedna crkva u Starom Gradu.

Gradska naselja

Pet naselja pripada gradu Stari Grad (stanje 2006.), to su: Dol, Rudina, Selca kod Starog Grada, Stari Grad i Vrbanj.

Samo naselje Stari Grad čine predjeli Borić, Ivanje Gomile, Njiva, Šiberija, Molo Selo, Dolci, Priko i uža gradska jezgra. Naselje se širi prema Dubokoj, Budinjcu, Starču i prema vrhu brda Glavice.

Zemljopisni položaj i svojstva

Nalazi se na zapadnom dijelu otoka Hvara, na dnu Starogrojske uvale (Starogruojčice), na 43°10' sjeverne zemljopisne širine i 16°35' istočne zemljopisne dužine.

Ukupne je površine 55 četvornih kilometara.

Povijest

Stari Grad je današnje opisno ime za antički starogrčki grad Faros utemeljen na početku 99. antičke Olimpijade, tj. 384. godine prije Krista. Pretpostavlja se da su ga utemeljili grčki doseljenici sa otoka Parosa u Egejskom moru.

Po povjesničarskim pretpostavkama, moguće je da je zbog vrlo povoljnog smještaja ondje postojalo i neko starije ilirsko naselje, ali povijesni izvori pouzdano potvrđuju da je utemeljenjem grada Farosa počela urbana civilizacija u hrvatskim krajevima i da je Faros najstariji grad na tlu Hrvatske.

Od osnutka Hvarske biskupije 1147. pa sve do osnivanja Novoga grada Hvara, 1278., na mjestu današnjeg Starog Grada bilo je i njeno sjedište, odnosno, biskup je stolovao u Starom Gradu.

Bio je dijelom starohrvatske države. Nekoliko je stoljeća proveo pod mletačkom vlašću pod kojom je bio sve do Napoleonovih osvajanja. Bio je dijelom Ilirskih provincija. Nakon pada Napoleona, dijelom je Habsburške Monarhije, a nakon austro-ugarske odnosno hrvatsko-ugarske nagodbe našao se u austrijskom dijelu Austro-Ugarske, pokrajini Dalmaciji u Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. Nakon prvog svjetskog rata bio je nekoliko godina pod talijanskom okupacijom, od 1918. do 1921. godine.[4]

Nakon razgraničenja došao je u Kraljevinu SHS. Bio je dijelom Primorske banovine i poslije Banovine Hrvatske. Politički je u to vrijeme u Starome Gradu vrlo jak bio HSS. U to su vrijeme djelovale njegove organizacije Seljačka sloga, Seljačka zaštita i Hrvatsko srce. [5] U NDH bio je upravno dijelom velike župe Cetine, kotara Hvara, u dijelu NDH koji je bio pod okupacijom fašističke Italije.

Nakon Drugog svjetskog rata dijelom je NR/SR Hrvatske. Širenjem prema sjeveru preko parka Vorbe Stari Grad spojio se je s Molim Selom koje je danas gradska četvrt. Osamostaljenjem Hrvatske i Stari Grad postaje dijelom samostalne


Hrvatske. Velikosrpska agresija nije zaobišla ni Stari Grad: JNA je dvaput (7. studenoga 1991.) bombardirala obližnju poljoprivrednu zračnu luku bombama i raketama, pri čemu je oštećen jedan manji zrakoplov i pista.[6]


Gradonačelnici Starog Grada

(popis nepotpun)

