Grude

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Grude
Zastava
Zastava
Koordinate: 43°22′N 17°35′E / 43.367°N 17.583°E / 43.367; 17.583Koordinate: 43°22′N 17°35′E / 43.367°N 17.583°E / 43.367; 17.583
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg Federacija BiH
Županija Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg Zapadnohercegovačka
Vlast
 - Načelnik Ljubo Grizelj (HDZ BiH)
Površina
 - Ukupna 218 km²
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 3.598
 - Općina 16.358
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 88340
Pozivni broj +387 39
Službena stranica http://www.grude.info
Zemljovid
Položaj Općine Grude na karti BiH

Položaj Općine Grude na karti BiH

Grude su općina u Bosni i Hercegovini.

Općina Grude smještena je na samoj granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, te pripada širem prostoru omeđenom Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru (općina Posušje). Sa svojih 16.358 stanovnika i površinom od 218 četvornih kilometara općina po novom geopolitičkom ustroju pripada Županiji Zapadnohercegovačkoj u sklopu Federacije Bosne i Hercegovine.

Ovaj je prekrasni krajolik obrastao niskim raslinjem tipičnim za krške krajeve. Blizina mora daje ovomu kraju blagu klimu mediteranskih obilježja.

Grude su bogate i prirodnim ljepotama - od brojnih jama i pećina karakterističnih za ovaj kameni, krški krajolik pa do - što je za ovo područje neobično - brojnih izvora i vodenih resursa (jezero Krenica, rijeka Tihaljina - Trebižat).

Danas Grude proživljavaju kulturnu i gospodarsku renesansu. Protekle su godine bile obilježene domovinskim ratom i borbom za opstanak, u kojoj su Grude figurirale kao jedan od glavnih epicentara "pobune" protiv agresije tadašnje JNA.

U Grudama je osnovano Hrvatsko vijeće obrane i Hrvatska zajednica Herceg-Bosna.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Grude - panorama

Općina Grude nalazi se u zapadnom dijelu Hercegovine.

Grude su udaljene 49 km [1] od Mostara,19 km [2]od Imotskog, te 100 km [3]od Splita. Čine ju sljedeća naselja: Grude, Drinovci, Tihaljina, Sovići, Gorica, Dragićina, Ledinac,Grudsko vrilo, Bobanova draga, Ružići te Pogana Vlaka. Kroz općinu protječe rijeka Trebižat, koja se ne naziva cijelim svojim tokom tim imenom. Prate ju sljedeća imena: Vrljika, Matica, Tihaljina, Mlada, Klokun, Vitina i Trebižat.

Reljef i građa[uredi VE | uredi]

Općina Grude je integrirana oko Grudskog polja. Ima sve karakteristike relativno zatvorene krške depresije. Otvorena dolina Neretve i neposredni primorski prostor na nju imaju vrlo malo utjecaja. U morfološkom pogledu teren je podijeljen na tri posebne jedinice i to: sjeveroistočna greda, dinarskog pravca pružanja na nadmorskoj visini od oko 590 m na čijem se jugozapadnom rubu nalazi grad Grude. Zatim, prema jugoistoku se nastavlja depresija Grudskog polja na nadmorskoj visini od 270 i 250 m čiji se jugoistočni okvir završava s dva manja rta, i to dužeg na kojem se nalazi naselje (selo) Drinovci i kraćeg na kojem se nalazi naselje Blaževići. Najviša točka u ovom dijelu ruba grudskog polja je 622 m nadmorske visine. Nadmorska visina naselja kreće se od 260 do 330 metara nadmorske visine. Na prvoj morfološkoj cjelini koja čini sjeveroistočni rub Grudskog polja zbog osnovnog geološkog suptrarta (vapnenci) nalaze se mnoge vrtače i humovi, dok na jugozapadnoj gredi koja čini na toj strani jugozapadni rub Grudskog polja i ranije spomenutu treću morfološku cjelinu reljefa ovog prostora tih fenomena nema, jer se teren uglavnom sastoji od dolomita i dolomitskih vapnenaca. Zbog toga se na sjeverno istočnom rubu Grudskog polja javljaju uslijed zagađenih zona krška vrela, a uz jugozapadni rub uglavnom ponori. Vrela: Grudsko vrilo. Ponori: ponor Šainovac, Džambin ponor, Perkića ponor, Vidrinka ponor i Mikulića ponor. Treba naglasiti da grad smješten na južnim i jugozapadnim padinama podbriježja Vitroša i sjeveroistočnom rubu Imotsko-bekijskog polja ima povoljne prostorne uvjete urbanog razvoja.

Infrastruktura[uredi VE | uredi]

Komunalna infrastruktura[uredi VE | uredi]

Glavni vodoopskrbnim sustavom općine Grude (službeni javni vodovodom) gospodari JP Komunalno iz Gruda. Vodozahvat ovog vodovoda je na izvoru Grudsko Vrilo, udaljenom oko 4,5 km od općinskog središta Grude. Na lokaciji izvora izrađena su 4 bunara pojedinačnih kapaciteta 1x22 l/s; 1x32 l/s; 1x40 l/s i 1x55 l/s, iz kojih se voda tlači u vodospremu "Grudsko Vrilo", obujma 750 m³, kote dna 352 m i kote vode 356 m nadmorske visine. Crpljenje iz bunara obavlja se ručnim upravljanjem praćenjem potrošnje i nivoa u vodospremi G. Vrilo. Vodosprema se puni kroz čelični (tlačni) cjevovod promjera 368/352,8 mm. Općina Grude 2005. godine započela je veliki projekt rekonstrukcije vodoopskrbnog sustava na području općine. Ovim projektom je sustav moderniziran i proširen, te je trenutačno (2012.) više od 80% općine Grude pokriveno primarnom vodoopskrbnom mrežom. Urbani dio općine Gruda je u cjelosti pokriven kanalizacijskom mrežom. Prema službenim podacima u užem središtu Gruda živi 3800 stanovnika od kojih je na kanalizacijsku mrežu priključeno oko 1500 što je Dužina kanalizacijske mreže je 9,6 km.

