Grude

Grude
Zastava
Koordinate: 43°22′N 17°35′E
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija BiH
Županija	Zapadnohercegovačka
Vlast
- Načelnik	Ljubo Grizelj (HDZ BiH)
Površina
- Ukupna	218 km²
Stanovništvo (1991.)
- Grad	3.598
- Općina	16.358
Vremenska zona	CET (UTC+1)
- Ljeto (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	88340
Pozivni broj	+387 39
Službena stranica http://www.grude.info
Zemljovid
Položaj Općine Grude na karti BiH

Grude su grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Općina Grude smještena je na samoj granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, te pripada širem prostoru omeđenom Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru (općina Posušje). Sa svojih 16.358 stanovnika i površinom od 218 četvornih kilometara općina po novom geopolitičkom ustroju pripada Županiji Zapadnohercegovačkoj u sklopu Federacije Bosne i Hercegovine.

Ovaj je prekrasni krajolik obrastao niskim raslinjem tipičnim za krške krajeve. Blizina mora daje ovomu kraju blagu klimu mediteranskih obilježja.

Grude su bogate i prirodnim ljepotama - od brojnih jama i pećina karakterističnih za ovaj kameni, krški krajolik pa do - što je za ovo područje neobično - brojnih izvora i vodenih resursa (jezero Krenica, rijeka Tihaljina - Trebižat).

Danas Grude proživljavaju kulturnu i gospodarsku renesansu. Protekle su godine bile obilježene domovinskim ratom i borbom za opstanak, u kojoj su Grude figurirale kao jedan od glavnih epicentara "pobune" protiv agresije tadašnje JNA.

U Grudama je osnovano Hrvatsko vijeće obrane i Hrvatska zajednica Herceg-Bosna.

Zemljopis

Grude - panorama

Općina Grude nalazi se u zapadnom dijelu Hercegovine.

Grude su udaljene 49 km od Mostara,19 km od Imotskog, te 100 km od Splita. Čine ju sljedeća naselja: Grude, Drinovci, Tihaljina, Sovići, Gorica, Ružići te Pogana Vlaka. Kroz općinu protječe rijeka Trebižat, koja se ne naziva cijelim svojim tokom tim imenom. Prate ju sljedeća imena: Vrljika, Matica, Tihaljina, Mlada, Klokun, Vitina i Trebižat.

Reljef i građa

Općina Grude je integrirana oko Grudskog polja. Ima sve karakteristike relativno zatvorene krške depresije. Otvorena dolina Neretve i neposredni primorski prostor na nju imaju vrlo malo utjecaja. U morfološkom pogledu teren je podijeljen na tri posebne jedinice i to: sjeveroistočna greda, dinarskog pravca pružanja na nadmorskoj visini od oko 590 m na čijem se jugozapadnom rubu nalazi grad Grude. Zatim, prema jugoistoku se nastavlja depresija Grudskog polja na nadmorskoj visini od 270 i 250 m čiji se jugoistočni okvir završava s dva manja rta, i to dužeg na kojem se nalazi naselje (selo) Drinovci i kraćeg na kojem se nalazi naselje Blaževići. Najviša točka u ovom dijelu ruba grudskog polja je 622 m nadmorske visine. Nadmorska visina naselja kreće se od 260 do 330 metara nadmorske visine. Na prvoj morfološkoj cjelini koja čini sjeveroistočni rub Grudskog polja zbog osnovnog geološkog suptrarta (vapnenci) nalaze se mnoge vrtače i humovi, dok na jugozapadnoj gredi koja čini na toj strani jugozapadni rub Grudskog polja i ranije spomenutu treću morfološku cjelinu reljefa ovog prostora tih fenomena nema, jer se teren uglavnom sastoji od dolomita i dolomitskih vapnenaca. Zbog toga se na sjeverno istočnom rubu Grudskog polja javljaju uslijed zagađenih zona krška vrela, a uz jugozapadni rub uglavnom ponori. Vrela: Grudsko vrilo. Ponori: ponor Šainovac, Džambin ponor, Perkića ponor, Vidrinka ponor i Mikulića ponor. Treba naglasiti da grad smješten na južnim i jugozapadnim padinama podbriježja Vitroša i sjeveroistočnom rubu Imotsko-bekijskog polja ima povoljne prostorne uvjete urbanog razvoja.