  • dr. Petar Ružević, [nedostaje izvor]
  • Antun Maroević (1935. - )[5]
  • Vinko Pakušić (predsjednik MZ Stari Grad 1974. - 1980.)[7]
  • Josko Lupi (HDZ), 16. travnja 1993. - 31. listopada 1995.[8][9]
  • Mihovio Bogdanić (HDZ), 9. studenoga 1995. - 22. svibnja 1997.[8]
  • Tonči Stančić (HDZ), od 28. svibnja 1997.[10] - 22. svibnja 1997.[8]
  • (bez) 22. svibnja 1997. - 3. studenoga 1998.[8]
  • Visko Haladić (HSS), 1998. - 2001., 2001. - 2005., 7. lipnja 2005 - 2009.[8]
  • Đurđica Plančić (SDP), 31. svibnja 2009. - 2012.[8][11]
  • Vinko Maroević (HDZ), izabran 2. lipnja 2013., stupio na dužnost 6. lipnja 2013.[12][11]

Stanovništvo

Hrvati su autohtoni i većinski stanovnici ovog grada. Sebe zovu Starograjanima/Starogruojkama, a postoji i oblik Paizanin/Paizonka.

Popis 2011.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Stari Grad ima 2.781 stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 95,65%,[13] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 88,53% čine pripadnici katoličke vjere.[14]

Popis 2001.

Prema popisu stanovništva iz 2001., od ukupnih 2.817 stanovnika, na pojedina naselja otpada (poredano po naseljenosti):

  • Stari Grad - 1.906
  • Vrbanj - 489
  • Dol - 348
  • Rudina - 54
  • Selca - 20

Podaci za naselje Stari Grad: U popisu iz 1869. sadrži podatke za naselja Rudinu i Selca kod Starog Grada, kao i dio podataka u 1857. za naselje Rudinu.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[15][13]
broj stanovnika
2843
3217
3363
3386
3120
2469
2468
1941
1446
1531
1460
1607
1676
1836
1906
2781
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.

Kretanje stanovništva

Pogled na Stari Grad s brda Glavice

Prirodno mu gravitiraju iduća naselja: Dol (lokalno: Duol), Selca kod Starog Grada (lokalno: Sielca), Rudina, Vrbanj (lokalno: Varbuonj), Svirče.

Narječje

Stanovnici govore čokavskim (nije pogrješka - čokavski je vrsta čakavskog) narječja ikavskog govora hrvatskog jezika. No, ne treba zaboraviti da po starogrojsku upitna rečenica glasi 'Ča si rekal?' a ne 'Čo si rekal?', također 'Ča je danas za obid?' a ne 'Čo je danas za obid?'

Kultura

  • Hrvatska gradska glazba je osnovana 1876.[16] (kako je uklesano na spomen-ploči postavljenoj na zgradi gdje je bilo prvo sjedište).
  • amatersko Gradsko kazalište sljednik je diletanske družine "Petar Hektorović", odnosno Kulturno-umjetničkog društva (KUD) i amaterskog kazališta
  • Gradska knjižnica je sljednica "narodne hrvatske čitaonice starogradjanske" utemeljene 1874. Sjedište Gradske knjižnice je u palači "Čitovnici" koju su podigli članovi dioničkog društva "Hrvatski dom" 1893. (kako je uklesano na spomen-ploči postavljenoj na istočno pročelje "Čitovnice")
  • Faroski kantaduri je pjevačko društvo osnovano 1995. s ciljem očuvanja i promoviranja, prvenstveno, sakralne kulturne baštine Staroga Grada. Pjevačko društvo Pučki pjevači iz Starog Grada (Faroski kantaduri, klapa Garmica) nastalo je na temeljima klape Garmica osnovane 1969.g. radi očuvanja i promicanja glazbeno-kulturne baštine Starog Grada, ali i otoka Hvara. Nazivom klapa Garmica služe se u nastupima i izvođenjima svjetovnih napjeva, a kod napjeva sakralnog karaktera Faroski kantaduri. O društvu je scenarist i redatelj Petar Krelja 2003. snimio dokumentarni film Sveti glasovi.[17]
  • Od gastronomske kulture, valja spomenuti starogruojske paprenjoke.

