Grude

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Grude. Za druga značenja, pogledajte Grude (razdvojba).

Grude
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Županija	Zapadnohercegovačka
Sjedište	Grude
Načelnik	Viktor Marić
Površina	218 km² km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	16.358 (1991.) 75 st./km²

Grude su grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Općina Grude smještena je na samoj granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, te obuhvaća prostor omeđen Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru (općina Posušje). Sa svojih 16.358 stanovnika i površinom od 218 četvornih kilometara općina po novom geopolitičkom ustroju pripada Županiji Zapadnohercegovačkoj u sklopu Federacije Bosne i Hercegovine.

Ovaj je prekrasni krajolik obrastao niskim raslinjem tipičnim za kraške krajeve. Blizina mora daje ovomu kraju blagu klimu mediteranskih obilježja.

Grude su bogate i prirodnim ljepotama - od brojnih jama i pećina karakterističnih za ovaj kameni, kraški krajolik pa do - što je za ovo područje neobično - brojnih izvora i vodenih resursa (jezero Krenica, rijeka Vrlika).

Danas Grude proživljavaju kulturnu i gospodarsku renesansu. Protekle su godine bile obilježene domovinskim ratom i borbom za opstanak, u kojoj su Grude figurirale kao jedan od glavnih epicentara "pobune" protiv agresije tadašnje JNA.

Ostat će zapisano da je u Grudama utemeljena Hrvatska republika Herceg-Bosna, te Hrvatsko vijeće Obrane (HVO).

Sadržaj 1 Zemljopis 2 Stanovništvo 2.1 Grude (naseljeno mjesto), nacionalni sastav 3 Naseljena mjesta 4 Izvor 5 Uprava 6 Povijest 7 Gospodarstvo 8 Poznate osobe 9 Spomenici i znamenitosti 10 Obrazovanje 11 Kultura 12 Sport 13 Gradovi prijatelji 14 Izvori 15 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Općina Grude nalazi se u zapadnom dijelu Hercegovine.

Udaljen je 49 km ^[1] od Mostara,19 km ^[2]od Imotskog, te 100 km ^[3]od Splita. Čine je mjesta: Grude, Drinovci, Tihaljina, Sovići, Gorica, Ružići, Pogana Vlaka Kroz općinu protječe rijeka Trebižat, ali ne naziva se svugdje Trebižat. Imena su joj: Vrljika, Matica, Tihaljina, Mlade, Klokun, Vitina, Trebižat

[uredi] Stanovništvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Grude

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Grude imala je 16.358 stanovnika, raspoređenih u 13 naselja.

Stanovništvo općine Grude
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Hrvati	16.210 (99,09%)	17.608 (99,10%)	19.111 (99,52%)
Srbi	9 (0,05%)	35 (0,19%)	32 (0,16%)
Muslimani	4 (0,02%)	4 (0,02%)	0 (0,00%)
Jugoslaveni	5 (0,03%)	40 (0,22%)	5 (0,02%)
ostali i nepoznato	130 (0,79%)	80 (0,45%)	55 (0,28%)
ukupno	16.358	17.767	19.203

[uredi] Grude (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Grude
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Hrvati	3.567 (99,13%)	3.344 (98,99%)	2.818 (98,98%)
Srbi	6 (0,16%)	8 (0,23%)	16 (0,56%)
Muslimani	4 (0,11%)	1 (0,02%)	0
Jugoslaveni	1 (0,02%)	16 (0,47%)	1 (0,03%)
ostali i nepoznato	20 (0,55%)	9 (0,26%)	12 (0,42%)
ukupno	3.598	3.378	2.847

[uredi] Naseljena mjesta

Blaževići, Borajna, Donji Mamići, Dragičina, Drinovačko Brdo, Drinovci, Gorica, Grude, Jabuka, Puteševica, Ružići, Sovići i Tihaljina.

[uredi] Izvor

• Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

• internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u prethistorijskim vremenima. Naime, na lokalitetu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolitika. Naravno da je život na ovim prostorima tekao kontinuirano - smjenjivali su se narodi, kulture, civilizacije... Prolazile su vojske - od rimske do Napoleonove, a u novija vremena napatio se ovaj kraj u dva svjetska i naposlijetku i u domovinskom ratu.

U kasnijim, već povijesnim vremenima, na ovom je tlu bila vrlo živa nazočnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta - Salonu i Naronu - prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.

Srednji vijek je vrijeme stećaka - stećke u grudskoj općini pronalazimo praktički na svakom koraku - što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvojbeno je to zasluga povoljna geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima. Rijetko se gdje može sresti ta neobična kombinacija surovosti i pitomosti prirode koju zatječemo na prostorima Imotsko-Bekijskoga polja - plodna zemlja relativno bogata vodom u kontrastu s divljim i okrutnim kamenjarom koji je okružuje.