Vode

Kao osnovno obilježje ovog prostora u hidrološkom pogledu značajno je da nema stalnih površinskih tokova, a ni većih površinskih vodenih tokova. Jedini stalni tokovi su u dnu Imotsko – Grudskog polja među kojima je najveći tok rijeke Vrlike, koja ponire u neposrednoj blizini Drinovaca pod imenom Matica. Na jugu kod naselja Peć Mlini izvire rijeka Tihaljina, koja nizvodno mijenja ime u Mlade, a kao Trebižat ulijeva se u Neretvu. Tu je izrađena HE Peć Mlini koja je od velikog značaja za općinu. Na sjeverozapadnom dijelu Kongore nalazi se još jedna prirodna rijetkost ovog područja – jezero Krenica. Jezero ima stalnu vezu sa podzemnim vodama i nikad ne presušuje. Širina jezera je oko 300 m, a dubina 47 m.

Klima i vegetacija

Prostor općine pripada zoni submediteranske klime humidnih odlika. Prosječna godišnja količina padalina koja iznosi 1300 mm pokazuje da se prostor općine nalazi u neposrednom primorskom zaleđu. Nadmorska visina (260 - 330 m) i neposredna blizina zaleđa Jadranskog mora razlozi su izrazitijeg utjecaja sredozemne klime nego u susjednim područjima zapadne Hercegovine. Raspored padalina tokom godine po kome se izdvajaju aridni ljetni mjeseci (lipanj: 94 mm, srpanj: 35,2 mm i kolovoz: 67 mm) pokazuje da u vrijeme sazrijevanja (razvoja biljaka) vlada skoro prava suša kad je potrebno vršiti navodnjavanje. Tokom godine nema negativnih temperatura zraka, a vegetacijski period traje od kraja veljače do kraja studenog ponekad i do kraja prosinca (srednja temperatura prosinca iznosi 5,5oC. Temperature ispod 0oC javljaju se u prosincu do početka travnja. Snijeg je rijetka pojava bez dužeg zadržavanja. Tijekom godine se smjenjuju dva regionalna vjetra: južni (jugo) iz doline Neretve i sa primorja i sjeverni (bura) iz sjeverno kontinentalnog zaleđa. Tokom godine je više vedrih nego oblačnih dana, pa se sa ogromnim brojem sati javlja insolacija (4000 stupnja temperaturnih suma). To omogućava sazrijevanje poljoprivrednih kultura, što je značajno za individualna domaćinstva.

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Grude

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Grude imala je 16.358 stanovnika, raspoređenih u 13 naselja.

Stanovništvo općine Grude
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Hrvati	16.210 (99,09%)	17.608 (99,10%)	19.111 (99,52%)
Srbi	9 (0,05%)	35 (0,19%)	32 (0,16%)
Muslimani	4 (0,02%)	4 (0,02%)	0 (0,00%)
Jugoslaveni	5 (0,03%)	40 (0,22%)	5 (0,02%)
ostali i nepoznato	130 (0,79%)	80 (0,45%)	55 (0,28%)
ukupno	16.358	17.767	19.203

Grude (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Grude
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Hrvati	3.567 (99,13%)	3.344 (98,99%)	2.818 (98,98%)
Srbi	6 (0,16%)	8 (0,23%)	16 (0,56%)
Muslimani	4 (0,11%)	1 (0,02%)	0
Jugoslaveni	1 (0,02%)	16 (0,47%)	1 (0,03%)
ostali i nepoznato	20 (0,55%)	9 (0,26%)	12 (0,42%)
ukupno	3.598	3.378	2.847

Popis stanovništva po mjesnim zajednicama (1991.)

Grude
godina popisa	1991.
Grude	3598 (22,00%)
Drinovci	3011 (18,41%)
Sovići	2664 (16,29%)
Tihaljina	1850 (11,31%)
Ružići	1550 (9,48%)
Višnjica i Medovići	799 (4,88%)
Gorica	795 (4,86%)
Dragićina	695 (4,25%)
Ledinac	456 (2,79%)
Cerov Dolac-Pogana Vlaka	441 (2,70%)
Borajna	295 (1,80%)
Puteševica	204 (1,25%)
ukupno	16.358

Naseljena mjesta

Blaževići, Borajna, Donji Mamići, Dragićina, Drinovačko Brdo, Drinovci, Gorica, Grude, Jabuka, Pocrte, Puteševica, Ružići, Sovići i Tihaljina.