Arheološki lokaliteti

Arheološko nalazište pored crkve sv. Ivana

Sam grad, kao i bliža okolica, prebogati su ostacima iz prošlosti. Područje Starog Grada bilo je naseljeno još od prapovijesti pa nije neobično što dokaze o životu starih ljudi nalazimo "na svakom koraku". Niže su stoga navedeni samo najvažniji lokaliteti jer bi samo nabrajanje svih lokaliteta bilo predugačko (samo Starogradsko polje ima više od 100 lokaliteta!).

  • Ciklopske zidine [18]
  • Faroska hora obuhvaća Starogradsko polje(hora[19]), Varbovačko, Vrbanjsko i dio Dolskog polja koje je od posebne važnosti zbog na cijelom Sredozemlju najbolje sačuvane starogrčke parcelizacije zemljišta koje je pripadalo gradu Farosu
  • Maslinovik - grčka kula u Starogradskom polju
  • Glavica - ilirska gradina iznad Starog Grada
  • crkva sv. Ivana

Kulturni i povijesni artefakti i arhivi čuvaju se u zbirkama Petra Ruževića i Vladimira Vrankovića.[20]

Sakralna arhitektura

Procesija na blagdan sv. Roka, zaštitnika grada

U Starom Gradu na Hvaru nalazi se mnoštvo sakralnih spomenika:

Dana 7. srpnja 2008. je, na zasjedanju u Quebecu, UNESCO na svoj Popis svjetske baštine stavio[21] i Starogradsko polje. U obrazloženju Svjetske organizacije se ističe kako su tamošnje nasade vinograda i maslina ostale "praktično nepromjenjene" od prve kolonizacije starih Grka i kako su jedinstveno svjedočanstvo geometrijskog sustava podjele zemlje koje se koristilo u starom vijeku.

Profana arhitektura

Glazba

  • Hrvatska gradska glazba Stari Grad,[16] utemeljena 1876., a u gradu je paralelno od 1887. djelovalo i glazbeno društvo Hrvatska gradjanska glasba koja je potrajala do 1908. kad je osnovana Sokolska glazba u sklopu Hrvatskog sokola, ali je Sokolsku glazbu ukinula talijanska okupacijska vlast 1919. kad je i zabranjem rad Hrvatskog sokola. Inače, od svog osnutka 1876. Hrvatska gradska glazba neprekidno djeluje, iako su joj ime nekoliko puta nakratko pokušali promijeniti.

Spomenici

  • spomen–ploča "Prvi radnički blagdan u Dalmaciji", otkrivanje 9. rujna 2014. [22]

Manifestacije

  • Festival divljeg cvijeća [23]
  • Starogradske ljetne priredbe[24]
  • Dani mađarsko-hrvatske kulture[25]
  • Večer od kantonjo[26]
  • Don šparogih [27]
  • Proslava obljetnice utemeljenja Starog Grada pod nazivom "Utemeljiteljima u čast, precima u spomen" uz misu "Združenim precima u spomen".[22]

Gospodarstvo

U drugoj polovici 19. stoljeća, Stari Grad je imao nekoliko brodogradilišta. Njihovom poslovanju je došao kraj širenjem parobrodarstva u svjetskom pomorstvu.

Svojevremeno je djelovala i tvornica tjestenine, mlin (vjetrenjača!)...

U Starom Gradu djeluje i vinarija, a nekad je djelovao i pogon od "Jugoplastike".

Šport

U gradu je nekad djelovalo više nogometnih klubova (kao što su "Zrinski", "Grumen", "Val"...), ali nakon Drugog svjetskog rata ostao je samo HNK Jadran.

U gradu djeluje i vaterpolski klub "Faros", koji je 1979.g. ostvario svoj najveći uspjeh, tj. osvojio prvenstvo Hrvatske time stekavši pravo nastupa u 2. saveznoj diviziji tadašnje Jugoslavenske vaterpolske lige. Od 2010., Stari Grad ima i svoj vaterpolski "Final four", u kojem sudjeluju mjesni sastavi, podijeljeni na kvartove (Grod, Priko, Molo Selo, Lucica) [28].