Elektoenergetska infrastruktura[uredi VE | uredi]

Cjelokupna 10 kV mreža u općini Grude se opskrbljuje električnom energijom iz TS 110/35/10 kV "Grude". Navedena transformatorska stanica se opskrbljuje preko DV 110 kV Grude-Široki Brijeg, dok istu prosljeđuje preko DV 110 kV Grude-Posušje prema TS 110/35/10 kV "Posušje". Unutar TS 110/35/10 kV "Grude" instalirana su dva trofazna tronamotajna. U općini Grude ima ukupno 125 transformatorskih stanica s ukupnom instaliranom snagom od 28 920 kVA. Popis niskonaponskih mreža u općini grude bio bi poduži jer sadrži ukupno 118 mreža. Dobar dio niskonaponske mreže je obnovljen, te je u dobrom stanju. Međutim još uvijek u dijelovima općine postoje tzv. ”sive zone” u kojima se mora ulagati napore za poboljšanje stanja. Elektroenergetska opskrpljenost područja općine Grude je rješena izgradnjom hidrocentrale Peć– Mlini. Hidroelektrana Peć Mlini instalirane snage 15 MW nalazi se u općini Grude. Koristi vode rijeke Tihaljine na prirodnoj visinskoj razlici od 107 metara između Imotsko-grudskoga polja - Nuga i strojarnice u podnožju brda Petnik na lokaciji Peć Mlini. Puštena u pogon 2004. godine.

PTT infrastruktura (telekomunikacije i internet)[uredi VE | uredi]

Fiksna i mobilna telekomunikacijska mreža na području općine Grude sasvim je zadovoljavajuće razvijena i u potpunosti zadovoljava potrebe sadašnjih, a i budućih potreba poslovnog i javnog sektora, prateći pri tome u potpunosti suvremene svjetske tehnologije u ovoj oblasti.

Vode[uredi VE | uredi]

Kao osnovno obilježje ovog prostora u hidrološkom pogledu značajno je da nema stalnih površinskih tokova, a ni većih površinskih vodenih tokova. Jedini stalni tokovi su u dnu Imotsko – Grudskog polja među kojima je najveći tok rijeke Vrlike, koja ponire u neposrednoj blizini Drinovaca pod imenom Matica. Na jugu kod naselja Peć Mlini izvire rijeka Tihaljina, koja nizvodno mijenja ime u Mlade, a kao Trebižat ulijeva se u Neretvu. Tu je izrađena HE Peć Mlini koja je od velikog značaja za općinu. Na sjeverozapadnom dijelu Kongore nalazi se još jedna prirodna rijetkost ovog područja – jezero Krenica. Jezero ima stalnu vezu s podzemnim vodama i nikad ne presušuje. Širina jezera je oko 300 m, a dubina 47 m.

Klima i vegetacija[uredi VE | uredi]

Prostor općine pripada zoni submediteranske klime humidnih odlika. Prosječna godišnja količina padalina koja iznosi 1300 mm pokazuje da se prostor općine nalazi u neposrednom primorskom zaleđu. Nadmorska visina (260 - 330 m) i neposredna blizina zaleđa Jadranskog mora razlozi su izrazitijeg utjecaja sredozemne klime nego u susjednim područjima zapadne Hercegovine. Raspored padalina tokom godine po kome se izdvajaju aridni ljetni mjeseci (lipanj: 94 mm, srpanj: 35,2 mm i kolovoz: 67 mm) pokazuje da u vrijeme sazrijevanja i razvoja biljaka vlada skoro prava suša kad je potrebno vršiti navodnjavanje. Vegetacijsko razdoblje traje od kraja veljače do kraja studenog ponekad i do kraja prosinca Srednja temperatura zraka u prosincu iznosi 5,5 °C. Temperature ispod 0 °C javljaju se od prosinca do početka travnja. Snijeg je rijetka pojava bez dužeg zadržavanja. Tijekom godine se smjenjuju dva regionalna vjetra: južni (jugo) iz doline Neretve ili s primorja i sjeverni (bura) iz sjevernog kontinentalnog zaleđa. Tijekom godine je više vedrih nego oblačnih dana, pa je čitavo područje s velikim brojem sunčanih sati. To omogućava sazrijevanje poljoprivrednih kultura, što je značajno za mala domaćinstva.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Grude

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Grude imala je 16.358 stanovnika, raspoređenih u 13 naselja.

Stanovništvo općine Grude
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 16.210 (99,09%) 17.608 (99,10%) 19.111 (99,52%)
Srbi 9 (0,05%) 35 (0,19%) 32 (0,16%)
Muslimani 4 (0,02%) 4 (0,02%) 0 (0,00%)
Jugoslaveni 5 (0,03%) 40 (0,22%) 5 (0,02%)
ostali i nepoznato 130 (0,79%) 80 (0,45%) 55 (0,28%)
ukupno 16.358 17.767 19.203

Grude (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Grude
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 3.567 (99,13%) 3.344 (98,99%) 2.818 (98,98%)
Srbi 6 (0,16%) 8 (0,23%) 16 (0,56%)
Muslimani 4 (0,11%) 1 (0,02%) 0
Jugoslaveni 1 (0,02%) 16 (0,47%) 1 (0,03%)
ostali i nepoznato 20 (0,55%) 9 (0,26%) 12 (0,42%)
ukupno 3.598 3.378 2.847