Izvor

• Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

• internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

Uprava

Zgrada općine u Grudama

Povijest

Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u pretpovijesnim vremenima. Naime, na mjestu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolitika. Naravno da je život na ovim prostorima tekao kontinuirano - smjenjivali su se narodi, kulture, civilizacije... Prolazile su vojske - od rimske do Napoleonove, a u novija vremena napatio se ovaj kraj u dva svjetska i naposlijetku i u domovinskom ratu.

U kasnijim, već povijesnim vremenima, na ovom je tlu bila vrlo živa nazočnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta - Salonu i Naronu - prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.

Srednji vijek je vrijeme stećaka - stećke u grudskoj općini pronalazimo praktički na svakom koraku - što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvojbeno je to zasluga povoljna geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima. Rijetko se gdje može sresti ta neobična kombinacija surovosti i pitomosti prirode koju zatječemo na prostorima Imotsko-Bekijskoga polja - plodna zemlja relativno bogata vodom u kontrastu s divljim i okrutnim kamenjarom koji je okružuje.

Kraj srednjeg vijeka obilježen je turskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne turske vladavine i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas. Nakon Turaka, dolazi Austro-Ugarska. To je kratki prelazni period u kojem su se međutim izgradile brojne škole i infrastruktura potrebna za funkcioniranje moderne europske države, no - kao i obično - ovaj je kraj nekako uporno zaobilažen u toj sveopćoj modernizaciji. Ruralni se karakter ovoga područja održao praktički sve do danas.

Dva svjetska rata odnijela su puno mladih života i donijela glad. Uništenjem hrvatske Banovine i Nezavisne Države Hrvatske i stvaranjem boljševičke komunističke jednopartijske države pod diktattom Beograda tzv. socijalističke - Titove Jugoslavije - Grude, kao uostalom i sav hrvatski narod Zapadne Hercegovine, bivaju obilježene kao centar nacionalističkog i "profašističkog" hrvatstva, a samim tim i obilježene i nepoželjne, budući da se nipošto nisu mogle uklopiti u floskule o bratstvu i jedinstvu naroda i nepresušnu soc-realističku frazeologiju kojom se nastojala održati na životu ta neprirodna tvorevina. U nacionalno-preporodnomu demokratskomu pokretu hrvatskoga naroda, poznatom kao Hrvatsko proljeće (1967.-1971.), zapaženi su kulturni prinos dali trojica hrvatskih intelektualaca rodom iz grudske općine, književnici Ivan Alilović, Anđelko Mijatović i Mile Pešorda,od kojih su prva dvojica bili i u jugokomunističkim tamnicama, a sva su trojica završili na tzv. udbopartijskim crnim listama namijenjenim "hrvatskim nacionalistima". Konačnim padom Jugoslavije ovaj je prostor dobio kakvu takvu slobodu, no hrvatski se narod - poučen povijesnim iskustvima - još itekako mora boriti za svoj vlastiti kulturni identitet i tradicionalne vrijednosti mukotrpno izgrađivane kroz stoljeća patnje.

Franjevci su u Grudama od 1895. Iako je biskup silom, u stilu nekdašnjih imperatora, htio postaviti svjetovne svećenike u župu Grude to mu nikad nije uspjelo. Danas su na grudskoj župi 3 svećenika iz Franjevačkog reda - fra Bernard Marić, fra Ante Šaravanja i fra Stanko Pavlović. Fra Bernard je po broju godina koje je proveo u grudskoj župi prestigao fra Gabru Grubišića, svećenika zaslužnog za crkvu svete Katarine.