U gradu djeluje i ŠRD Šarag, športsko-ribolovno društvo, i JK Helios, jedriličarski klub.

Koncem kolovoza, Stari Grad je domaćinom Faros Maratona, međunarodnog prvenstva Hrvatske u daljinskom plivanju.

Caulerpa taxifolia

Na južnoj je obali zaljeva 1994. otkrivena prva kolonija u Jadranu alohtone alge Caulerpe taxifolije. U tom dijelu zaljeva je, u cilju sprječavanja širenja alge, uvedena zabrana sidrenja i ribolova.[29][30]

Poznati Starograjani i Starogrojke

Kip Petra Hektorovića u Starom Gradu. Djelo kipara Ivana Mirkovića.[20]

Korijene u Starom Gradu imaju:

U Starom su Gradu rođeni:


U Starom se Gradu školovao, a dva desetljeća poslije umro, Hijacint Bošković, hrv. dominikanski tomist, mislilac, filozof, bogoslov.

Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici

Izvori

  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ Zann, Lenore. 30. siječnja 2015. Croatia: Journey to my ancestral home. The Chronicle-Herald (engleski). Halifax, Nova Scotia, Canada. Pristupljeno 1. veljače 2015.
  4. ↑ Izložbe u Starome Gradu, TZ Stari Grad, 26. kolovoza 2014.
  5. ↑ a b Ivica Moškatelo: Odakle naziv Marokanci, Tartajun br. 4
  6. ↑ Na današnji dan, 7. studenoga, Dalmacija News, 7. studenoga 2011.
  7. ↑ In memoriam - Vinko Pakušić (1930. - 2010.), Grad Stari Grad, 29. prosinca 2010.
  8. ↑ a b c d e f Pregled osoba u instituciji
  9. ↑ In memoriam - Josko Lupi (1939. - 2013.), Grad Stari Grad, 21. travnja 2014.
  10. ↑ Službeni glasnik Grada Starog Grada - Rješenje o izboru članova Gradskog poglavarstva Grada Starog Grada
  11. ↑ a b Vinko Maroević izabran za gradonačelnika Grada Staroga Grada, Gradska uprava, 1. lipnja 2013.
  12. ↑ Stari Grad Gradska uprava - Gradonačelnik
  13. ↑ a b Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.
  14. ↑ Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.
  15. ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  16. ↑ a b Hrvatska gradska glazba, TZ Stari Grad
  17. ↑ Faroski kantaduri u Švedskoj, Grad Stari Grad, 22. ožujka 2007. Pristupljeno 29. svibnja 2016.
  18. ↑ Neven Bogdanić: Dobar dan, antički Stari Grade
    Novosti iz Starog Grada
  19. ↑ Starogradsko polje Hora, a ne ager, pristupljeno 20. veljače 2011.
  20. ↑ a b c d e f g h i (eng.) Panorama. Art. Dalmatia. S - T, culturenet.hr. Pristupljeno 26. svibnja 2016.
  21. ↑ Jutarnji list (8. srpnja 2008.) Starigradsko polje na popisu UNESCO-a
  22. ↑ a b Misa "Združenim precima u spomen" u Starome Gradu na otoku Hvaru, IKA, 9. rujna 2014., IKA N - 162997/9
  23. ↑ 24. - 26. 06. - Festival divljeg cvjeća , Stari Grad - novosti
  24. ↑ Program 28. Starogradskih ljetnih priredbi 2014.
  25. ↑ Do 12. 06. - Dani mađarsko-hrvatske kulture
  26. ↑ 31. 05. - Trg sv.Stjepana - Večer od kantonjo
  27. ↑ Uz Don šparogih ...
  28. ↑ Grad Stari Grad Plivalište Bonj - vaterpolo "Faros Final Four"
  29. ↑ Appearance and Eradication of Caulerpa taxifolia in Croatia
  30. ↑ Površine pod algom veće za 10 hektara
  31. ↑ In memoriam Antonio Botteri: dobri duh Staroga Grada, Grad Stari Grad, 21. svibnja 2012.
  32. ↑ Imehrvatsko.net Franjo Jordan Bučić
  33. ↑ Don Franko Franetović (1921. - 2013.) - In memoriam, Grad Stari Grad, 27. prosinca 2013.
  34. ↑ Croatian History
  35. ↑ Adam S. Eterovich: Hrvati u Hollywoodu, Slobodna Dalmacija, priredio Joško Čelan, 6. listopada 2001.
  36. ↑ Mirko Tomasović: Marulićev ljetopis, Colloquia Maruliana V (1996.), str. 230.
    Napomena: Serafin Lupi poginuo je s još devetoricom za savezničkog bombardiranja Zagreba, u razrušenom Dominikanskom samostanu u željezničkoj koloniji 22. veljače 1944. godine.
  37. ↑ Slika
  38. ↑ Zagreb, 22. veljače 1944. – najtužniji dan zagrebačkog samostana , Hrvatska dominikanska provincija
  39. ↑ (eng.) Search Request = [subjects contains Western Boat Building Co. and Tacoma, Javna knjižnica u Tacomi, Washington, pristupljeno 14. siječnja 2013.
  40. ↑ Adam S. Eterovich: Croatian Heritage Životopisi K - R
  41. ↑ Don Ante Politeo - preteča kršćanske socijaldemokracije Suvremenost poruka prve proslave Radničkog blagdana u Dalmaciji, Grad Stari Grad, 30. svibnja 2011.
  42. ↑ Adam S. Eterovich: Croatian Heritage Životopisi S - Z
  43. ↑ Muzej hrvatske baštine
  44. ↑ Mirko Crnčević, Divna Zenić: Ivaniševićevu vilu na Mejama kupio - "kralj piletine" s hvarskim korijenima, Slobodna Dalmacija, 21. svibnja 2012.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Stari Grad