Popis stanovništva po mjesnim zajednicama (1991.)[uredi VE | uredi]

Grude
godina popisa 1991.
Grude 3598 (22,00%)
Drinovci 3011 (18,41%)
Sovići 2664 (16,29%)
Tihaljina 1850 (11,31%)
Ružići 1550 (9,48%)
Višnjica i Medovići 799 (4,88%)
Gorica 795 (4,86%)
Dragićina 695 (4,25%)
Ledinac 456 (2,79%)
Cerov Dolac-Pogana Vlaka 441 (2,70%)
Borajna 295 (1,80%)
Puteševica 204 (1,25%)
ukupno 16.358

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Blaževići, Borajna, Donji Mamići, Dragićina, Drinovačko Brdo, Drinovci, Gorica, Grude, Jabuka, Pocrte, Puteševica, Ružići, Sovići i Tihaljina.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Politika[uredi VE | uredi]

Na posljednjim lokalnim izborima održanim u listopadu 2012. za načelnika Gruda izabran je Ljubo Grizelj, član HDZ-a BiH s osvojenih 70.04% glasova.[1]

Najviše mandata u Općinskom vijeću Grude osvojio je HDZ BiH, 14 mandata s 52.93% glasova. Po tri mandata osvojili su HDZ 1990 s 12,73%, NSRZB s 12,17%, te HSP BiH s 10,30% glasova. Uz njih u Općinsko vijeće je ušao još SDP BiH s dva mandata (6,57%).

    stranka broj zastupnika trenutačni broj zastupnika
2004. 2008. 2012.
  HDZ BiH
12 / 25
7 / 25
14 / 25
                           
  NSRZB
0 / 25
7 / 25
3 / 25
                           
  HDZ 1990
5 / 25
3 / 25
                           
  HSP BiH
7 / 25
6 / 25
3 / 25
                           
  SDP BiH
2 / 25
0 / 25
2 / 25
                           
  HKDU BiH
1 / 25
0 / 25
0 / 25
                           
  Hrvatski pravaški blok
2 / 25
                           
  Stranka umirovljenika BiH
1 / 25
0 / 25
0 / 25
                           


Načelnici općine Grude kroz povijest:

  • Nika Glavaš (1955. - 1959.)
  • Mile Kondža
  • Ferdo Palac
  • Slavko Šimić
  • Mate Boban Dedić
  • Ante Plejić
  • Matiša Mikulić
  • Ante Bazina
  • Mile Leventić
  • Blago Tomić
  • Mato Živković
  • Jozo Marić (1992. - 1996.)
  • Vinko Zorić (1996. - 2000.)
  • Dobroslav Galić (2000. - 2004.)
  • pok. Mate Šimunović (2004. - 2005.)
  • pok. Viktor Marić (2005. - 2012.)
  • Ljubo Grizelj (2012. - )

Uprava[uredi VE | uredi]

Zgrada općine u Grudama

Na području Gruda nalaze se sljedeće upravne organizacije:

  • Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi ZHŽ
  • Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ZHŽ

Povijest[uredi VE | uredi]

Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u pretpovijesnim vremenima. Na mjestu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolitika.

U kasnijim, povijesnim vremenima, na ovom je tlu bila vrlo živa nazočnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta, Salonu i Naronu, prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.

Srednjovjekovne stećke u grudskoj općini pronalazimo praktički na svakom koraku, što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvojbeno je to zasluga povoljnog geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima.

Kraj srednjeg vijeka obilježen je turskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne turske vladavine i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas. Nakon Turaka ovo područje dolazi pod upravu Austro-Ugarske koja u kratkom razdoblju gradi brojne škole i infrastrukturu potrebnu za funkcioniranje europske države. Ipak se ruralni karakter ovoga područja održao praktički sve do danas.

Dva svjetska rata odnijela su puno mladih života i donijela glad. Propašću Banovine Hrvatske i Nezavisne Države Hrvatske i uspostavom komunističke jednopartijske države Jugoslavije, Grude i čitava Zapadna Hercegovina, obilježene su kao središte nacionalističkog i "profašističkog" hrvatstva, a samim tim nepoželjnima, jer se nisu mogle uklopiti u ideologiju bratstva i jedinstva naroda. U nacionalno-preporodnom demokratskom pokretu hrvatskoga naroda, poznatom kao Hrvatsko proljeće (1967.-1971.), zapažen su kulturni prinos dala trojica hrvatskih intelektualaca rodom iz grudske općine, književnici Ivan Alilović, Anđelko Mijatović i Mile Pešorda, od kojih su prva dvojica bili i u tamnicama, a sva su trojica završili na tzv. crnim listama namijenjenim "hrvatskim nacionalistima". Konačnim padom Jugoslavije ovaj je prostor dobio kakvu takvu slobodu, no hrvatski se narod, poučen povijesnim iskustvima, još mora boriti za svoj vlastiti kulturni identitet i tradicionalne vrijednosti izgrađivane kroz prethodna stoljeća.

Franjevci su u Grudama od 1895. Danas su u grudskoj župi 3 svećenika iz Franjevačkog reda.