Domovinski rat

Popis poginulih i nestalih branitelja Općine Grude:

• Alerić Ivan
• Bandić Boris
• Barić Nediljko (1965. - Vrdi, 1993.)
• Barić Zdenko
• Boban Ivica
• Bošnjak Vinko
• Bunoza Mate
• Ćorluka Mate
• Ćorluka Stjepan
• Glavaš Mate
• Glavota Mario
• Ivanković Željko
• Jelascik Karolj
• Jurišić Marko
• Kolak Darko
• Kolak Miro
• Kordić Krešo
• Logara Damir (1959. - Vrdi, 1993.)
• Maduna Branko
• Majić Tomislav
• Majstorović Željko
• Mikulić Božo
• Mikulić Mladen
• Miličević Gordan (1970. - Vrdi, 1993.)
• Miličević Stanko
• Miloš Slobodan
• Pandžić Ivan
• Pandžić Miro
• Pandžić Vladislav
• Paradžik Vice (1959. - Vrdi, 1993.)
• Pejić Ante
• Pejić Tomislav
• Pejić Zdenko
• Sosa Zdravko
• Spajić Goran (1971. - Vrdi, 1993.)
• Spajić Miro (1957. - Vrdi, 1993.)
• Šimić Davor (1967. - Vrdi, 1993.)
• Šimić Silvestar
• Tica Blago
• Tica Miljenko
• Tica Zdenko
• Vlašić Ante
• ZadroBranko
• Zadro Radoslav

Gospodarstvo

Općina Grude u Bosni i Hercegovini ima više zaposlenih nego prije rata. Sva najznačajnija poduzeća u Grudama bave se proizvodnjom i u privatnom su vlasništvu. Iz Gruda je i najpoznatiji BH-brend - tvrtka Violeta. Po broju nezaposlenih Bosna i Hercegovina je u europskom vrhu, a po gospodarskoj razvijenosti na dnu europske ljestvice. No, nije ni u BiH sve tako crno. Postoje općine u ovoj zemlji, koje su i po jednom i po drugom pokazatelju na europskoj razini. Jedna od takvih je i hercegovačka općina Grude koja sa 16 tisuća stanovnika ima više zaposlenih nego prije rata. Podaci o djelatnosti najznačajnih tvrtki čije je sjedište u Grudama pobijaju rašireno mišljenje kako u Hercegovini uglavnom cvjeta trgovina. Ako je to odmah nakon rata i bilo tako, sada više nije. Gotovo sve značajnije grudske kompanije se bave proizvodnjom i sve su u privatnom vlasništvu. Grafotisak je jedna od najuspiješnijih tvrtki u grafičkoj industriji BiH, Grudska pivovara proizvodi čuveno Prima pivo, Lumen se bavi prizvodnjom svijeća, a tvrtka De Luxe proizvodnjom žaluzina i tendi. U Grudama je sjedište i tvornice Violeta, tvrtke koja je jedan od regionalnih lidera u proizvodnji higijenskih proizvoda, te vodeći bosanskohercegovački brend. Vlasnik tvrtke, ekonomist Petar Ćorluka, vlasnik je i trgovačkog lanca Prodex. Violeta danas ostvaruje godišnji promet od 4,5 milijuna eura, upošljava oko 560 djelatnika i osim u zemlje regije, svoje proizvode izvozi na tražište Europske unije, te u Libiju. Osim u Grudama, Violeta gradi tvornicu u Zagrebu, a u tijeku su i pripreme za gradnju tvornice papira u Livnu.

Poznate osobe

• Andrijica Šimić, legendarni hajduk
• Paškal Buconjić, biskup
• Antun Branko Šimić, hrvatski pjesnik (Drinovci)
• Rafael (Ranko) Boban, pukovnik i general u NDH
• Mile Pešorda, hrvatski pjesnik i filolog
• Mate Boban, čelnik HR Herceg-Bosne
• Ante Paradžik, političar
• Zvonko Bušić, hrvatski politički emigrant i aktivist za neovisnost Hrvatske
• Blago Zadro, general-bojnik Hrvatske vojske
• Ljubo Jurčić, hrvatski političar i ekonomski stručnjak
• Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba
• Goran Marić, bivši nogometni sudac, političar
• Krunoslav Jurčić, bivši hrvatski nogometni reprezentativac i trener Dinama
• Zvonimir Boban, bivši hrvatski nogometni reprezentativac i igrač Milana, rodom iz Gruda
• Jerko Leko, hrvatski nogometaš
• Dario Šimić, rodom iz Gruda, nogometaš s najviše nastupa za hrvatsku reprezentaciju
• Stipe Leko Ćipa, ultramaratonac, rekorder Hrvatske i BiH u disciplini 24h (223 km)
• Josip Leko, predsjednik Hrvatskog sabora, rodom je iz Ledinca kod Gruda

Spomenici i znamenitosti

Prethistorijska nalazišta (Ravlića pećina...), ostaci antičkih puteva, srednjovjekovnih kultnih mjesta, ponešto tipične ruralne arhitekture s prijelaza stoljeća, poneki socrealistički ostatak i ponajviše nove kič arhitekture nalaze se u Grudama.