Predložak:Stari Grad

v • u
Naselja na otoku Hvaru
Naselja u sastavu Grada Hvara

Hvar • Jagodna • Brusje • Malo Grablje • Milna • Sveta Nedjelja • Velo Grablje • Zaraće

Naselja u sastavu Grada Starog Grada

Stari Grad • Dol (sv. Marije, sv. Ane) • Rudina (Velo, Molo) • Selca • Vrbanj

Naselja u sastavu općine Jelse

Jelsa • Gdinj • Gromin Dolac • Humac • Ivan Dolac • Pitve • Poljica • Svirče • Vrboska • Vrisnik • Zastražišće • Zavala

Naselja u sastavu općine Sućurja

Sućuraj • Bogomolje • Selca

v • u
Gradovi i općine Splitsko-dalmatinske županije
Gradovi

Hvar • Imotski • Kaštela • Komiža • Makarska • Omiš • Sinj • Solin • Split • Stari Grad • Supetar • Trilj • Trogir • Vis • Vrgorac • Vrlika

Općine

Baška Voda • Bol • Brela • Cista Provo • Dicmo • Dugi Rat • Dugopolje • Gradac • Hrvace • Jelsa • Klis • Lećevica • Lokvičići • Lovreć • Marina • Milna • Muć • Nerežišća • Okrug • Otok • Podbablje • Podgora • Podstrana • Postira • Prgomet • Primorski Dolac • Proložac • Pučišća • Runovići • Seget • Selca • Sućuraj • Sutivan • Šestanovac • Šolta • Tučepi • Zadvarje • Zagvozd • Zmijavci

Ostale općine i gradovi po županijama u Hrvatskoj
Popis općina u Hrvatskoj • Popis gradova u Hrvatskoj
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stari_Grad&oldid=4796583"