Popis poginulih i nestalih branitelja Općine Grude[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis poginulih i nestalih branitelja Općine Grude

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Općina Grude u Bosni i Hercegovini ima više zaposlenih nego prije rata. Sva najznačajnija poduzeća u Grudama bave se proizvodnjom i u privatnom su vlasništvu. Iz Gruda je i najpoznatiji BH-brend - tvrtka Violeta. Po broju nezaposlenih Bosna i Hercegovina je u europskom vrhu, a po gospodarskoj razvijenosti na dnu europske ljestvice. No, nije ni u BiH sve tako crno. Postoje općine u ovoj zemlji, koje su i po jednom i po drugom pokazatelju na europskoj razini. Jedna od takvih je i hercegovačka općina Grude koja sa 16 tisuća stanovnika ima više zaposlenih nego prije rata. Podaci o djelatnosti najznačajnih tvrtki čije je sjedište u Grudama pobijaju rašireno mišljenje kako u Hercegovini uglavnom cvjeta trgovina. Ako je to odmah nakon rata i bilo tako, sada više nije. Gotovo sve značajnije grudske kompanije se bave proizvodnjom i sve su u privatnom vlasništvu. Grafotisak je jedna od najuspiješnijih tvrtki u grafičkoj industriji BiH, Grudska pivovara proizvodi čuveno Prima pivo, Lumen se bavi prizvodnjom svijeća, a tvrtka De Luxe proizvodnjom žaluzina i tendi. U Grudama je sjedište i tvornice Violeta, tvrtke koja je jedan od regionalnih lidera u proizvodnji higijenskih proizvoda, te vodeći bosanskohercegovački brend. Vlasnik tvrtke, ekonomist Petar Ćorluka, vlasnik je i trgovačkog lanca Prodex. Violeta danas ostvaruje godišnji promet od 4,5 milijuna eura, upošljava oko 560 djelatnika i osim u zemlje regije, svoje proizvode izvozi na tražište Europske unije, te u Libiju. Osim u Grudama, Violeta gradi tvornicu u Zagrebu, a u tijeku su i pripreme za gradnju tvornice papira u Livnu.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Prethistorijska nalazišta (Ravlića pećina...), ostaci antičkih puteva, srednjovjekovnih kultnih mjesta, ponešto tipične ruralne arhitekture s prijelaza stoljeća, poneki socrealistički ostatak i ponajviše nove kič arhitekture nalaze se u Grudama.

U središtu grada nalazi se Park hrvatskih velikana sa spomenikom u sredini.

Spomenik u Parku hrvatskih velikana

Najdulja ulica u Grudama nosi ime Republike Hrvatske. Jedna od duljih nosi ime dr. Franje Tuđmana.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Općina Grude ima jednu srednju, te tri osnovne škole u kojima se učenici školu za razna zanimanja. Velik broj učenika iz grudske općine se školuje u susjednom Imotskom (RH). Srednja škola Antuna Branka Šimića u Grudama otpočela je s radom školske 1964./65. godine kao gimnazija. Dakle, prije pedeset godina upisani su prvi srednjoškolci, odnosno tri odjela prvog razreda sa 109 učenika. Novosagrađeni gimnazijski prostori oslanjaju se na staru zgradu osnovne škole s kojom čini jedinstvenu arhitektonsku i funkcionalnu cjelinu

Do reforme srednjeg usmjerenog obrazovanja i odgoja, školske godine 1980./81. grudska gimnazija je bila mala, ali priznata škola koju je u njenoj šesnaestogodišnjoj povijesti završilo 932 učenika. Neki od njih su danas priznati poslovni ljudi, pjesnici, profesori, liječnici, političari.

Školske gosdine 1980./81. kreće reforma srednjeg usmjerenog obrazovanja i odgoja. Gimnazije su u malim općinskim središtima zatvorene i postale privilegija velikih urbanih sredina. Te godine u četiri struke i osam zanimanja je u prvi razred upisano 292 učenika. Škola mijenja ime u "Centar usmjerenog obrazovanja i odgoja" u Grudama. Ekspanzija struka i zanimanja, odnosno učenika se nastavlja i školske godine 1982./83. U šest struka i 11 zanimanja Centar ima 21 odjel i 826 učenika. Osnovna škola je preseljena u novoizgrađenu zgradu. Iste školske godine na inicijativu tadašnjih općinskih političkih organizacija Centar mijenja ime u Srednjoškolski centar "Ferdo Palac". Sljedeće školske godine Centar je imao 24 odjela s 833 učenika. Uvođenjem matematičko-fizičko-računarske struke školske godine 1987./88. čini prekretnicu u povijesti škole. Uspješnim zadovoljavanjem postavljenih kriterija visokih pedagoških normativa, tadašnja ministrica prosvjete Bosne i Hercegovine Vesna Selimović spominjala je Grude kao pozitivan primjer. Školske godine 1989./90. Centar po treći put, mijenja ime te dobija ime po hrvatskom pjesniku Antunu Branku Šimiću. Školske godine 1999./2000. uz pomoć Zapadnohercegovačke županije, Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa te Skupštine općine Grude, izvršena je obnova školske zgrade. Srednja škola Antuna Branka Šimića trenutno ima četiri struke: opću gimnaziju, ekonomsko-trgovačku, grafičku i strojarsku.

Na području Gruda djeluju sljedeće školske ustanove:

  • OŠ Ruđera Boškovića (987 učenika (2012.)) s područnim školama

Osnovana davne 1905./06. školske godine. Prvi učitelj bio je Stjepan Šenda iz Donjeg Vakufa, a nastavu je pohađalo 33 učenika.

  • OŠ Sovići (348 učenika (2012.))
  • OŠ Drinovci (390 učenika (2012.))
  • Srednja škola Antuna Branka Šimića (586 učenika (2012.))