U središtu grada nalazi se Park hrvatskih velikana sa spomenikom u sredini.

Spomenik u Parku hrvatskih velikana

Najdulja ulica u Grudama nosi ime Republike Hrvatske. Jedna od duljih nosi ime dr. Franje Tuđmana.

Obrazovanje

Na području Gruda djeluju sljedeće školske ustanove:

• OŠ Ruđera Boškovića
• OŠ Sovići
• OŠ Drinovci
• OŠ Tihaljina
• Srednja škola Antuna Branka Šimića

Poprsje Antuna Branka Šimića u srednjoj školi u Grudama,rad kipara Nikole Pepića

Kultura

Grude su do 18. stoljeća bile sastavnim dijelom nekadašnje starohrvatske župe Imota i baštine izuzetnu i raznovrsnu kulturnu povijest. Bogate su nalazištima stećaka, a u Gorici je otkrivena ranokršćanska bazilika.Imaju svoju radio-postaju, a povremeno objavljuju i novine Hrvatska gruda, pokrenute u tijeku Domovinskoga rata. Jedina kulturna manifestacija od širega značenja u Grudama su Šimićevi susreti, prvi put održani 1964. godine u Drinovcima^{[nedostaje izvor]}, kad je postavljena spomen ploča u čast braći Šimić na njihovu rodnu kuću, a tom su značajnom događaju prisustvovali mnogi uglednici iz tadašnjeg kulturnog, književnog, političkog i javnog života, između inih spomenut ćemo pokojnog Dragutina Tadijanovića koji je taj događaj i opisao. U Grudama je vrlo aktivna Matica hrvatska Ogranak Grude, koja je do sada objavila više od deset knjiga. A njezin je rad obnovljen 2005. godine. Također Matica hrvatska Grude izdaje i godišnjak "Susreti". U svibnju 1968. u Grudama je objavljena revija "Ogledalo" (gl.i odg. urednik i pokretač Mile Pešorda), koju su vlasti trajno zabranile i uništile. Suvremeni hrvatski pisci rodom iz ove općine: Ivan Alilović, Anđelko Mijatović, fra Andrija Nikić, Mile Pešorda, Milka Tica, Zdravko Kordić, Ljubica Benović, Natalija Palac... Likovni umjetnici: Veselko Zorić, Drago Bušić..

Rimokatoličke župe

Područje općine Grude podijeljeno je na šest župa. Župe pripadaju Mostarsko-duvanjskoj biskupiji.

Župa Grude - Sv. Kate

Područje grudske župe u 18. stoljeću (1743.-1768.) pripadalo je župi Drinovci, dok u 19. stoljeću današnju župu dijele župe Ružići i Gorica. 1895. osnovana je župa Grude, zbog udaljenosti naselja od središta ovih župa, ali i povećanog broja vjernika. Na teritoriju župe nalaze se tri crkve: crkva Sv. Katarine u Grudama, crkva Sv. Jure u Dragićini, te zavjetna crkva Sv. Izidora na Cerama. 1743. na području župe bila su 24 doma i 212 vjernika, dok je u vrijeme osnivanja župe (1895.) bilo 2464 vjernika i 416 domova. 2002. u župi je bilo približno 1000 domova sa 4200 vjernika. Župni stan podigao je prvi župnik fra Leonard Radoš 1895., ali ju je potres 1923. oštetio. Obnovljena je trudom fra Gabrijela Grubišića (župnik 1920.-1940.). Velika impozantna grudska crkva započeta je 1923. godine, a pokrivena tek 1939. Koncem 1968. u crkvi je postavljen novi oltar, dar fra Špire Andrijanića. Gradnja nove župne kuće počela je 1980., za vrijeme župnikovanja fra Bernarda Marića, koji je i danas u Grudama.

