Hrvatske planine

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Planine Hrvatske)
Skoči na: orijentacija, traži

Hrvatske planine pripadaju Dinaridima te su manjim dijelom istočni nastavak Alpa. Gore savsko-dravskog međurječja smatraju se ostatkom staroga Orijentalnoga kopna. U sjeverozapadnome dijelu Hrvatske ta se dva gorska sustava sastaju u prijelaznoj zoni. Hrvatske planine nisu visoke, a među njima, za razliku od ostalih država jugoistoka Europe, nema vrhova viših od 2000 metara.

Planine i vrhovi[uredi VE | uredi]

Najviši vrhovi hrvatskih županija[1][uredi VE | uredi]

Redni broj Naziv županije Najviši vrh Visina
(m n/v)
Planina ili gora Napomena
1. Šibensko-kninska Sinjal 1831 Dinara Najviši hrvatski vrh
2. Splitsko-dalmatinska Sveti Jure 1762 Biokovo
3. Ličko-senjska Vaganski vrh 1758 Velebit zajednički sa Zadarskom županijom
4. Zadarska županija Vaganski vrh 1758 Velebit
5. Primorsko-goranska Kula 1533 Bjelolasica zajednički s Karlovačkom županijom
6. Karlovačka Kula 1533 Bjelolasica zajednički s Primorsko-goranskom
7. Istarska Veliki Planik 1272 Ćićarija
8. Dubrovačko-neretvanska Sveti Ilija 1234 Sniježnica Najjužniji najviši hrvatski kopneni vrh
9. Krapinsko-zagorska Ivanščica 1060 Ivanščica zajednički s Varaždinskom županijom
10. Grad Zagreb Sljeme 1033 Medvednica
11. Zagrebačka bezimeni vrh 1006 Žumberačka gora blizu vrha zvanog Ravna gora (1001 m)
12. Požeško-slavonska Brezovo polje 985 Psunj Najviši vrh Slavonije
13. Virovitičko-podravska Papuk 953,75 Papuk Najviši vrh Papuka
14. Bjelovarsko-bilogorska Crni vrh 863 Papuk zapadni dio Papuka
15. Osječko-baranjska Petrov vrh 701 Krndija po nekim izvorima 700 ili 697 m
16. Varaždinska Ivanščica 1060 Ivanščica zajednički s Krapinsko-zagorskom
17. Koprivničko-križevačka Vranilac 643 Kalnička gora Vrh se zove i Kalnik
18. Brodsko-posavska Kapovac 618 Babja gora ponekad dio Požeške gore
19. Sisačko-moslavačka Piramida 616 Zrinska gora
20. Međimurska Mohokos 344,4 Međimurske gorice
21. Vukovarsko-srijemska Liska 297 Fruška gora Najistočniji hrvatski vrh

Najviši vrhovi hrvatskih planina[uredi VE | uredi]

Planina Vrh Visina (m)
Dinara Sinjal 1 1831
Kamešnica Kamešnica 1 1809
Biokovo Sveti Jure 1762
Velebit Vaganski vrh 1757
Plješivica Ozeblin 1657
Velika Kapela Bjelolasica (Kula) 1533
Risnjak Risnjak 1528
Svilaja Svilaja 1508
Snježnik Snježnik 1506
Viševica Viševica 1428
Učka Vojak 1396
Bitoraj Bitoraj 1386
Obruč Veliki Obruč 1376 (ili 1377)
Mosor Veliki Kabal 1339
Vrgorsko gorje Veliki Šibenik 1314
Mala Kapela Seliški vrh 1279
Ćićarija Veliki Planik 1272
Sniježnica Ilijin vrh 1234
Veliki Kozjak Bat 1207
Žumberačka gora Sveta Gera 1181
Promina Velika Promina 1148
Tuhobić Tuhobić 1106
Ivanščica Ivanščica 1060
Medvednica Sljeme 1035
Psunj Brezovo polje 984
Zmijsko brdo (Monte Vipera) Sv. Ilija 961
Papuk Papuk 953
Rilić Šapašnik 920
Samoborska gora Japetić 879
Strahinjčica Strahinjčica 846
Moseć Movran 843
Krndija Kapovac 792
Vidova gora (na otoku Braču) Sutvid 780
Mali Kozjak Sveti Luka 779
Plešivica Plešivica 777
Boraja Crni vrh 739
Ravna gora (Trakošćan) Ravna gora 686
Jurašinka Jurašinka 674
Opor Crni krug 650
Kalnička gora Vranilac 643
Sveti Niko (na otoku Hvaru) Sveti Nikola 627
Požeška gora Kapavac 618
Zrinjska gora Piramida 616
Osoršćica (na otoku Lošinju) Osoršćica 589
Klupca (na otoku Korčuli) Klupca 569
Obzova (na otoku Krku) Obzova 569
Vodenica Vodenica 537
Petrova gora Veliki Petrovac 512

Bilješke[uredi VE | uredi]

1  Podatak o najvišem vrhu Dinare u Republici Hrvatskoj prikazan je na visini od 1831 m. Najviši vrh te planine nalazi se u Bosni i Hercegovini (Troglav, 1913 m). Većina planine Kamešnice pripada Bosni i Hercegovini, kao i njezin najviši vrh (1855 m).

Literatura[uredi VE | uredi]

  • (engl.) Poglavlje Geographical and Meteorological Data u: the Statistical Yearbook of Croatia, State Institute of Statistics, Zagreb, 2007., p. 45.
  • Bertić, Ivan; Pojatina, Stipe (gl. ur.), Veliki geografski atlas Jugoslavije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1987., ISBN 86-329-0125-7
  • Bertić, Ivan. (ur.), Zemljopisni atlas Republike Hrvatske, Školska knjiga i Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, 1993.
  • Antić, Ljubomir; Klemenčić, Mladen (ur.), A concise atlas of the Republic of Croatia & of the Republic of Bosnia and Hercegovina, the Miroslav Krleža Lexicographical Institute, Zagreb, January, 1993., ISBN 953-6036-00-2 (engl.)
  • Poljak, Željko. Hrvatske planine, 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-212-314-2
  • Jelić, Tomislav (gl. ur.), Veliki geografski atlas, 6. izd., Alfa, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-168-254-1

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Poljak, Željko. Hrvatske planine, 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-212-314-2, str. 12.