Kultura[uredi VE | uredi]

Grude su do 18. stoljeća bile sastavnim dijelom nekadašnje starohrvatske župe Imota i baštine izuzetnu i raznovrsnu kulturnu povijest. Bogate su nalazištima stećaka, a u Gorici je otkrivena ranokršćanska bazilika. Imaju svoju radio-postaju, a povremeno objavljuju i novine Hrvatska gruda, pokrenute u tijeku Domovinskoga rata. Jedina kulturna manifestacija od širega značenja u Grudama su Šimićevi susreti, prvi put održani u jeku Hrvatskoga proljeća godine 1970., u subotu 30.05.1970. u Grudama i nedjelju 31.05. u Drinovcima (vidi: KRŠNI ZAVIČAJ br.1,Drinovci,1970.,Oslobođenje,Sarajevo,6.06.1970.str.6., Vjesnik,Zagreb,16.06.1970.), a po "novom" kalendaru od 1964. godine u Drinovcima [2], kad je postavljena spomen ploča u čast braći Šimić na njihovu rodnu kuću, a tom su značajnom događaju prisustvovali mnogi uglednici iz tadašnjeg kulturnog, književnog, političkog i javnog života, između inih pokojni Dragutin Tadijanović. U Grudama je vrlo aktivna Matica hrvatska Ogranak Grude, koja je do sada objavila više od deset knjiga, a njezin je rad obnovljen 2005. godine. Također Matica hrvatska Grude izdaje i godišnjak "Susreti". U svibnju 1968. u Grudama je objavljena revija "Ogledalo" (gl. i odg. urednik i pokretač Mile Pešorda), koju su vlasti trajno zabranile i uništile. Suvremeni hrvatski pisci rodom iz ove općine: Ivan Alilović, Anđelko Mijatović, fra Andrija Nikić, Mile Pešorda, Milka Tica, Zdravko Kordić, Ljubica Benović, Natalija Palac. Likovni umjetnici: Veselko Zorić, Drago Bušić..

Trenutno u Grudama postoji šest kulturno-umjetničkih društava:

  • Hrvatsko kulturno umjetničko društvo "Sv. Kata", Grude
  • Hrvatsko kulturno umjetničko društvo "Sv. Ivan Krstitelj", Ružići
  • Hrvatsko kulturno umjetničko društvo "Sovići", Sovići
  • Hrvatsko kulturno umjetničko društvo "Tihaljina", Tihaljina
  • Kulturno umjetničko društvo "Sloga", Gorica

U Općini djeluju i sljedeće udruge mladih:

  • Grudska udruga mladih (GRUM)
  • Udruga mladih Drinovci (UMD)
  • Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići


Obljetnice, kulturna, športska i druga događanja kroz godinu[uredi VE | uredi]

Siječanj[uredi VE | uredi]
  • Noć muzeja u Gorici
Veljača[uredi VE | uredi]
  • Korizmene tribine u Gorici
  • Dan sjećanja na prof. Ivana Alilovića
  • Misa zadušnica za pok. Karolja Jelačika
Ožujak[uredi VE | uredi]
  • Obljetnica pok. Viktora Marića
  • Obred primanja i obećanja u Franjevačkoj mladeži (FRAMI) Tihaljina
  • Obred primanja i obećanja u Franjevačkoj mladeži (FRAMI) Ružići
  • Obred primanja i obećanja u Franjevačkoj mladeži (FRAMI) Gorica – Sovići
Travanj[uredi VE | uredi]
  • Uskrs s maticom
  • Dan sjećanja na žrtve Kupresa 1992.
  • Godišnjica Kupresa – sveta misa za poginule i nestale branitelje
Svibanj[uredi VE | uredi]
  • Šimićevi susreti
  • Bleiburg – sveta misa i komemoracija
Lipanj[uredi VE | uredi]
  • Ivanjdanski turnir u Ružićima
  • Ševaš Njive – sveta misa za poginule branitelje
Srpanj[uredi VE | uredi]
  • Godišnjica smrti pok. Mate Bobana
  • Kulturno ljeto u župi Gorica-Sovići
  • Liga mjesnih zajednica
  • Večer folklora u Ružićima
  • Večer folklora u Tihaljini
  • Drinovački domobran
  • Stipića Livada – sveta misa za poginule branitelje
Kolovoz[uredi VE | uredi]
  • Večer folklora u Gorici
  • Turnir mr. Mate Boban u Sovićima
  • Obljetnica Hrvatske Zajednice Herceg Bosne
Rujan[uredi VE | uredi]
  • Obljetnica pok. Mate Šimunovića
Listopad[uredi VE | uredi]
  • Lovačka večer u Grudama
  • Godišnjica Vrda – sveta misa za poginule branitelje
  • Godišnjica pogibije generala Blage Zadre
  • Obred primanja i zavjetovanja u OFS-u (Franjevačkom svjetovnom redu) Drinovci
Studeni[uredi VE | uredi]
  • Dan općine Grude
  • Dan sjećanja na Vukovar
  • Oslobađanje Kupresa
  • Misa zadušnica za sve poginule i nestale branitelje iz općine Grude
  • Obljetnica utemeljenja HZ Herceg-Bosne
  • Kamena ljepotica
  • Obred primanja i obećanja u Franjevačkoj mladeži (FRAMI) Drinovci
  • Obred primanja i zavjetovanja u OFS-u (Franjevačkom svjetovnom redu) Gorica – Sovići
Prosinac[uredi VE | uredi]
  • Dani matice hrvatske


Šimićevi susreti[uredi VE | uredi]