Župa Gorica-Sovići - Sv. Stjepana Prvomučenika

Gorica - Sovići spominju se kao sjedište jedne od župa koje su do 1718. bile povjerene brizi franjevcima iz imotskog samostana. Nakon što je Imotska krajina od te godine po požarevačkom miru odijeljena od Bekije komunikacija s bekijskim župama postaje franjevcima gotovo nemoguća. Stoga dušobrižničku skrb za čitavu Hercegovinu preuzima samostan u Kreševu. Sjedište župe premješteno je oko 1735. iz Gorice u Posušje, točnije u teško prohodne šume između sela Batina i Gorice. Gorica od tada postaje samo dijelom velike župe Posušje. Takvo je stanje potrajalo oko stotinjak godina, do 1831. kada je Gorica postala samostalnom kapelanijom. God. 1838. proglašena je župom. Matice se vode od 1836. Prvu župnu kuću sagradio je fra Stjepan Karlović. Bila je slaba i neugledna, a nakon nekoliko desetljeća i neuporabljiva. Nova je župna kuća građena 1904.-1908. Ta je kuća oštećena u ratu 1943., a onda i u potresu 1962. Nova je sagrađena počevši od 1975. Na mjestu drevne crkvice Sv. Stjepana, koja je porušena u tursko doba, sagrađena je 1856. nova župna crkva, ponajvećma zalaganjem župnika fra Petra Bakule. Nova suvremena crkva sagrađena je u Gorici počevši od 1968. U isto vrijeme građena je i lijepa suvremena podružna crkva u Sovićima posvećena sv. Petru i Pavlu a poslije i zvonik u Bobanovoj Dragi posvećen sv. Iliji proroku.

Župa Ružići - Sv. Ivana Krstitelja

Spomen na župu Ružiće potječe iz 17. stoljeća, a u popisima iz 1743. i 1768. godine, Ružići su u sastavu župe Drinovci. Nakon stotinu godina odnosi su se i stanje promijenili pa u Šematizmu fra Petra Bakule iz 1867. godine stoji da su Drinovci dio župe Ružići, koji su ponovno postali župom 1836. godine i od tada imaju svoje matice. U to vrijeme u njezinu sastavu bile su današnje župe Ružići, Drinovci i Tihaljina, zatim pretežiti dio župe Grude i značajan dio župe Ledinca. Okupljala je 22 naselja, 570 obitelji i 3982 vjernika. Vrijeme, broj stanovnika i njihove potrebe utjecale su da se od nje odcijepe tri nove župe: Drinovci (1871.), Tihaljina (1889.) i Grude (1895.). Župna se crkva počela graditi 1934., pokrivena 1938., a u cijelosti je završena od 1958. do 1961. godine.

Župa Ledinac - Sv. Terezije Male

Utemeljena 3. listopada 1930. godine na osnovi odluke fra Alojza Mišića o odvajanju sela od tadašnjih triju župa - Gruda, Ružića i Rasna. U prošlosti je bila sastavni dio župe Rasno, čiji su prostor i puk bili dio velike župe Široki Brijeg sve do 1872. godine. Tada je Rasno postalo kapelanija, a od 1874. župa koja ima svoje matice od 1872. Obuhvaćala je široko područje, broj župljana se povećavao, život je donosio različite i nove promjene i potrebe pa su se od nje odvojile tri nove župe: Grljevići (1919.), Ledinac (1930.) i Buhovo (1969.). Prvi ledinački župnik bio je don Ante Čule (1903.–1972.), brat biskupa dr. Petra Čule, koji je na toj dužnosti bio sve do svoje smrti.

Župa Tihaljina - Bezgrješno Začeće B.D.M.

Crkva Sv. Katarine u Grudama

Šport

HNK Grude

Klub je osnovan 1959. kao Nogometni klub Bekija na inicijativu članova Omladinskog sportskog društva Bekija. Prvi predsjednik kluba bio je Drago Herenda. Prva utakmica je odigrana iste godine protiv Mladosti (danas NK Široki Brijeg). Nakon 40 godina, poslije javne rasprave i glasovanja u hotelu "Grude" u jesen 1999., Bekija mijenja ime u HNK Grude, te počinje ostvarivati zapaženije rezultate. Tada prof. Marin Ćorluka preuzima trenersku poziciju, a Grude ulaze u Prvu ligu Federacije BiH (drugi nivo natjecanja) i osvajaju prvi naslov prvaka u sezoni 2000./01. Nakon toga uslijedilo je natjecanje u Premijer ligi BiH gdje su se zadržali samo jednu sezonu. Nakon toga ispadaju iz Prve, te čak i iz Druge lige (treći nivo natjecanja) u sezoni 2008./09. Trenutno igraju u Drugoj ligi FBiH. U siječnju 2010. HNK Grude su obilježile 50 godina postojanja, pa je u tu čast gostovao zagrebački Dinamo. Pred punim tribinama Zagrepčani su slavili s 3:1.