Kraj srednjeg vijeka obilježen je turskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne turske vladavine i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas. Nakon Turaka, dolazi Austro-Ugarska. To je kratki prelazni period u kojem su se međutim izgradile brojne škole i infrastruktura potrebna za funkcioniranje moderne europske države, no - kao i obično - ovaj je kraj nekako uporno zaobilažen u toj sveopćoj modernizaciji. Ruralni se karakter ovoga područja održao praktički sve do danas.

Dva svjetska rata odnijela su puno mladih života i donijela glad. Formiranjem socijalističke - Titove Jugoslavije - Grude, kao uostalom i čitavi zapadni dio Hercegovine, bivaju obilježene kao centar nacionalističkog i profašističkog hrvatstva, a samim tim i obilježene i nepoželjne, budući da se nipošto nisu mogle uklopiti u floskule o bratstvu i jedinstvu naroda i nepresušnu soc-realističku frazeologiju kojom se nastojala održati na životu ta neprirodna tvorevina. Konačnim padom Jugoslavije ovaj je prostor dobio kakvu takvu slobodu, no hrvatski se narod - poučen povijesnim iskustvima - još itekako mora boriti za svoj vlastiti kulturni identitet i tradicionalne vrijednosti mukotrpno izgrađivane kroz stoljeća patnje.

Franjevci su u Grudama od 1895. Iako je biskup htio postaviti popove na župu Grude to mu nikad nije uspjelo. Najzanimljiviji su primjeri zidanja crkve. Danas su na grudskoj župi 3 velika franjevca i svećenika - fra Bernard Marić, Fra Ante Šaravanja i fra Stanko Pavlović. Fra Bernard je po broju godina koje je proveo u grudskoj župi prestigao fra Gabru Grubišića svećenika zaslužnog za crkvu svete Katarine.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Poznate osobe

• Andrijica Šimić, legendarni hajduk,
• Antun Branko Šimić, pjesnik
• Ante Paradžik, političar
• Zvonko Bušić, hrvatski politički emigrant i aktivist za neovisnost Hrvatske
• Rafael (Ranko) Boban,
• Mile Pešorda, pjesnik i filolog
• Mate Boban, čelnik HR Herceg-Bosne
• Blago Zadro, general-bojnik Hrvatske vojske
• Zvonimir Boban, nogometaš
• Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba (rođen u Grudama)
• Ljubo Jurčić, poznati političar rodom iz Gruda
• Dario Šimić, nogometaš

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Prethistorijska nalazišta (Ravlića pećina...), ostaci antičkih puteva, srednjovjekovnih kultnih mjesta, ponešto tipične ruralne arhitekture s prijelaza stoljeća, poneki socrealistički ostatak i ponajviše nove kič arhitekture u selu Grudama.

[uredi] Obrazovanje

Na području gruda djeluju sljedeće školske ustanove:

• OŠ Sovići
• OŠ Drinovci
• OŠ TIhaljina
• Srednja škola Antuna Branka Šimića

[uredi] Kultura

Grude su do 18. stoljeća bile sastavnim dijelom nekadašnje starohrvatske župe Imota i baštine izuzetnu i raznovrsnu kulturnu povijest. Bogate su nalazištima stećaka, a u Gorici je otkrivena ranokršćanska bazilika.Imaju svoju radio-postaju, a povremeno objavljuju i novine Hrvatska gruda, pokrenute u tijeku Domovinskoga rata. Jedina kulturna manifestacija od širega značenja u Grudama su Šimićevi susreti, prvi put održani u svibnju 1970. u Grudama i Drinovcima. U svibnju 1968. u Grudama je objavljena revija "Ogledalo" (gl.i odg. urednik i pokretač Mile Pešorda), koju su vlasti trajno zabranile i uništile. Suvremeni hrvatski pisci rodom iz ove općine: Ivan Alilović, Anđelko Mijatović, fra Andrija Nikić, Mile Pešorda, Milka Tica, Zdravko Kordić, Ljubica Benović, Natalija Palac... Likovni umjetnici: Veselko Zorić, Drago Bušić..

[uredi] Sport

U grudskoj općini postoje dva nogometna kluba: HNK Grude iz Gruda i NK Drinovci (prije 'Boljava') iz Drinovaca.

Košarkaški klub HKK Grude trenutno se natječe u premijer ligi Bosne i Hercegovine, a prije 5 godina je osnovak i ženski klub, ŽKK Grude.

U Grudama postoji i Boćarski klub Grude koji se natječe u najačoj ligi u Bosni i Hercegovini. Grude su bile domaćin Europskog (2002.) i Svjetskog (2005.) prventstva za boćare.

[uredi] Gradovi prijatelji

• Slunj Hrvatska

[uredi] Izvori

[uredi] Vanjske poveznice

• http://grude.info/
• http://www.grude-online.info/
• http://www.grudeportal.com/