Šimićevi susreti su najvažniji kulturni događaj u Općini Grude. Prvi put su održani u jeku preporodnoga Hrvatskoga proljeća u subotu i nedjelju 30.-31. svibnja 1970. u Grudama (prvi dan, u kino-dvorani) i Drinovcima (drugi dan, na otvorenom poslije pučke mise) i kada je glavnim govornikom bio akademik prof.dr.Ivo FRANGEŠ,predsjednik Društva književnika Hrvatske i Saveza književnika Jugoslavije (vidi: KRŠNI ZAVIČAJ br.1.DRINOVCI, Božić 1970., OSLOBOĐENJE,Sarajevo, 6.lipnja 1970., VJESNIK, Zagreb, 16.lipnja 1970.), a po "novom" kalendaru i antidatiranju spostavljenom u tijeku političkoga slamanja Hrvatskoga proljeća,od g.1964. Te godine, početkom svibnja, uz 39. obljetnicu smrti A. B. Šimića, započinju svoj polustoljetni kulturni hod Šimićevi susreti. U tom periodu samo jednu godinu nisu održani i to ratne 1991. Za prvih 25 susreta (od 1964 – 1989), uz sve ono lijepo i dobro, treba kazati da je bilo pod budnom pažnjom tadašnjeg komunističkog režima, pa su i sadržaji i programi uz umjetnički imali i naglašeno politički karakter ako ne i nadzor. O tome svjedoči prisutnost i govori vodećih BiH političara Hamdije Pozderca, Tode Kurtovića, Branka Mikulića i mnogih drugih. O svemu tome (osim u tadašnjem tisku Oslobođenju i Vjesniku), dokumentirano svjedoči i jedina do danas objavljena knjiga o ŠS Zbornik Životvorno sunce, Šimićevi susreti, 1981. Skoro prva četvrtina Zbornika od 95 stranica sadrži političke govore. Sve počinje Titovom fotografijom, zatim njegovim citatom o zbližavanju nacionalnih kultura, preko teksta B. Miljkovića ( to čemu nas je Tito učio slično je poeziji), politički govori, komunističke fraze H. Pozderca, H.Brkića, B Mikulića T. Kurtovića, Ivice Lovrića i još 5-6 sličnih političkih tekstova- govora drugih, narodnih rukovodilaca. Naravno da Zbornik donosi i odlične dijelove, eseje o djelu A.B. Šimića Jure Kaštelana, R. Vučkovića, M. Ristića, B. Milačića, kao i fragment knjige (Dalekozor duha) S.Šimića. Tu je i izbor Brankove poezije. Dio Zbornika Ljetopis ŠS donosi detaljne programe ŠS od 1964-1981. Iz tih programa saznajemo kada, gdje i što se događalo na susretima. Uglavnom, uz političke nastupe, govorili su književni kritičari ili pjesnici najčešće o A.B.Šimiću, a ponekad i o Stanislavu Šimiću. Treći dio su bili nastupi afirmiranih pjesnika na svečanoj akademiji na kojoj su se dodjeljivale nagrade mladim pjesnicima. Kao dekor ovoj političkoj i književnoj manifestaciji bile su likovne izložbe i nastupi folklornih skupina i glazbenika ( od onih zabavnih i narodnih do onih umjetnika ozbiljne glazbe). Skoro redovni su bili ili recitali ili kazališne predstave. Tu je popis nagrada ŠS, koje su se počele dodjeljivati 1970. Od 30 dobitnika od 1970-1980 su imena Gruđana Mile Pešorde, Bore Bošnjaka, M. Petrovića. Lj. Benović, Z. Kordića M. Tice i dr. 1978 god je ustanovljena nagrada Braća Šimić za najbolje književno kritički tekst u Jugoslaviji. Prva tri dobitnika su bila R. Konstatinović, Beograd i M. Begić , Sarajevo, Jure Kaštelan, Zagreb. Posebno je bogata i vrijedna Fotokronika Šimićevih susreta. Tu su i kolaži i isječci iz tadašnjeg tiska o Šimićevim susretima. Ovakva bi knjiga bila nezamisliva bez stihova učesnika, to je mala antologija Šimićevih susreta, s pjesmama velikih pjesnika Nikole Martića, Maka Dizdara, Petra Gudelja, Jure Kaštelana, Vladimira Pavlovića, Anđelka Vuletića, Veselka Koromana i drugih. Nakon 1990. i političkih promjena, rata, raspada Jugoslavije i stvaranja samostalne RH i BiH, na ovim prostorima Susreti gube politička obilježja – nema više političara s državne i političke (stranačke) razine. Nažalost, naši rukovodioci nisu prisutni ni kao posjetitelji – valjda je to njihov politički govor i odnos prema kulturi i umjetnosti. Osim izostanka politike i političkih tirada, program se nije puno mijenjao. Svih ovih zadnjih godina shema je ista. Ključna novost je da su političke govore zamijenile Sv. Mise za braću Šimić u crkvi njihova krštenja. Susret su napravili još jedan važan iskorak. Kulturna i književna događanja izišla su iz okvira općine Grude ili općina Zapadne Hercegovine i Imotskog. Susreti su pošli putem školovanja A.B. Šimića, tako da se kulturni događaji zbivaju i u Širokom Brijegu, Mostaru, ali i u Vinkovcima i Zagrebu. Posebno je intenzivna i kvalitetna suradnja s Vinkovcima čiji pjesnici i slikari gostuju kod nas a mi dio svoga programa održavamo u gradu na Bosutu. Šimićevi susreti su sigurno jedna od najkvalitetnijih i najdugotrajnijih književnih manifestacija, ali i ona je zapadala i zapada u krize. Politički događaji su reducirali dio učesnika, međutim, nije to samo zbog politike, problemi su i u financiranju kulture uopće, pa i ovih Susreta. Hrvatska bi država ovim Susretima trebala dati istu razinu potpore kao i Goranovom proljeću. BiH bi morala biti još izdašnija u pomoći i odnositi se prema Susretima kao i prema Sarajevskim danima poezije. Sadašnje financiranje uglavnom snosi općina Grude, ZHŽ i sponzori.