NK Drinovci

Nogometni klub iz Drinovaca osnovan je krajem kolovoza 1994. godine. Osnovan je zbog velikog interesa lokalnog stanovništva za nogomet. Redovito bi se na livadi "Boljava" okupljao veliki broj nogometnih zaljubljenika. Tada je osnovan inicijativni odbor od 50 ljudi te je registriran nogometni klub, a ime je dobio po polju "Boljava". Prvi predsjednik kluba bio je Miro Vekić, a trener Ferdo Nuić, dok su svoje prve utakmice igrali na terenu u Vinjanima (Hrvatska), jer nisu imali svoj stadion. Najveći uspjeh kluba je polufinale Kupa BiH izbacivši pritom premierligaše Sarajevo i Orašje, čime klub postaje prepoznatljiv na nogometnoj karti BiH. Nakon toga klub mijenja ime u "NK Drinovci".

HKK Grude

Košarkaški klub Grude osnovan je od strane nekoliko ljubitelja ovog sporta, davne 1976. godine i od tada prolazi trnovit i nezgodan put sve do useljavanja u sportsku dvoranu, kada su se stekli i normalni uvjeti za treninge i natjecanja. Odmah, potom počelo se razmišljati i o podmlatku kluba, te se tako osniva i škola košarke, kroz koju godišnje prođe stotinjak djece različitih uzrasta, kao što su tići, mlađi kadeti, kadeti, te ekipa ženskog košarkaškog kluba Grude. Već petu godinu za redom, za vrijeme školskih praznika, organizira se škola košarke s kampovima, što je do sada upriličeno u kampovima Obunjan kod Šibenika, Baško Polje, te u kampu Zaostrog. Klub se trenutno natječe u 1. Ligi Herceg-Bosne.

HŽRK Grude Autoherc

Hrvatski ženski rukometni klub Grude Autoherc osnovan je u kolovozu 2009. godine. Kroz školu rukometa do sada je prošlo više stotina djece, a trenutno klub broji oko 80 aktivnih članica raspoređenih u skupine od 1994. do 2004. godišta. Treninzi i utakmice se izvode u gradskoj športskoj dvorani u Grudama. Trenutno se klub natječe u 1. ligi FBiH i u ligi Herceg-Bosne. Klub trenutno vodi mr. sc. Zlata Zubac, proslavljena vratarka, izbornica BiH ženske reprezentacije, te članica Olimpijskog odbora BiH.

Karate klub Grude

Karate klub Grude utemeljilo je nekoliko ljubitelja ovog sporta, 10. srpnja 2008. godine. Namjera Kluba je oživaljavanje sportskog života mladih u Grudama, okupljanje djece, mladeži i odraslih s ciljem razvoja tjelesne kulture i zdravog psihofizičkog razvoja. Klub je krenuo s radom 15. rujna 2008. godine. Treninzi se održavaju dva puta tjedno, u športskoj dvorani OŠ Ruđer Bošković. Klub trenutno broji oko 80 članova. Treninzi su raspoređeni po skupinama. Manja skupina broji oko 50 članova dok velika ima oko 30-ak članova. Interes je iznimno velik.

Boćarski klub Grude

Boćarski klub Grude osnovan je 1998. godine. Grude su bile domaćin Europskog prvenstva u boćanju 2002., te Svjetskog 2007. godine.

Grudske mažoretkinje

Osnovane su 2001. godine. Osvajaju brojna odličja na prvenstvima diljem Europe.

Gradovi prijatelji

• Slunj Hrvatska
• Baldissero Torinese Italija

Izvori

portal boboska.comPortal Boboška poznatiji kao http://www.grude.org

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Grude

Vanjske poveznice

• http://grude.info/, službena stranica Općine Grude
• http://grude-online.info
• http://grude.org