Rimokatoličke župe[uredi VE | uredi]

Područje općine Grude podijeljeno je na šest župa. Župe pripadaju Mostarsko-duvanjskoj biskupiji.

Župa Grude - Sv. Kate[uredi VE | uredi]

Područje grudske župe u 18. stoljeću (1743.-1768.) pripadalo je župi Drinovci, dok u 19. stoljeću današnju župu dijele župe Ružići i Gorica. 1895. osnovana je župa Grude, zbog udaljenosti naselja od središta ovih župa, ali i povećanog broja vjernika. Na teritoriju župe nalaze se tri crkve: crkva Sv. Katarine u Grudama, crkva Sv. Jure u Dragićini, te zavjetna crkva Sv. Izidora na Cerama. 1743. na području župe bila su 24 doma i 212 vjernika, dok je u vrijeme osnivanja župe (1895.) bilo 2464 vjernika i 416 domova. 2002. u župi je bilo približno 1000 domova s 4200 vjernika. Župni stan podigao je prvi župnik fra Leonard Radoš 1895., ali ju je potres 1923. oštetio. Obnovljena je trudom fra Gabrijela Grubišića (župnik 1920.-1940.). Velika impozantna grudska crkva započeta je 1923. godine, a pokrivena tek 1939. Koncem 1968. u crkvi je postavljen novi oltar, dar fra Špire Andrijanića. Gradnja nove župne kuće počela je 1980., za vrijeme župnikovanja fra Bernarda Marića, koji je i danas u Grudama.

Župa Gorica-Sovići - Sv. Stjepana Prvomučenika[uredi VE | uredi]

Gorica - Sovići spominju se kao sjedište jedne od župa koje su do 1718. bile povjerene brizi franjevcima iz imotskog samostana. Nakon što je Imotska krajina od te godine po požarevačkom miru odijeljena od Bekije komunikacija s bekijskim župama postaje franjevcima gotovo nemoguća. Stoga dušobrižničku skrb za čitavu Hercegovinu preuzima samostan u Kreševu. Sjedište župe premješteno je oko 1735. iz Gorice u Posušje, točnije u teško prohodne šume između sela Batina i Gorice. Gorica od tada postaje samo dijelom velike župe Posušje. Takvo je stanje potrajalo oko stotinjak godina, do 1831. kada je Gorica postala samostalnom kapelanijom. God. 1838. proglašena je župom. Matice se vode od 1836. Prvu župnu kuću sagradio je fra Stjepan Karlović. Bila je slaba i neugledna, a nakon nekoliko desetljeća i neuporabljiva. Nova je župna kuća građena 1904.-1908. Ta je kuća oštećena u ratu 1943., a onda i u potresu 1962. Nova je sagrađena počevši od 1975. Na mjestu drevne crkvice Sv. Stjepana, koja je porušena u tursko doba, sagrađena je 1856. nova župna crkva, ponajvećma zalaganjem župnika fra Petra Bakule. Nova suvremena crkva sagrađena je u Gorici počevši od 1968. U isto vrijeme građena je i lijepa suvremena podružna crkva u Sovićima posvećena sv. Petru i Pavlu a poslije i zvonik u Bobanovoj Dragi posvećen sv. Iliji proroku.

Župa Ružići - Sv. Ivana Krstitelja[uredi VE | uredi]

Spomen na župu Ružiće potječe iz 17. stoljeća, a u popisima iz 1743. i 1768. godine, Ružići su u sastavu župe Drinovci. Nakon stotinu godina odnosi su se i stanje promijenili pa u Šematizmu fra Petra Bakule iz 1867. godine stoji da su Drinovci dio župe Ružići, koji su ponovno postali župom 1836. godine i od tada imaju svoje matice. U to vrijeme u njezinu sastavu bile su današnje župe Ružići, Drinovci i Tihaljina, zatim pretežiti dio župe Grude i značajan dio župe Ledinca. Okupljala je 22 naselja, 570 obitelji i 3982 vjernika. Vrijeme, broj stanovnika i njihove potrebe utjecale su da se od nje odcijepe tri nove župe: Drinovci (1871.), Tihaljina (1889.) i Grude (1895.). Župna se crkva počela graditi 1934., pokrivena 1938., a u cijelosti je završena od 1958. do 1961. godine.

Župa Ledinac - Sv. Terezije Male[uredi VE | uredi]

Utemeljena 3. listopada 1930. godine na osnovi odluke fra Alojza Mišića o odvajanju sela od tadašnjih triju župa - Gruda, Ružića i Rasna. U prošlosti je bila sastavni dio župe Rasno, čiji su prostor i puk bili dio velike župe Široki Brijeg sve do 1872. godine. Tada je Rasno postalo kapelanija, a od 1874. župa koja ima svoje matice od 1872. Obuhvaćala je široko područje, broj župljana se povećavao, život je donosio različite i nove promjene i potrebe pa su se od nje odvojile tri nove župe: Grljevići (1919.), Ledinac (1930.) i Buhovo (1969.). Prvi ledinački župnik bio je don Ante Čule (1903.–1972.), brat biskupa dr. Petra Čule, koji je na toj dužnosti bio sve do svoje smrti.

Župa Drinovci - Sv. Mihovila[uredi VE | uredi]

Župa Tihaljina - Bezgrješno Začeće B.D.M.[uredi VE | uredi]

Crkva Sv. Katarine u Grudama

Šport[uredi VE | uredi]

HNK Grude[uredi VE | uredi]

Klub je osnovan 1959. kao Nogometni klub Bekija na inicijativu članova Omladinskog sportskog društva Bekija. Prvi predsjednik kluba bio je Drago Herenda. Prva utakmica je odigrana iste godine protiv Mladosti (danas NK Široki Brijeg). Nakon 40 godina, poslije dugotrajne javne rasprave i glasovanja u prepunoj dvorani hotela "Grude" u jesen 1999.,uz aktivno sudjelovanje na strani promjene prof. Mile Pešorde-tadašnjeg savjetnika za kulturu Veleposlanstva Republike Hrvatske u BiH,u budućega načelnika Gruda prof.Viktora Marića, NK Bekija mijenja ime u Hrvatski nogometni klub Grude, te počinje ostvarivati zapaženije rezultate. Tada prof. Marin Ćorluka preuzima trenersku poziciju, a Grude ulaze u Prvu ligu Federacije BiH (drugi nivo natjecanja) i osvajaju prvi naslov prvaka u sezoni 2000./01. Nakon toga uslijedilo je natjecanje u Premijer ligi BiH gdje su se zadržali samo jednu sezonu. Nakon toga ispadaju iz Prve, te čak i iz Druge lige (treći nivo natjecanja) u sezoni 2008./09. Trenutno igraju u Drugoj ligi FBiH. U siječnju 2010. HNK Grude su obilježile 50 godina postojanja, pa je u tu čast gostovao zagrebački Dinamo. Pred punim tribinama Zagrepčani su slavili s 3:1.

HNK Drinovci[uredi VE | uredi]

Nogometni klub iz Drinovaca osnovan je krajem kolovoza 1994. godine. Osnovan je zbog velikog interesa lokalnog stanovništva za nogomet. Redovito bi se na livadi "Boljava" okupljao veliki broj nogometnih zaljubljenika. Tada je osnovan inicijativni odbor od 50 ljudi te je registriran nogometni klub, a ime je dobio po polju "Boljava". Prvi predsjednik kluba bio je Miro Vekić, a trener Ferdo Nuić, dok su svoje prve utakmice igrali na terenu u Vinjanima (Hrvatska), jer nisu imali svoj stadion. Najveći uspjeh kluba je polufinale Kupa BiH izbacivši pritom premierligaše Sarajevo i Orašje, čime klub postaje prepoznatljiv na nogometnoj karti BiH. Nakon toga klub mijenja ime u "HNK Drinovci". Trenutno se klub natječe samo u omladinskim kategorijama.

HKK Grude[uredi VE | uredi]

Košarkaški klub Grude osnovalo je nekoliko ljubitelja ovog sporta, davne 1976. godine i od tada prolazi trnovit i nezgodan put sve do useljavanja u sportsku dvoranu, kada su se stekli i normalni uvjeti za treninge i natjecanja. Odmah, potom počelo se razmišljati i o podmlatku kluba, te se tako osniva i škola košarke, kroz koju godišnje prođe stotinjak djece različitih uzrasta, kao što su tići, mlađi kadeti, kadeti, te ekipa ženskog košarkaškog kluba Grude. Već petu godinu za redom, za vrijeme školskih praznika, organizira se škola košarke s kampovima, što je do sada upriličeno u kampovima Obunjan kod Šibenika, Baško Polje, te u kampu Zaostrog. Klub se trenutno natječe u 1. Ligi Herceg-Bosne.

HŽRK Grude Autoherc[uredi VE | uredi]

Hrvatski ženski rukometni klub Grude Autoherc osnovan je u kolovozu 2009. godine. Kroz školu rukometa do sada je prošlo više stotina djece, a trenutno klub broji oko 80 aktivnih članica raspoređenih u skupine od 1994. do 2004. godišta. Treninzi i utakmice se izvode u gradskoj športskoj dvorani u Grudama. Trenutno se klub natječe u 1. ligi FBiH i u ligi Herceg-Bosne. Klub trenutno vodi mr. sc. Zlata Zubac, proslavljena vratarka, izbornica BiH ženske reprezentacije, te članica Olimpijskog odbora BiH.

Karate klub Grude[uredi VE | uredi]

Karate klub Grude utemeljilo je nekoliko ljubitelja ovog sporta, 10. srpnja 2008. godine. Namjera Kluba je oživaljavanje sportskog života mladih u Grudama, okupljanje djece, mladeži i odraslih s ciljem razvoja tjelesne kulture i zdravog psihofizičkog razvoja. Klub je krenuo s radom 15. rujna 2008. godine. Treninzi se održavaju dva puta tjedno, u športskoj dvorani OŠ Ruđer Bošković. Klub trenutno broji oko 80 članova. Treninzi su raspoređeni po skupinama. Manja skupina broji oko 50 članova dok velika ima oko 30-ak članova. Interes je iznimno velik.

Teniski klub Grude[uredi VE | uredi]

Šahovski klub Grude[uredi VE | uredi]

Boćarski klubovi[uredi VE | uredi]

  • Boćarski klub Grude osnovan je 1998. godine.
  • Boćarski klub Grupos
  • Boćarski klub Uskok (Sovići)
  • Boćarski klub Sv. Stipan (Sovići - Gorica)

Grude su bile domaćin Europskog prvenstva u boćanju 2002., te Svjetskog 2007. godine.

Biciklistički klubovi[uredi VE | uredi]

  • Biciklistički klub Grude
  • Hrvatski biciklistički klub Drinovci

Grudske mažoretkinje[uredi VE | uredi]

Osnovane su 2001. godine. Osvajaju brojna odličja na prvenstvima diljem Europe.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Lokalni izbori 2012: potvrđeni rezultati. Izbori za načelnika: Općina Grude. Središnje izborno povjerenstvo, 6. studenog 2012. Preuzeto 24. studenog 2013.
  2. Godišnjak MH Grude br. 1, Grude 2007., str. 130.

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Grude

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]